PRETVARA SE U HOTEL?

UGLEDNA INSTITUCIJA U SREDIŠTU SKANDALA Poput munje proširila se vijest o prodaji zgrade u Gundulićevoj, pišu se peticije, gore društvene mreže

    AUTOR:
    • Jagoda Martinčević

  • OBJAVLJENO:
  • 16.06.2018. u 22:46

Ronald Goršić / CROPIX

 

Prodaje se Hrvatski glazbeni zavod! Poput munje vijest je ovih dana uzburkala zagrebačke glazbene krugove, užarile su se i društvene mreže, otvorila peticija “Hrvatski glazbeni zavod nije na prodaju”...

Najstarija hrvatska glazbena institucija od 1827. godine pokrenula je i ujedinila sve koji su u Gundulićevoj ulici studirali, svirali, slušali glazbu, bivše studente i profesore i publiku, ali i sve one koji su Glazbeni zavod smatrali zagrebačkim i hrvatskim kulturnim dobrom. U ovom trenutku čini se da nije baš tako jer je na djelu pokušaj prodaje zgrade, a prema dostupnim informacijama, i njezina prenamjena u hotel!

Kako se pokretač cijele ove sramotne priče još nije oglasio u javnosti, dostupne su informacije koje su procurile s posljednje sjednice Ravnateljstva HGZ-a, a čiji je dnevni red osvanuo na društvenim mrežama, kao i ostavke nekih članova Ravnateljstva.

Financijski problemi

Kako je Hrvatski glazbeni zavod odlaskom Muzičke akademije u novi prostor ostao bez značajnog dijela sredstava, našao se u financijskim problemima koje nije moguće riješiti iznajmljivanjem koncertne dvorane za razne priredbe. Dotacije za pojedine djelatnosti, poput izdavačke, bile su od strane Ministarstva kulture strogo namjenske, a Grad Zagreb bio je i ostao potpuno nezainteresiran za svoju najstariju kulturnu instituciju. Zašto?

Zato što je Glazbeni od svojeg osnutka utemeljen kao udruga grupe građana koji su ga izgradili svojim novcem, a pripomogao je i Franjo Josip iako ne baš izdašno! I tako je “grupa građana” funkcionirala gotovo dva stoljeća, od članarina, dotacija dobrotvora i prostora u kojima je Glazbeni utemeljio i prvu muzičku školu, kasnije Konzervatorij, iz kojeg je nastala Muzička akademija, no nju je kasnije izdvojila država, a Glazbeni zavod je i dalje ostao “grupa građana”.

Ne baš bilo kakvih ako se sjetimo da mu je prvi pokrovitelj i mecena bio Maksimilijan Vrhovac, a među predsjednicima Ravnateljstva mnoga zvučna imena od Ive Tijardovića do akademika Andre Mohorovičića, da i ne spominjemo Vatroslava Lisinskog kao člana ravnateljstva ili Ivana pl. Zajca koji je utemeljio i glazbenu školu i pokrenuo profesionalni zagrebački glazbeni život. Toliko ukratko o povijesti kojoj se smiješi hotelijerska budućnost! Novi ravnatelj HGZ-a, umirovljeni pravnik i član orkestra, oduvijek amaterskog, Niko Đurić, došao je na ideju prodaje zgrade uvrstivši je u dnevni red nedavno održane sjednice Ravnateljstva. Izazvao je ne samo zgražanje dijela sudionika, nego i javno odbijanje nekih, poput ugledne muzikologinje Seadete Midžić, da se uopće o tome raspravlja, a neki su članovi podnijeli i ostavke.

Koliko je poznato rasprava je odgođena do daljnjega, no ipak su procurile informacije da je dotični Đurić imao u rukavu i skrivenog asa - kupca, dakle investitora, poduzetnika! Priča je očito već otišla predaleko i tada su krenuli prosvjedi onih koje pamet još nije ostavila. Dakako da u njoj nisu baš nevini ni svi članovi Ravnateljstva, što zbog inertnosti i čekanja jer su neki očito znali što se sprema, no danas je pravo pitanje tko je uopće pravnik Niko Đurić i kakve su mu društvene zasluge da je uopće mogao doći na čelo institucije kakav je Hrvatski glazbeni zavod. Zar se nije među zagrebačkim kulturnim djelatnicima moglo naći ime od profesionalnog ugleda koje bi i dalje čuvalo ugled institucije? Na to pitanje odgovora, barem javnog, zasad nema.

Vlasništvo članova

No postoji i relevantna činjenica koju bi pravnik morao znati. Naime, Hrvatski glazbeni zavod vlasništvo je svih njegovih članova bez čije se privole zgrada ne može prodavati. A u slučaju da se HGZ “raspadne” iz bilo kojih razloga, ingerenciju nad njim preuzima Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti! I tu je kraj priče koja danas ima i otužan i gorak okus.

Okus beskrupuloznog vremena u kojem je najlakše progutati one najranjivije. Kulturnjake. Sva sreća da se okuplja kritična masa onih koji su u Gundulićevoj ostavili nezaboravne mlade godine i koja, sudeći po reakcijama, neće dopustiti trgovinu s najstarijom hrvatskom kulturnom zajednicom. A možda će se i danas nadležni za kulturu probuditi? Jer HGZ sa svojom povijesti, svojim zbirkama, instrumentima i knjigama ima budućnost jednog modernog multimedijalnog glazbenog središta kakvi postoje u svim civiliziranim zemljama.

“Prodaje neće biti, o njoj se nije ni pregovaralo”

Predsjednik Hrvatskog glazbenog Zavoda Niko Đurić nije htio komentirati zavrzlamu oko prodaje zgrade najstarije hrvatske glazbene institucije, koja ove godine slavi 191. obljetnicu postojanja. “Na putu sam do 26. lipnja, nakon čega mogu razgovarati s predstavnicima medija. Također, u ponedjeljak će biti sazvana konferencija za novinare pa će se znati svi detalji”, kratko je rekao Đurić.

Razgovarati o slučaju ipak smo uspjeli s muzikologinjom Seadetom Midžić, potpredsjednicom ravnateljstva institucije. “Upravo sam s potpredsjednikom HGZ-a Mladenom Janjaninom, pokušavamo odgovoriti na pitanja javnosti, kojoj smo to i dužni”, rekla je Midžić, jedna od onih koji su se najžešće usprotivili ideji da postoji šansa za prodaju zgrade. Kako kaže, cijeli se slučaj u medijima skroz pogrešno percipirao: “Kola predodžba da je ravnateljstvo u razgovorima o prodaji, no to nije tako.

Mi smo na sjednici ravnateljstva dobili dnevni red na kojem je jedna od točaka bila ona o prodaji, no odbili smo uopće raspravljati o toj mogućnosti”, objašnjava Midžić, ističući da “prodaje neće biti, o njoj se nije niti razmišljalo niti pregovaralo”. Upitali smo je i o ostavkama nekih članova ravnateljstva, koje su navodno bile povezane s cijelom novonastalom situacijom. “Jedan od članova ostavku je dao tri dana prije sjednice, no osobno vam ne mogu reći koji je bio njegov razlog”, rekla je. I dalje ostaje pitanje kako će se HGZ u budućnosti nositi s financijskim problemima.

“Godinama raspravljamo o tome kako bismo mogli poboljšati situaciju - od pokušaja da dobijemo sredstva od ministarstva, do toga da iznajmimo prostore muzičkim školama, što se pokazalo nedovoljno isplativim”, zaključuje Midžić.  (T. Šarčević)

 

Tagovi

Promo

Izdvajamo