KULTURA I POLITIKA

PIŠE TOMISLAV ČADEŽ Samo je jedan relevantni kandidat za ministra kulture

Dragan Matić / HANZA MEDIA

Nina Obuljen, potencijalna ministrica kulture

Novu ministricu (ili ipak ministra?) čeka nimalo zahvalan zadatak da sa što manje novca iznjedri što više programa i da što više novca pribavi iz europskih fondova

Tko će biti novi ministar kulture? Bit će, gotovo sigurno, uvjereni su u kazališnim krugovima, ministrica: dr. Nina Obuljen Koržinek, rođena u Dubrovniku 1970. Najkraće kazano, ona je, kad je HDZ posrijedi, jedina zbilja relevantna kandidatkinja. Zapravo bi se moglo kazati da se praktički školovala za ministricu kulture.

Kad je, primjerice, praksa posrijedi, ona je zapravo, u tehničkom smislu, već vodila Ministarstvo kulture, u mandatima Bože Biškupića, osobito drugom. Od 2006. do 2011. bila je dakle pomoćnica ministra i državna tajnica u Ministarstvu kulture RH. Za Biškupićeva nasljednika, Jasena Mesića, ostala je u Ministarstvu, posebno zadužena za medije pa je, među ostalim, sukreatorica Zakona o HRT-u i Zakona o elektroničkim medijima.

Nina Obuljen Koržinek srednju i osnovnu školu završila je u Dubrovniku, a u Zagrebu je diplomirala na dva fakulteta: violinu na Muzičkoj akademiji te francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Magistrirala je i doktorirala na Fakultetu političkih znanosti.

Mandatar Andrej Plenković otprije je u odličnim odnosima s kandidatkinjom za ministricu i jedina je dvojba je li ju uspio nagovoriti da preuzme dužnost. Trenutačno je zaposlena kao znanstvena suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose.

Kad su posrijedi pregovori s Mostom, među kazalištarcima je bila neugodno odjeknula vijest da ih kultura zapravo ne zanima. Svoga kandidata za ministra, glumca zagrebačke Gavelle Sinišu Ružića, poduprli su tek deklarativno. Ni ostale potencijalne koalicijske partnere kultura odviše ne zanima. A kako i bi, kad na nju odlazi samo 0,5 posto proračuna. Više je to, kad su mozgovi političara posrijedi, svota za djecu da se igraju u pijesku…

Nema izgleda da će u godini kad na naplatu stižu najkrupnije rate kredita država povećati izdvajanja za kulturu i tko god preuzme Ministarstvo, imat će skučen okvir za djelovanje.

Nekakav načelan cilj da se za kulturu, kao u bolja vremena, i kako otprilike je uzus u Europi, izdvaja do jedan posto proračuna, zasad je neostvariv cilj.

Stoga novu ministricu (ili ipak ministra?) čeka nimalo zahvalan zadatak da sa što manje novca iznjedri što više programa i da što više novca pribavi iz europskih fondova…

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo