Ovih je dana u izdanju Profila objavljena knjiga Oprah Winfrey “Naš put je jasan; kako otkriti smjer i svrhu vašeg života”, u kojoj poznata voditeljica pokušava objasniti, služeći se svojim i iskustvima njenih sugovornika, kako doći do odgovora na pitanje “Koja je svrha mog života?”
Uvjerena je da kad čovjek spozna zašto živi, mnogo toga što mu čini besmislenim, dobije smisao. Vjeruje da je baš svatko rođen s nekom svrhom, da svatko ima neku ulogu. Nema čovjeka koji se bar jednom nije upitao što bi trebao napraviti sa svojim životom, za svojeg života… to pitanje je poziv, neki ga zanemare, a neki nastave istraživati.
Prvi intervjui
U knjizi razni sugovornici, umjetnici, budistički učitelji, teolozi i ostali govore kako naći put. Smisao života nije, kaže, da odjednom postignete uspjeh, već da korak po korak mijenjate taj život nabolje.
Sama je prepoznala put za sebe baš onda kad joj se na poslu dogodila degradacija, kad je izgledao da je krenula - krivim putem. Do ljeta 1978. bila je voditeljica vijesti i reporterka, iako je osjećala da to nije pravo mjesto za nju. Ni šefovi nisu bili zadovoljni. “Rekli su mi da je boja moje kože pogrešna, da je pogrešan i moj konfekcijski broj i da pokazujem previše emocija….”, potom su je iz vijesti premjestili na, njoj se tada činilo puno manje zanimljivo mjesto, dali da bude pomoćna voditeljica u emisiji “People Are Talking”.
Uskoro je intervjuirala Toma Carvela, osnivača tvrtke koja je prodavala sladoled Carver i glumca poznata po ulozi Bennyja u sapunici “All My Children”. Premda je razgovor bio osrednji, pamti da se baš u tom času, za intervjua s Carvelom nakon dugo vremena počela osjećati bitno drugačije, da joj je postalo jasno kako je baš to “posao za koji je stvorena”. “Dok sam radila kao reporterka, cijelo sam vrijeme bila iscrpljena. No, nakon jednog dana provedenog na tom talk showu osjećala sam se punom energije koja je hranila svaki djelić mog tijela.”
Potom je uslijedio dobro poznati The Oprah Winfrey Show, postigao razinu uspjeha koju nitko nije mogao predvidjeti. Premda, i tad je, piše, znala da ni to zapravo nije ono što je svrha njezina života, njezin pravi put.
- Zato sam, nakon 25 godina, vjerovala svom instinktu kad mi je rekao: To nije to. Postoji još nešto. Ta emisija bila je moj dom, publika mi je bila jedna od najvećih ljubavi života, ali nisam mogla ignorirati onaj plamičak uvjerenja koji mi je govorio kako je vrijeme da krenem dalje - piše.
Potom je osnovala kabelsku mrežu OWN.
“Obratite pozornost na ono što hrani vašu energiju, krećete li se u smjeru života za koji ste stvoreni.” Na kraju je smisao našla kad je u Južnoj Africi otvorila školu za djevojčice, želeći pomoći onima koje inače ne bi dobile priliku školovati se.
Za što smo rođeni
Svaka osoba ima svoju svrhu na Zemlji, no prečesto, upozorava Oprah, ljudi misle da je svrha samo jedna stvar za koju smo rođeni. Svrha je dinamična, može se kroz život mijenjati, zaključuje.
“Ako iz svoje glave uspijemo izbaciti galamu, ako iz svoje glave uspijemo izbaciti krivnju, ako iz svoje glave uspijemo izbaciti sram, ako iz svoje glave uspijemo izbaciti zabrinutost, ako iz svoje glave uspijemo izbaciti užurbanost, odjednom će nam na pamet padati zamisli zašto smo ovdje, koja nam je svrha”, Oprah citira biskupa T. D. Jakesa.
Nije od onih koji se oslanjaju na sreću, u sreću zapravo i ne vjeruje, savjetuje da treba znati i iskoristi priliku.
Živjeli bismo u nevjerojatnom svijetu kada bismo svi točno znali za što smo stvoreni, no užurbanost i brige čine kakofoniju koja nas odvlači od razmišljanja o vlastitoj svrsi. Tek kad se čovjek dovoljno umiri, kad u životu zastane, može shvatiti zašto je tu.
U knjizi navodi primjere spoznaje, pa tako spominje slučaj Tracyja Morgana. Bio joj je gost u showu, upitala ga je kad je shvatio da je rođen za komičara.
Odgovorio je sljedeće:
“Moj tata bio je duhovit. Duhovit u stilu Richarda Pryora. Bio je toliko duhovit da se nisam družio sa svojim prijateljima. Družio sam se sa svojim tatom i njegovim prijateljima jer su mi razgovori između njega i njegovih prijatelja bili zanimljiviji. Od svojih prijatelja nisam imao što naučiti. Znali su isto ono što i ja. No mogao sam naučiti od svog oca i njegovih prijatelja. Sjećam se, kad bi otišao u kvart, svi bi se pojavili jer je došao Jimmy. I sjećam se kako me stavio u krilo kad sam imao četiri godine i rekao mi: “Reci ‘Tvoja majka je...’” to i to. A ja bih ponovio “Tvoja majka...” i svi su se počeli smijati. I to mi se svidjelo. Tako je to daleko u prošlost sezalo. Počelo je s mojim tatom.”
Podvojenost
Donosi fragmente razgovora s američkim glumcem Rupaulom Charlesom, pozdravlja ga riječima “Znala sam da mi se sviđate kad ste rekli da smo svi rođeni goli, a ostalo je samo kostim…”.
Charles odvraća da je sve iluzija i da mu je ta misao prvi put pala na pamet kad je imao 11 godina i otkrio svoje istomišljenike u “Letećem ciklusu Montyja Pythona”. “Pomislio sam: ‘U redu, oni to razumiju. Nemaju nikakvog poštovanja. Ništa ne shvaćaju ozbiljno, zabavljaju se. To je smisao svega’.”
Većina ljudi ima dva života. Onaj život koji živimo i neodživljeni život u nama samima. Između ta dva života stoji otpor unutar kojega treba tragati za smislom, za vlastitim putem. Smisao života je, kaže, rast i promjena. Pratite svoju intuiciju, radite ono što volite. Mnogo je stvari koje želi dokazati sama sebi - jedna od njih je da može živjeti bez straha.
Citira dr. Shefali Tsabary, koja kaže da kod nje na psihoterapiju dolaze ljudi u četrdesetima i pedesetima, prestravljeni jer su bankrotirali, razveli se ili naišli na neku drugu prepreku u životu. Prestravljeni su jer misle da će postati nitko, i boje se suočiti s tom prazninom. Ne shvaćaju da im je u toj praznini i - prilika. Za promjenu i za spoznaju koji je njihov put.