ZAGREB - Nakon više desetaka objavljenih romana, zbirki eseja, novela, pjesama, priča i pripovijesti, u izdanju nakladnika Frakture objavljena su i u srijedu navečer predstavljena obnovljena izdanja triju knjiga koje su obilježile autorske početke istaknutog književnika i novinara Miljenka Jergovića.
Predstavljači su ih nazvali amblematskim primjerima literarnih remek-djela kojima se taj autor upisao u hrvatsku književnost kao jedan od njezinih najistaknutijih i danas najproduktivnijih pisaca. Prvo kolo "Djela Miljenka Jergovića" sadrži nova izdanja knjiga "Sarajevski Marlboro" (1994.), "Hauzmajstor Šulc" (2001.) i "Dvori od oraha" (2003.), te novu knjigu "Imenik lijepih vještina" odabranih eseja, kronika i članaka.
Ediciju je uvodno u velikoj dvorani Kulturno informativnog centra (KIC) predstavio glavni urednik Frakture Seid Serdarević, koji je rekao kako je ideja o njezinu pokretanju proistekla iz činjenice da je riječ o jednom od naših najplodnijih pisaca, koji se okušao u svim žanrovima i objavio do sada 45 knjiga, a čiji pozamašni opus i brojne nagrade čine "djelo koje u južnoslavenskoj literaturi stoji bez sumnje kao jedno od važnijih s kraja 20. i početka 21. stoljeća".
Stoga je pokrenuta edicija izabranih djela koja će se objavljivati tempom od po četiri knjige godišnje, kazao je, i to počevši od onih koje već dugo nemaju izdanje na hrvatskom tržištu.
Nadalje, ove je godine 30 godina od izdanja prve Jergovićeve knjige, "Opservatorija Varšava" 1988., za koju je tada dobio prestižnu Goranovu nagradu za mlade pjesnike, a ovih dana izlazi i 100. izdanje u prijevodu na jednom od 23 svjetska jezika na koliko su Jergovićeve knjige prevođene, napomenuo je Serdarević.
"Kad sve to zbrojimo, ova godina je bila stvarno dobar povod da krenemo u ovaj projekt", kazao je.
"Kad pogledamo od početka, od tada do danas, već su se s 'Opservatorijom Varšava' mogle naslutiti neke od opsesivnih tema koje Miljenko Jergović ispisuje na različite načine i uvijek maestralno i na književno drugačiji način, kopajući po vlastitoj prošlosti, po prošlosti vlastite obitelji, zahvaćajući kroz tu prošlost čitav naš prostor i pričajući priče o nama na jedan fascinantan, zanimljiv i drugačiji način", poručio je Serdarević.
Knjiga pripovijedaka "Sarajevski Marlboro" (1994.), prva Jergovićeva prozna knjiga koju kritičari smatraju početkom trenda tzv. stvarnosne proze, u vrijeme kada je objavljena prepoznata je kao književni fenomen. Sadrži 29 kratkih priča u kojima tematizira ratnu stvarnost Sarajeva.
Serdarević je napomenuo kako je opremljena originalnim ilustracijama splitskog ilustratora i strip crtača Alema Ćurina koje su izlazile kad i priče u Nedjeljnoj Dalmaciji, "kada ih je Jergović u nemogućim uvjetima slao iz Sarajeva pod opsadom".
Ta knjiga nije slučajno izabrana kao prva u prvom kolu edicije, rekao je. "Ta je knjiga umnogome obilježila i Miljenka i njegovo pisanje s jedne strane, ali ono što je još važnije, ona je bila glas koji je na neki način govorio o tome što se događa u Sarajevu u tim 90-im godinama. To je također i najprevođenija Jergovićeva knjiga", pojasnio je.
"Hauzmajstor Šulc" (2001.) knjiga je o Sarajevu 20. stoljeća ispričana nizom u stihovima pisanih epizoda međusobno ulančanih likom hauzmajstora Šulca.
Kao knjigu kojom se Jergović "odmah svrstao među najvažnije pripovjedače" Serdarević je naveo roman "Dvori od oraha" (2003.), u kojoj je Dubrovnik ishodište obiteljske sage o 20. stoljeću Balkana i Europe. Rekao je kako Jergović kroz mikroperspektivu maloga čovjeka suvereno gradi kompleksnu strukturu čitave epohe.
U sklopu edicije objavljena je i knjiga eseja, kronika i članaka "Imenik lijepih vještina", koja sadrži tekstove pisane između 2010. i 2018., prvobitno objavljene u Jergovićevoj autorskoj rubrici 'Subotnja matineja' u Jutarnjem listu i na njegovu internetskom časopisu Ajfelov most.
Urednik edicije Ivan Lovrenović napomenuo je kako se Jergović nije kao pisac legitimirao sa "Sarajevskim Marlborom": "Jergović je kao pisac legitimiran mnogo ranije, sa svojom poezijom i sa svojim novinskim kolumnama", rekao je.
Magija je Jergovićeve književnosti, rekao je Lovrenović osvrnuvši se na Sarajevski Marlboto, u tome što su njegovi tekstovi "književnost koja ne želi biti korektiv društva, koja ne želi biti u vulgarnom smislu angažirana, već želi biti autentičan tekst, želi autentično prenijeti u tekst autentičan doživljaj stvarnosti o kojoj je riječ".
Politolog i komparatist Nebojša Lujanović napomenuo je da je izbor knjiga u toj ediciji "neka vrsta oksimorona, dva suprotna pojma sabrane proze rasutog tereta", a koji predstavlja nezaobilaznu književnu činjenicu na našim prostorima, dok je Jergovićev "Sarajevski Marlboro", kako je rekao, "knjiga koja je prva otvorila prostor i interes izvan okvira našeg uskog tržišta te pokrenula val, koji traje i dalje, a na kojemu su se vozili dalje drugi naši autori".
Jergović je zahvalio uredniku i predstavljačima, istaknuvši kako mu je bilo prilično veselje vratiti se tim knjigama i pročitati ih kao tuđi tekst, a čitav projekt shvatio je kao nešto nepretenciozno što njegove knjige stavlja u vrlo ozbiljan kontekst.
"Sve je to neko malo čudo u kojem ja uživam, kao što je čudo i samo pisanje, kao što je čudo pričanje priča i kao što je čudo stvaranje svjetova jer književnost je zapravo samo jedan ohol pokušaj da se nanovo stvore svjetovi", poručio je pisac.
Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966.) smatran je jednim od najistaknutijih pisaca post-jugoslavenskog razdoblja. Prvi novinski tekst objavio je 1983., a prvu pjesničku zbirku "Opservatorija Varšava" 1988. Napisao je sedam zbirki poezije, devet knjiga pripovijedaka i drugih proza, jedanaest knjiga članaka, kolumni, eseja i prepiski, te trinaest romana u kojima ga zaokupljaju teme ratnog Sarajeva, povijest i stradanje Bosne, te složena i bolna slika identiteta, kultura i povijesnih zbivanja na bivšem jugoslavenskom prostoru. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada, a djela su mu prevedena na dvadesetak europskih i svjetskih jezika, uključujući farsi te katalonski.