MONOGRAFIJA

ZAGONETNI SVIJET KESEROVIH CRTEŽA Tajna simbola samozatajnog umjetnika koji često govori u zagonetkama

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 03.07.2018. u 12:06

 

Knjiga crteža Zlatka Kesera, koju je izdala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u sklopu biblioteke Likovne monografije, promovirana je na Trijenalu crteža koji traje u Kabinetu grafike HAZU. O Trijenalu smo već pisali, odabir nije bio kritički, djela variraju u kvaliteti, ali promovirani su doajeni, poput Biserke Baretić i Zlatka Kesera, i njima uz bok neka nova mlađa imena.

Keser je ime koje je zasigurno utjecalo na neke od njih, a kada bi se netko time želio pozabaviti, vjerujem da bi vrlo lako pronašao vezu između Kesera i dijela mladih umjetnika koji danas definiraju suvremenu scenu, posebno onu ulične umjetnosti.

Zlatko Keser: Strepnja (Preobražaj bolesnog uma)

 

Ljubitelj šaha

U knjizi je mnoštvo Keserovih crteža nastalih otprilike od sredine devedesetih godina, sve do onih najnovijih nastalih još ove godine, dakle u posljednja dva i nešto desetljeća. Keser, koji je u svojim sedamdesetim godinama života, onaj je tip umjetnika koji mora stvarati svakodnevno, a posebno crteže. Sam je o crtežu rekao: “uvijek crtam, čak i nesvjesno neke šare na marginama teka ili knjiga, usputnih papirića”.

Zagreb, 311017.
Trnjanska cesta.
Umjetnik Zlatko Keser.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / HANZA MEDIA

Zlatko Keser

 

Krajem prošle godine  Keser je dobio Grand Prix Bijenala slikarstva u HDLU. Prije toga je u Galeriji Kranjčar imao medijski dosta popraćenu i zanimljivu izložbu na kojoj je crtežima i instalacijama vizualizirao razne ishode šahovskih partija, a sam je veliki ljubitelj šaha.

Dobra godina

U svakom slučaju, Grand Prix, popriličan medijski interes, pa sad i ova vrlo opsežna knjiga crteža, velikoga formata i na tristotinjak stranica, označavaju jednu uspješnu godinu Zlatka Kesera. U knjizi o umjetniku piše Tonko Maroević, koji se Keserovim opusom bavi još od osamdesetih godina prošloga stoljeća. Osim o svojem dugogodišnjem odnosu s umjetnikom, piše i o recepciji drugih autora Keserova opusa, od Zidića pa nadalje.

 

Jedan od podataka, primjerice, u knjizi govori o činjenici da je ovaj umjetnik diplomirao 1967., ali vrlo dugo nije samostalno izlagao sve do 1975. godine. Ova određena doza samozatajnosti prati ga cijeli život. Čest su motiv njegovih radova glave, no tu je i mnoštvo simbolike. Neki su simboli vrlo zagonetni, enigmatični. I sam umjetnik često govori u zagonetkama, novinaru nije lako napraviti intervju s njim. No, isplati se - kao što se isplati ući u svijet Keserovih crteža i pokušati barem odgonetnuti njihovu složenu simboliku. Jedna vrlo klasično oblikovana monografija i u njoj djela nekonvencionalnog umjetnika.

 

Izdvajamo