NOVI ROMAN

SLAVENKA DRAKULIĆ ‘Kroz lik Picassove muze pišem o ženama koje su odustale od sebe’

    AUTOR:
    • Ivana Mikuličin

  • OBJAVLJENO:
  • 30.01.2015. u 12:56

Neja Markičević / Cropix

Knjiga poznate spisateljice u prvom licu prati život Picassove muze, koja je fotografsku karijeru zamijenila podčinjavanjem umjetničkom geniju

Jedna od najprevođenijih hrvatskih autorica, književnica čiji su naslovi objavljeni u više od 150 izdanja u Hrvatskoj i inozemstvu, upravo je završila svoj novi roman, posvećen životu slavne fotografkinje, Picassove muze i ljubavnice hrvatskog podrijetla Dore Maar (1907-1997).

Na ideju o tome da se bavi nesretnim životom nadrealistične fotografkinje koja se rodila 1907. godine u Francuskoj kao Henriette Theodora Marković, kći hrvatskog arhitekta Josipa Markovića, Slavenka Drakulić došla je nakon što ju je redatelj i scenarist Željko Senečić zamolio da napiše jedan od priloga za njegov novi film koji se dokumentaristički bavi životom Dore Maar.

O Dori Marr u nas je dosad, među ostalim, izašla biografija autorice Alicie Dujovne Ortiz “Dora Maar - zatočenica pogleda” (Profil 2004), roman Nicole Avril “Ja Dora Maar” (Ocean more 2004) koji je usredotočen na glorifikaciju ljubavi fotografkinje prema slikaru, dok je u Beogradu lani izašao roman Zoe Valdes “Žena koja plače” čija je tema kratki boravak Dore Maar 1958. u Veneciji.

Uz bok Man Rayu

Roman Slavenke Drakulić, koji u izdanju Frakture izlazi u travnju, Dori Maar prilazi iz sasvim drugačijeg kuta negoli spomenute knjige. Naslov mu je “Dora i Minotaur” te je inspiriran istoimenim Picassovim crtežom nastalim 1937., na samom početku ljubavne veze jednog od najpoznatijih umjetničkih parova 20. stoljeća.

- Iz iste godine datira i posljednji važni fotografski rad Dore Maar, njezin dokumentaristički prikaz nastajanja “Guernice”. Zato je moja knjiga usredotočena na pitanje kako je moguće da se slavna fotografkinja - koja je u svoje doba bila uz bok Man Rayu - već u drugoj godini ljubavničke veze s genijem modernog slikarstva 20. stoljeća odrekla svoje umjetnosti, prestala se baviti umjetničkom fotografijom.

Slikar kanibal

Dora Maar ostavila je za sobom kratak dnevnik od 50 i nešto kartica, nešto pisama, postoje neka svjedočanstva suvremenika, no ništa od toga ne govori dovoljno o drami o kojoj ja u fikcionalnom romanu pišem, o vrsti submisivnosti u kojoj presuši nečiji kreativni talent - objašnjava Slavenka Drakulić.

Dora Maar, podsjetimo, bila je tek jedna od brojnih Picassovih ljubavnica. Ovdje spominjemo samo neke od njih: u trenutku kada su 1936. godine ušli u ljubavnu vezu, slikar je bio oženjen za Olga Khokhlovu i imao je već jednu ljubavnicu Marie-Thérese Walter, koja cijelo vrijeme bila rivalka Dore Maar, a kasnije je Doru Maar zamijenio sa slikaricom Francoise Gilot koja ga je na koncu ostavila. Nakon što mu je prva supruga umrla, slikar se po drugi put oženio s prodavačicom Jacqueline Roques. Umro je 1973. Četiri godine poslije toga Marie-Thérese se objesila, a Jacqueline se 1986. ubila pištoljem.

Picasso i Dora Maar (foto: Man Ray)

- Kako sam napisala i u tekstu za Senečićev dokumentarac, umjetnički geniji uglavnom su kanibali, uništavaju sve oko sebe. Žive za umjetnost i konzumiraju druge u službi umjetnosti. Motiv svake žene da pročita moj roman o Dori Maar je uvijek aktualna tema odustajanja od same sebe zbog partnera, kao i tema mračnog ženskog autodestruktivnog elementa koji je kod Dore Maar bio prisutan i prije nego što je upoznala Pabla Picassa - nastavlja Slavenka Drakulić.

U njezinu romanu Dora Maar iz prvog lica fikcionalizirano progovara o prvoj polovici svoga života kroz bilješke nastale 1957., neposredno uoči njezine odluke da se zatvori u svoj pariški stan u kojem je krajnje izolirano živjela sve do svoje smrti 1997. godine

- U mojem romanu Dora svoje bilješke vodi na hrvatskom, na jeziku s kojem s ocem razgovara. Iako je govorila nekoliko jezika, za nju je jedino hrvatski bio jezik emocija, budući da je više bila vezana za oca Josipa Markovića nego za majku Louise Julie Voisin - ističe spisateljica.

Festival Francuske

Odluka Slavenke Drakulić da se u svom najnovijem romanu bavi ovim profilom ženske umjetničke ličnosti nastavak je njezina višedesetljetna proznog bavljena problematikom žene, njezine fizičke i emotivne traume. Riječ je istovremeno i o drugom naslovu Slavenke Drakulić posvećenoj nekoj snažnoj umjetničkoj pojavi, nakon njezine romansirane biografije Fride Kahlo koja je bila bestseler. Sada, nakon što je i Theodoru Marković uvela u romaneskni opus, Slavenka Drakulić bavi se mišlju da temu žena u umjetnosti zaokruži trilogiju, no zasad ne otkriva koja je treća osobnost kojoj bi posvetila roman.

Nakon predstavljanja hrvatske kulture u Francuskoj kroz program “Croatie, la voici”, od svibnja do rujna ove godine u nekoliko hrvatskih gradova održat će se Festival Francuske u Hrvatskoj. Uoči same manifestacije, kao neka vrst njene najave, 28. travnja u kinu Europa predstavit će se roman Slavenke Drakulić i dokumentarni film Željka Senečića posvećen Dori Maar. Desetak godina nakon što smo u Zagrebu gledali izložbenu uspješnicu posvećenu paru Maar-Picasso za čiji je dolazak bila zaslužna nedavno preminula izvrsna kustosica Marina Viculin.

Izdvajamo