PIŠE PATRICIA KIŠ

REZ/CUT U MSU Kolaž od avangarde do suvremenog doba

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 12.06.2018. u 11:27

Zagreb, 050618. Izlozba REZ / CUT – Primjeri kolaza u umjetnickim praksama srednje i istocne Europe od avangarde do danas otovrena u Muzeju suvremene umjetnosti.
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srdjan Vrančić / HANZA MEDIA

 

Izložba “Rez/Cut” u Muzeju suvremene umjetnosti ima poprilično izložaka u vrlo gustom postavu. Za bolju preglednost trebala je biti postavljena na oba izložbena kata institucije. Podnaslov je “Primjeri kolaža u umjetničkim praksama srednje i istočne Europe od avangarde do danas”. Ipak, izložba se ne bazira na posudbama iz fundusa galerija i muzeja ostalih zemalja već prvenstveno na fundusu MSU te par privatnih zbirki, a koje se odnose na ovo područje. Kustosi izložbe Branka Benčić i Tihomir Milovac izložbu su podijelili na jedanaest poglavlja, od kojih su neka i pomalo hermetična za one izvan likovnih krugova.

Ako se ove zamjerke zaobiđu, na izložbi je niz radova koje vrijedi pogledati, a riječ je i o temi koja je do sada slabije kontekstualizirana i novi je pogled dobrodošao. Kolaž je, podsjetimo, rubna pojava u umjetnosti sve do trenutka kada avangarda stupa na scenu, a kada se počinje koristiti kako bi se prikazao “diskontinuitet suvremenog, ubrzanog života”. Među ostalim ova je tehnika puno značila i na umjetničkoj školi Bauhaus, što se može vidjeti i na zagrebačkoj izložbi, prvenstveno kroz radove protagonistice ove škole Ivane Tomljenović Meller.

Josip Seissel

 

Jedno od početnih je poglavlja “Pafama” nazvano prema istoimenoj slici Josipa Seissela iz 1922.: sliku Vera Horvat Pintarić tumači kao prvu apstrakciju kod nas. Uz ovo poglavlje kustosi podsjećaju na Picassove, Braqueove i Grisove kubističke slike te na kolažni postupak koji je, kako tumače, “bitno obogatio slikarske tehnike dodavši im svježinu i aktualnost trenutka”, koristeći se među ostalim i isječcima iz dnevnih novina. Inače, od Seiseela se nešto kasnije u postavu mogu pogledati rjeđe izlagani kolaži s kraja sedamdesetih godina.

Rad Vlatke Horvat

 

Uz Seisselove su kolaže u postavu radovi Vlatke Horvat, jedne od dojmljivijih umjetnica mlađe generacije: često je takvo ispreplitanje generacija, što pridonosi dinamičnosti izložbe i mogućnostima novih teza. Ova umjetnica izlaže crteže iz serije “Hibridi”. U istom je poglavlju i rad Motike, čiji je doprinos kolažu tek otkriven prije par godina.

Antun Motika

 

Drago mi je da je ova izložba ponovno izvukla i Veru Fischer: čak su dva poglavlja nazvana po njezinim kolažima, “Crveno” i “Pasji život”. Na njezin su nas zaboravljen rad prije četiri godine podsjetile B. Hlevnjak i L. Mehulić. U kolažu “Pasji život” izrezuje iz časopisa fotografije koje bi trebale svjedočiti o hedonizmu na zapadu, šampanjac, dizajnerski namještaj, djevojke odjevene po najnovijoj modi, no preko tih prizora u prvi plan neočekivano se probijaju ustrašeni konji u galopu.

Rad Vere Fischer

 

 U ovom su poglavlju i radovi Demura, Gotovca i sl. U dijalogu su, također, i radovi suvremenog umjetnika Marka Tadića s protagonistima EXAT-a 51. Izložen je, npr. projekt Jugoslavenskog paviljona na sajmu u Stockholmu koji potpisuju Picelj, Richter, Srnec. Šteta da nije izložen i “Autoput” čiji je autor uz spomenutu trojicu Zvonimir Radić, a također je kolaž. U poglavlju Medijske igre izlažu, među ostalima, Ivan Ladislav Galeta i Goran Trbuljak. A David Maljković, pak, izlaže “Nove reprodukcije”, rad koji je svojedobno bio i na Venecijanskom bijenalu.

Izdvajamo