PLAKATI IZ MUZEJSKOG ARHIVA

POVIJEST SA ULICA ZAGREBA OD 1877. Otkriće: plakat 'Na rad', koji se izlagao kao socijalistički, zapravo je nastao u doba NDH

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 27.12.2018. u 14:10

 

“Slučajna povijest Zagreba” naziv je knjige o plakatima Muzeja grada Zagreba čija je autorica Željka Kolveshi, koju znamo po prethodnim istraživanjima, npr. opusa ilustratora i svojedobno urednika Svijeta Otta Antoninija ili, pak, Zvonimira Faista, koji je radio neke od prvih reklamnih plakata na ovim prostorima; podsjetimo na Faistov “Ponos domaćice” za Goricu. Neka od imena koja se spominju kao autori su Ljubo Babić, Stjepan Planić, Đuro Seder, Edo Murtić, Anka Krizmanić.

Gradsko poglavarstvo

U knjizi kontekstualizira razdoblja u kojima su nastajali plakati, uz popis broja stanovnika. Sve počinje krajem 19. stoljeća.

Trgovina pomodne robe i športskih potrebština Jesensky i Turk, 1910 Tvrtka se u Jurišićevoj reklamirala kao “prva hrvatska trgovina športskih potrebština”, u ponudi je imala svu opremu za nogometaše, tenis i turiste, kao trgovina muške modne robe i tvorničko skladište šešira. Trgovac Jesensky vodio je trgovinu pomodne robe s partnerom Josipom Turkom, trgovačkim putnikom.

 

Godine 1893. u Zagrebu je donesen Propis o postavljanju oglasnih ploča i stupova za plakatiranje, o čemu se raspravljalo i u Poglavarstvu: “Zastupnici su na sjednicama Gradske skupštine raspravljali o prijedlogu da Gradsko poglavarstvo u cijelosti prihvati uvjete za isključivo pravo oglašavanja kao i za odabir mjesta na kojima bi se postavili oglasni stupovi u Zagrebu. Do tada je samo tiskar Antun Brusina imao zakupni ugovor s gradom, i to za pravo priljepljivanja oglasa na oglasnim pločama. Nakon što je poglavarstvo raspisalo javni natječaj za pravo postavljanja oglasnih stupova i ploča te pravo priljepljivanja oglasa, odabrana je ponuda tiskare Carla Albrechta. Propisani uvjeti nalagali su da oglasni stupovi imaju biti što ukusniji i da ne smiju stajati više od 200 forinti”

Koncert vojničke glazbe c. i kr. 53. pukovnije u vrtu svratišta Prukner, 1887. Glazbeni orkestar 53. zagrebačke pukovnije nadvojvode Leopolda Salvatora održavao je koncerte u dvorani svratišta Prukner u Ilici 44, a tijekom ljetnih mjeseci, u njegovu vrtu, svake subote u osam sati navečer. Izvlačila se tombola. Na druženja je obično pozivao sve prijatelje i znance i vlasnik gostionice K dobričini

 

Među najranijim sačuvanim primjerima je iz 1877. za glazbeni orkestar. Prvi turistički plakat grada Zagreba datira u 1911. U doba nijemog filma, na plakatima se često prepričava sadržaj filma. Po pitanju tiskara tumači se: “(...) adrese u prvoj polovini 20. stoljeća upućuju da je Gundulićeva ulica s najvećim brojem tiskara imala isto značenje za Zagreb kao Fleet Street u Londonu”.

Kruh Herkules, Građanska pekarna, 1910., nepoznati autor Dioničko je društvo kuću u Dalmatinskoj ulici 11 preuredilo je u tvornicu, nabavilo strojeve i opremu za proizvodnju kruha. Tijekom prvih ratnih godina vojska je naručila veće količine dvopeka pa se radilo danonoćno. Sklopljen je i ugovor za opskrbu kruhom cijele zagrebačke vojne oblasti, no tvornica je 1917. prestala s radom.

 

Veliki rat

U poglavlju “Odjeci Velikog rata na život u gradu” upućuje se na činjenicu da je dobar dio plakata bio prikupljanje donacija, odnosno da je “svaka pomoć dobrodošla te se sakupljaju prilozi u korist hrvatskih slijepih vojnika, zatim Društva za prehranu obitelji mobiliziranih, siromašnih majki palih hrvatskih ratnika, Lige za zaštitu djece palih hrvatskih ratnika, društva Crveni križ ili akcije Spomen lipe Odbora zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć, kroz dobrotvorne priredbe”. U međuratno doba, Zagreb ima više od 180 tisuća stanovnika i razvija se u moderno gospodarsko središte, a tada je i puno filmskih plakata jer je “odlazak u kino postao društveni događaj”.

Utakmica za humanitarne svrhe, 1918. Pobijedio je HAŠK S početkom Prvoga svjetskog rata prestala su redovna sportska natjecanja. 1918. odigrano je prvo tzv. Ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu nakon stanke a u organizaciji Odbora za priređivanje športskih utakmica, u korist društva Crveni križ. Nogometni klub HAŠK postao je prvak grada Zagreba.

 

U knjizi se spominju i mnoga druga poznata imena, više ih je nego što bi se željeli sjećati, radilo i ilustracije u doba NDH. Željka Kolveshi, nadalje, navodi kako postoji, kaže, i “velik broj plakata iz razdoblja NDH koji su desetljećima čuvani u tajnosti u muzeju”. Donio ih je Franjo Buntak ravnatelj muzeja od 1943., koji je na tom mjestu dočekao kraj rata, što je ujedno značilo i zatvaranje muzeja koji je djelovao u službi političke propagande tada već bivše države. Povratkom u MGZ donio je i veliki broj plakata ideološke propagande nastalih u izdanju  Državnog izvještajnog i promičbenog ureda NDH, a čiji primjerci su bili sakupljani za Ratni muzej.” U knjizi je plakat “Na rad” Otta Antoninija koji se desetljećima izlagao i vodio kao socijalistički plakat. Autorica je, radeći na knjizi, pronašla da je plakat nastao u doba NDH.

Na rad, plakat Otta Antoninija nastao u doba NDH Slučajan pronalazak opisa plakata u autobiografiji Otta Antoninija, omogućio je autorici knjige atribuciju i točnu dataciju. Kako navodi, plakat je ranije datiran u vrijeme od 1945. do 1948, i slijedom toga uvršten je u temu “U socijalističkoj stvarnosti” u postavu muzeja, Autorica u knjizi ispravlja grešku jer je plakat nastao u doba NDH.

 

Kako kaže, u knjizi sebe ispravlja te nastavlja da je ovo “zoran primjer koji potvrđuje pravilo da politička propaganda, s koje god strane dolazi, u obraćanju širokim društvenim masama koristi ista ili vrlo slična sredstva, parole i likovnost, za promicanje svojih ciljeva”.

 

U poglavlju “Rat i ratna svakodnevica”, čija je tema razdoblje od 1941. do 1945. godine plakati odražavaju ponajviše političku situaciju u gradovima, vojnu s ratišta, kroz politički plakat ideološke propagande, ali djelomično i civilnu svakodnevicu ratnog Zagreba, kroz izložbe ili film.

American Kola limunada, koja produžava život, nepoznati autor Lice u profilu predstavlja tipičan ideal ljepote dvadesetih godina prošlog stoljeća. Likovni dio plakata prati marketinška poruka: “American Kola limunada sačuvati će Vašu mladost i produžiti Vam život”. Oglašavao se franšizni proizvod I. zagrebačke tvornice sode, a naručitelj plakata bio je vlasnik Lauš.

 

Faistovi plakati

Muzej posjeduje ostavštinu Zvonimira Faista, autora grafičkog oblikovanja brojnih plakata, između ostalog i za Ozehu 1950-ih godina, kada nastaje pravi bum oglašavanja proizvoda široke potrošnje. Nadalje, nastavila se tradicija održavanja specijaliziranih izložbi na temu peradarstva i sitnog stočarstva na Zagrebačkom zboru, uslijedile su potrošačke šezdesete, koji se, tumači Kolveshi, “može iščitati dvojako, ili kao stvarnost ili kao iluzija sretnog življenja”.

Tvornica Arko, 1921., dva gospodina i jedna dama ležerno piju Tvornica Arko, jedna od najvećih tvrtki za proizvodnju pića u razdoblju između dva svjetska rata, ulagala je u promidžbu. Veleindustrijalac Arko angažirao je Mihályja Biróa, jednog od najznačajnijih grafičkih dizajnera tog vremena u srednjoj Europi. Plakat prikazuje ležernu scenu povezanu s pićem, dva gospodina u društvu dame

 

Plakati se nastavljaju do novog doba, u knjizi su, nadalje, mnogi primjeri, političkog, ali i ratnog plakata iz devedesetih, Borisa Bućana ili Borisa Ljubičića. Među plakatima je i onaj za radio 101, protestni plakat kada su građani izašli na ulice, autori su Božesačuvaj.

Izdvajamo