KNJIŽEVNE POSLASTICE

FESTIVAL EUROPSKE KRATKE PRIČE Literarni dijalog kroz prošlost i sadašnjost Amerika

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 31.05.2015. u 23:33

Zagreb, 290515.
Knjizevnik Josip Novakovic snimljen u kaficu Purgatorij.
Foto: Matea Petrovic / CROPIX
Matea Petrovic / CROPIX / CROPIX

Festival je započet na krovnoj terasi MSU-a razgovorom s američkom autoricom trajno nastanjenom u Velikoj Britaniji Lionel Shriver, dobitnicom nagrade Orange, jedne od najprestižnijih britanskih književnih nagrada

ZAGREB - Gostovanje troje poznatih svjetskih literarnih imena, Lionel Shriver, Valerie Luiselli i Josipa Novakovicha otvorilo je u nedjelju navečer u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) četrnaesto izdanje Festivala europske kratke priče (FEKP) koji će do 5. lipnja u Zagrebu i Rijeci predstaviti ukupno 32 istaknuta imena suvremenih domaćih, europskih i svjetskih kratkopričaša.

Tema je festivala "Amerike" - podijeljene, suprotstavljene i sjedinjene poviješću, jezicima, ideologijama i oceanima.

Putovanje riječima kratkopričaške forme započeto je na krovnoj terasi MSU-a razgovorom s američkom autoricom trajno nastanjenom u Velikoj Britaniji Lionel Shriver, dobitnicom nagrade Orange, jedne od najprestižnijih britanskih književnih nagrada.

U razgovoru "o prošlosti i sadašnjosti Novoga svijeta, kroz mitsko i povijesno, od književnosti i politike i natrag", koji su vodile Maša Kolanović i Mima Simić, pridružili su joj se nova zvijezda meksičke književnosti Valeria Luiselli i nagrađivani hrvatsko-kanadski književnik Josip Novakovich.

Shriver je dosad objavila jedanaest romana, prevedenih na 28 jezika. Najpoznatija je po bestselerima "So Much for That" i "The Post-Birthday World", te po međunarodnom bestseleru "We Need to Talk About Kevin", nagrađenom nagradom Orange i prodanom u više od milijun primjeraka. Po njemu je 2011. snimljen nagrađivani film redateljice Lynne Ramsay s Tildom Swinton u glavnoj ulozi.

U romanu se bavi temom majčinstva i sociopatskim ponašanjem američkih tinejdžera. Istaknula je kako "SAD ima povijest učiniti svoje ključne teme dominantnima diljem svijeta", što se dogodilo i s njezinom nagrađenom knjigom.

"Pisci vole probleme – bez problema nema ni fikcije. Kad počinjem pisati, prvo tražim problem o kojemu ću pisati, a SAD je golema zemlja, koja ima goleme probleme", kazala je Shriver. "U svojim se knjigama na neki način bavim temama koje pripadaju anti-američkom snu. Ipak, volim idealizirani portret svoje zemlje, i dajem im sretan kraj", napomenula je.

Shriver je i objavljivana novinarka koja, među ostalim, piše za Guardian, The New York Times, londonski Sunday Times, Financial Times i Wall Street Journal. Njezin najnoviji roman "Big Brother" (2013.) bavi se temom pretilosti. Nakon što je tri puta bila u užem izboru, 2014. osvojila je BBC National Short Story Award.

Zanimanje: pisac-imigrant

Novakovich, koji je prije gotovo četiri desetljeća iz Daruvara emigrirao prvo u SAD, pa u Kanadu, istaknuo je kako je SAD u ono vrijeme predstavljao alternativu postojećem sustavu kao obećana zemlja "u kojoj ne postoje problemi". Taj američki san toliko je moćan da je generirao dosta fikcije, no zapravo postoje dvije Amerike: jedna o kojoj sanjamo i jedna u kojoj živimo, napomenuo je.

"Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim da je to zemlja s istim problemima kao i svaka druga", kazao je Novakovich. Otišavši tamo shvatio je da je posve točna izreka da "Ameriku možeš napustiti ali ona nikada neće napustiti tebe", dodao je.

Josip Novakovich nagrađivani je hrvatsko-kanadski pisac, jedno od najjačih suvremenih hrvatskih literarnih imena u svijetu, čije knjige u nas nisu toliko prevođene i poznate. Autor je romana "Prvi aprila" (Algoritam, 2009.) prevedenog na desetak jezika; novele "Three Deaths"; zbirki priča "Grimizne usne" (Meandar, 2000.) i "Tražeći Grob u Clevelandu" (Meandar, 2003.); triju zbirki eseja i dvaju udžbenika, među kojima je i priručnik "Radionica pisanja fikcije" (Algoritam, 2007.), a njegova zbirka tragikomičnih priča o ljubavi, ratu i nadi "Požuda" upravo je objavljena u izdanju nakladnika Profil Knjige i prijevodu Saše Dracha.

Tekstovi su mu uvršteni u brojne antologije, dobitnik je niza nagrada među kojima Whiting Writer's Award, Ingram Merrill Award, American Book Award, a 2013. je bio finalist nagrade Man Booker International.

Svo troje zapravo su pisci-imigranti. Novakovich je istaknuo kako mu to omogućuje "stereo pristup" pisanju, iz rakursa engleskog i hrvatskog jezika. "Taj pristup zapravo može biti vrlo poticajan i kreativan", kazao je.

Na pisanje na engleskom kao stranom jeziku osvrnula se i Valeria Luiselli, nagrađivana meksička spisateljica koja je dosad živjela u raznim zemljama – od Južnoafričke Republike, preko Kostarike, Francuske, Italije i drugdje - a odnedavno je odlučila početi pisati na engleskome. "Tu nije samo riječ o pokušaju pisanja izvan klišeja, pokušaju stvaranja dobre knjige; važno je kako zaobići geopolitičke, emocionalne imperative pisanja na 'jeziku carstva'", kazala je.

Luiselli je objavila knjigu eseja pod naslovom "Sidewalks", te međunarodno priznate romane "Faces in the Crowd" (nagrada za najbolji prvijenac L.A. Timesa za 2015.) i "The Story of My Teeth", prevedene na više jezika. Njezini su tekstovi objavljeni u književnim časopisima i novinama među kojima su The New York Times, The New Yorker, Granta i McSweeney’s.

U razgovoru s brojnom publikom koja je napunila krovnu terasu MSU-a pisci su još govorili o nizu literarnih tema kao što su razlike u britanskom i američkom engleskom, pisanje na engleskom jeziku kao stranom jeziku, pisanje kao imigrantsko zanimanje, proces kreativnog pisanja i slično.

Bogat program predstavljanja

Shriver, Luiselli i Novakovich neka su od ukupno 32 istaknuta imena suvremenih domaćih, europskih i svjetskih kratkopričaša koji će u susretu s publikom FEKP-a obogatiti još jedan početak lipnja u literarnom životu Hrvatske.

Festival je neslužbeno počeo poslijepodne, tradicionalnim programom "Čuvajte se: hrvatski pisci kuhaju!" u pizzeriji-wine baru Karijola u Vlaškoj ulici, u kojemu su sudjelovali Zoran Ferić, Senko Karuza i Robert Mlinarec.

Ove godine, festival posebnu pozornost poklanja temi migracije. O igri identiteta – književnim Ameroeuropljanima i Euroamerikancima – na festivalu će govoriti peruanski pisci trajno nastanjeni u Španjolskoj Santiago Roncagliolo, dobitnik nagrade Alfaguara za roman "Crveni travanj", te "velemajstor kratke priče" Fernando Iwasaki.

Jedan od krunskih programa Festivala bit će razgovor "Soba s pogledom" s Lionel Shriver, a ugostit će i argentinskog pisca i prevoditelja Leopolda Brizuelu, nagrađivanog kanadsko-argentinskog književnika Alberta Manguela, te meksičkog književnika Alvara Enriguea, proglašenog jednim od najutjecajnijih suvremenih pisaca koji pišu na španjolskom jeziku.

14. FEKP posjetit će i jedan od najpoznatijih baskijskih autora Harkaitz Cano, jedan od najčitanijih i najnagrađivanijih makedonskih pisaca Venko Andonovski (Makedonija), kultni književnik David Albahari, Austrijanac Xaver Bayer, te nova nada irske književne scene s antologijskom prozom Sara Baume.

Festivalu se pridružuje čak 19 ponajboljih hrvatskih kratkopričaša, Daša Drndić, Zoran Ferić, Marko Gregur, Senko Karuza, Maša Kolanović, Ksenija Kišec, Enver Krivac, Davor Mandić, Miroslav Mićanović, Robert Mlinarec, Gordan Nuhanović, Zrinka Pavlić, Nikola Petković, Sven Popović, Ivana Rogar, Korana Serdarević, Andrija Škare, Tea Tulić i Jelena Zlatar.

Glavni večernji program Festivala odvija se u Polukružnoj dvorani Teatra &TD, dok se popratni sadržaji odvijaju u književnom klubu Booksi, Cafeu u Dvorištu, Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića te u Gradskoj knjižnici Samobor i Knjižnici Velika Gorica.

Dio festivalskih zbivanja tradicionalno se odvija u partnerskom gradu. Ove godine to je Rijeka, gdje pisce program vodi 3. i 4. lipnja u tamošnje klubove Book Caffe Dnevni boravak, Ex libris i Palach.

U sklopu festivala bit će proglašen dobitnik Natječaja za najbolju kratku priču na temu "Amerike". O pobjedniku među 174 priče pristigle do 10. svibnja u ponoć odlučivat će peteročlani žiri koji čine književni kritičar Stjepan Balent kao predsjedavajući, te kao članovi Vladimir Arsenić, Saša Drach, Damir Karakaš i Dijana Matulić.

Dobitničke će priče biti proglašene na večernjem čitanju u sklopu FEKP-a u utorak 2. lipnja a čitanje pobjedničke priče uveličat će završnu večer festivala u VIP clubu 5. lipnja.

Izdvajamo