Kada se u Zagrebu sastanu hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek i njezin srbijanski kolega Vladan Vukosavljević, moći će konstatirati da je povrat kulturnog blaga iz Srbije gotovo završen proces i da je preostao još vrlo malen broj predmeta koje Srbija treba vratiti Hrvatskoj. Vukosavljević je u neslužbenom posjetu Zagrebu, gdje je došao na Svetosavsku akademiju, a uz ministricu kulture primit će ga i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Vladan Vukosavljević
Još krajem godine u sklopu rada međudržavne komisije dviju zemalja postignut je dogovor o povratu posljednjih predmeta i sada su ostali samo oni iz manastira i crkava u Hrvatskoj koje još nisu obnovljene i u kojima nema ni vjerske aktivnosti jer nema ni ljudi. Zato je za očekivati da će hrvatska strana predložiti potpisivanje aneksa ugovora o povratu kojim bi se utvrdilo što je još ostalo za vratiti, a sama komisija završila bi rad.
Kooperativni proces
Povrat kulturnog blaga ubrzan je posljednje dvije godine i srbijanska strana pokazala je kooperativnost da se taj problem riješi. Sam ministar Vukosavljević za one preostale predmete rekao je da proces povratka ide relativno sporo i u zavisnosti od tempa obnove manastira i pravoslavnih crkvi u Hrvatskoj i da ti predmeti mogu biti vraćeni tek kada se obnove vjerski objekti. Tako je preostalo još da se postigne dogovor o povratu crkvenih predmeta iz riznice manastira Krka u dalmatinskoj eparhiji i predmeta koji su u vlasništvu eparhije Pakračko-slavonske i Osječko baranjske. Riječ je o ikonama, knjigama i predmetima koji su u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve. Sve ostalo što je pripadalo muzejima i javnim kolekcijama vraćeno je od 2001. do 2015. i procjenjuje se da je riječ o 20.000 raznih predmeta. Tako su vraćeni i dijelovi ikonostasa iz Dalja, Bobote, Krke, jer je hrvatska strana u međuvremenu uložila znatna sredstva da crkveni objekti budu obnovljeni i da se stvore uvjeti za povrat.
U vrijeme vrlo zategnutih hrvatsko-srpskih odnosa povrat kulturnoga blaga svakako je primjer da dvije zemlje mogu bolje surađivati, iako preostaju još mnoga otvorena pitanja o kojima će u četiri oka razgovarati dvoje ministara u Zagrebu.
Zloglasni logor
Odnosi se to i na vruću temu revizionizma, prije svega kada se i u Hrvatskoj i u Srbiji govori o logoru Jasenovac, pa se tako ponovno sa srpske strane može čuti da je u tom zloglasnom logoru ubijeno 700.000 Srba, dok se nedavno u Zagrebu čulo na promociji knjige o Jasenovcu da je bilo samo 1360 žrtava, i to logoraša od kojih su mnogi umrli prirodnom smrću ili od bolesti. Povratak revizionizma na velika vrata dodatno opterećuje odnose dviju zemalja, a vrlo je bitno što prije pokrenuti i razgovore o sukcesiji i kada je riječ o kulturi. Ministri će razgovarati i o radu mješovitog odbora za manjine, a bit će riječi i o kulturnoj suradnji dviju država koja bilježi uspone. Sve je više gostovanja kazališta iz Srbije u Hrvatsku i obrnuto, a intenzivira se i suradnja na području književnosti, likovne umjetnosti.
Ne pamti se kada je posljednji srbijanski ministar kulture bio službeno u Zagrebu, pa iako ni ovo nije službeni posjet, svakako je prilika da se raskinute kulturne veze počnu intenzivnije obnavljati. Ministri su se najčešće susretali na marginama raznih skupova po svijetu, ali tada nikada nije bilo prilike da se dulje i otvorenije razgovara o kulturnoj suradnji Hrvatske i Srbije.
Sam ministar Vukosavljević, inače pravnik po struci koji je pisao tekstove za NIN, a član je i Krunskog savjeta obitelji Karađorđević, nedavno je izazvao burne reakcije kada je predložio da reality programi ne budu na programu televizija s nacionalnom frekvencijom. “Apsurdno je emitirati program koji duhovno i mentalno uništava jedan narod”, rekao je Vukosavljević, ocijenivši da je riječ o verbalnom i tjelesnom pornografskom sadržaju i da “srpski narod nije narod lakrdijaša i psovača”.
Nema cenzure
Odmah su mu odgovorili urednici televizijskih postaja porukom da se reality programi nigdje ne zabranjuju pa neće ni u Srbiji, jer bi to bila cenzura. Nedavno je izbila i afera oko gusli i prepirka Crne Gore i Srbije tko i zašto prisvaja kulturno blago, kada je na otvorenju Kulturnog centra “Ivo Andrić” u Pekingu nastupio guslar odjeven u crnogorsku narodnu nošnju, što je u Crnoj Gori okarakterizirano kao pokušaj prisvajanja kulturnog nasljeđa te države. S druge strane, posljednjih godina učinjeni su i brojni pozitivni pomaci u kulturi u samoj Srbiji, nakon otvaranja Muzeja savremene umetnosti i Narodnog muzeja u Beogradu, poslije pauze od deset i petnaest godina. Uskoro će Beograd biti domaćin i izložbe svjetski proslavljene Marine Abramović. Jedan od prioriteta Ministarstva kulture i informiranja Srbije je i obnova srpskih manastira, prije svega Hilandara, a do sada je obnovljeno oko 70 posto objekta koji je stradao u požaru. Svetosavske akademije kojima se obilježava slava sv. Save održavaju se u mnogim gradovima Srbije, ali i izvan Srbije, što je i povod dolaska ministra Vukosavljevića u Zagreb.