Pripremaju se filmovi po Čudu u Poskokovoj Dragi i Hotelu Zagorje

Hrvatski audiovizualni centar u subotu je objavio dobitnike potpora za razvoj scenarija i potpora za razvoj projekata za 2010. godinu. Potporu HAVC-a za razvoj scenarija dobilo je 27 projekata, od čega 23 igrana, dok je potporu za razvoj projekta dobilo osam projekata, od čega tri igrana, četiri dokumentarna i jedan dugometražni animirani.

Rupe u sistemu

Objavljivanje rezultata natječaja za scenarij i razvoj svojevrsni je međaš u hrvatskoj filmskoj proizvodnji. Sve do sada, naime, hrvatski sustav potpora kinematografiji svodio se na samo jednu instancu: redatelji/scenaristi pisali bi scenarije, po njegovom završetku prijavljivali bi ga na natječaj, ako ne bi prošli, od filma ne bi bilo ništa, a ako bi prošli, film bi gotovo sigurno bio snimljen, uz neizvjestan ishod.

Financijska logika

Taj sustav iskazivao je pukotine koje su dobro osjećali gledatelji kad bi gledali hrvatski film. U hrvatskom filmu faktički nije bilo profesionalnih scenarista, dominirao je jedan primitivni, manufakturni oblik autorskog filma gdje jedna osoba radi sve, dobrih je scenarija bilo premalo, sustav “sve ili ništa” demotivirao je razvoj. U produkciju su nekad išli i nepripremljeni projekti zato da “popune broj”.

Tijekom posljednjih desetljeća, većina europskih filmskih fondova usvojila je sustav poticanja pretprodukcije koji bolje odgovara faznosti proizvodnje filma.

Europske filmske administracije zaključile su da je bolje potrošiti manju količinu novca na scenarije i pripremu, nego kasnije skupo plaćati nepripremljene projekte. Stoga danas većina zapadnoeuropskih filmskih fondova ima natječaje kakav sada uvodi i HAVC. Potporu za razvoj scenarija dobivaju scenaristi/pisci, ona služi isključivo pisanju, a najveći je iznos 35 tisuća kuna, što približno odgovara književnoj stipendiji za šestomjesečni rad.

Potporu za razvoj projekta dobiva producentska kuća, za rad na projektu prije produkcije: financiranje pitching foruma, izvid lokacija, novinarsko istraživanje. To su iznosi od 100 do 175 tisuća kuna, a najveće su dobili animirani i dugometražni dokumentarci koji zahtijevaju istraživački rad.

Profesija scenarist

Kroz potporu razvoju HAVC želi dokinuti ružan običaj da istaknuti režiseri film prijavljuju za produkciju, iako su svjesni da im je scenarij poludovršen. “Neki ugledni autori scenarije su prijavljivali u fazi u kojoj ga ne bi pokazali ni mami”, rekao je jedan od poznavatelja filmske prakse, “sad će za projekte u toj fazi postojati ranija instanca.”

- Kod ovakvih potpora poanta nije u tome da se svi poticani filmovi i snime - objašnjava Sanja Ravlić, povjerenica za razvoj scenarija i razvoj projekta - U razvijenim komercijalnim kinematografijama samo se mali postotak projekata koji se razviju doista snimi - ali, ulaganje u razvoj je najjeftiniji način izoštravanja kvalitete i konkurencije. Osim toga, ovakve potpore način su da se u Hrvatskoj oblikuje zasad nepostojeći ceh profesionalnih scenarista.

Korpus scenarija

Činjenica je, naime, da u Hrvatskoj već gotovo desetljeće nije snimljen nijedan film po izvornom scenariju, a da scenarist nije bio i redatelj. Ravlić smatra da će se ovim sustavom stvoriti korpus dobrih scenarija koji će zainteresirati režisere. Već i površan pogled na odabrane ukazuje na dominaciju književne i dramske adaptacije.

Hitovi i knjige

Među scenarijima u programu našle su se adaptacije romana Ante Tomića, Drage Glamuzine (“Tri”), Ivane Simić Bodrožić, Renata Baretića, Ivana Kušana (“Zagonetni dječak”, “Koko i duhovi”) i Mate Lovraka (“Anka Brazilijanka”), a Tena Štivičić i Dubravko Mihanović adaptiraju svoje kazališne tekstove (“Dvije”, “Krv i mlijeko”).

Prevaga adaptacija nije neobična, ima li se na umu da su posljednjih godina upravo filmovi po istaknutim knjigama (“Metastaze”, “Karaula”, “Što je muškarac bez brkova”…) prevladavali među rijetkim domaćim hitovima.