U nas su u posljednjih trideset godina samo dvije strane igrane TV serije postigle golemu gledanost u elitnom večernjem terminu a da nisu na engleskom. Prva je slovačka “doktorska” nadaljevanka “Bolnica na kraju grada”, snimana u Banskoj Bistrici od 1978. do 1981. Svatko u malo ozbiljnijim godinama sjetit će se markantnog, autoritativnog, ali i blagog primarijusa, dr. Sove, njegova smirenoga glasa i kratke, pedantno podšišane brade. Druga je talijanska “Čarolija”, koja se u nas emitira od 1997., a također je “doktorska”. U usporedbi s postarijim, prosjedim, diskretnim zavodnikom dr. Sovom, najpopularniji lik te serije dr. Alberto Curti, bučan je i bahat. Usto je mlađahan i neuredne brade.
Ljubavna sapunica
I bez nabrajanja svih onih, u nas velepopularnih američkih doktorskih TV serija kao dokaz, jasno je da građane Hrvatske jako zanimaju upravo takve teme. Možda i zato što u nas, u narodu, i dalje najviše strahopoštovanja pobuđuju doktori. Recimo, teško je na bilo koji jezik prevesti naš izraz “doktor ga je otvorio” ili “budu me otvorili”. Iza te konstatacije leži dublje značenje nego što ga pokriva uobičajeni termin operacija...
Zbog toga ne bi nimalo iznenadilo da u nas postane vrlo popularna i neka turska “doktorska” serija. Ali da postane toliko gledana jedna bajkovita turska ljubavna sapunica, to je doista iznenađujuće. A upravo takvu pozornost TV puka, čini se da je privukla turska “1001 noć” (u originalu: Binbir Gece), snimljena 2006., a koja se emitira na RTL-u od 22. kolovoza.
Glavni lik nije muškarac nego žena, i to ni manje ni više nego Šeherezada. Glumi je Berguzar Korel (r. 1982.), poznata kazališna i filmska glumica. Šeherezada nije kao u tisuću i više godina starim pričama djevica dospjela u naručje poremećenog perzijskoga kralja, kojem iz noći u noć priča novu priču čiji kraj, međutim, ostavi otvorenim, ne bi li je opet pozvao, jer u suprotnom će je ujutro pogubiti, nego je uspješna arhitektica, zaposlena u velikoj građevinskoj kompaniji koju vode Onur Aksal (glumi ga Halit Ergenç) i Kerim Inceoglu (Tardu Flordun). Nadalje, Šeherezada je samohrana majka, suprug Ahmet poginuo je u prometnoj nesreći nakon samo godine braka, i sad se snalazi sama, među ostalim i zato jer ju je odbacio Ahmetov otac, stari bogataš Evliyaolu, koji se oduvijek protivio tom braku.
Međutim, i jedan i drugi poslodavac zaljube se u nju. Zaplet je dramatičan: Onur joj ponudi mnogo novca da provede noć s njim. Ona pristane jer joj treba 200 tisuća dolara za liječenje sina, oboljelog od leukemije, kojem treba presaditi koštanu srž. Onur, u duši ženomrzac, postane nakon te noći njome opsjednut. Ne zna za što joj treba novac. Nudi joj još jednu noć, za još više novca, no ona ga odbija. Namjerava napustiti tvrtku, a Onur tek tada doznaje zašto joj je novac bio potreban. Kerim je sad naoko u povoljnijoj poziciji...
Bijeg od stvarnosti
Što je privuklo naše građane toj seriji? Vjerojatno isto što je privuklo i građane Makedonije, Bugarske, Grčke te Srbije (u kojoj je lani seriju gledalo milijun i tristo tisuća ljudi): romantičan (kvazidramatičan zaplet), izražajna, rekli bismo profesionano predimenzionirana gluma i, najvažnije od svega, mogućnost bijega od stvarnosti, koju ona nudi u raskošnom pakiranju. Možda je dojam pojačala i romantična priča koja se krije u stvarnosti iza serije: Halit Ergenç (Onur) i Berguzar Korel (Šeherezada) zaljubili su se na snimanju. Ona je raskinula dugogodišnje zaruke, a on brak (morao je platiti odštetu), što je u Turskoj bio nezapamćen medijski bombon, pa su se 2009. vjenčali i već su internet preplavile fotografije njihova šestomjesečnog sinčića Alija.
I bogati plaču
Radnja je smještena u visoko društvo, pa se, dakle, odvija pod egidom “i bogati plaču”, i prema tome je možda najsličnija “Dinastiji”, obitelji Carrington, prethodnici i nenadmašenoj takvoj seriji u našem kolektivnom pamćenju. Kao i u “Dinastiji”, i ovdje su nas scenografi izložili neograničenoj količini kiča.
Spavaće sobe su, kao i u “Dinastiji”, opremljene kričavim baldahinima, nemogućim zavjesama, raznim volanima, stupićima i drečećim detaljima. Toliko neukusa ne može se naći čak ni među hrvatskim tajkunima. Eventualno, među korumpiranim političarima iz provincije. Međutim, pogledajte samo nove fasade po našim gradovima i selima, nema boje koja nije upotrijebljena, od tamnožute do svijetloljubičaste. Takve su i u “1001 noći”, ali zašto ne, takvo obilje boja potiče u konzumenta možda ipak samo benignu infantilnost...
Čini se da je našem uhu na neki način blizak i taj, za prvi dojam, posve rastrgan, grub, skokovit jezik. Možda i ne bismo predaleko otišli kad bismo kazali da nam je serija privlačna naprosto zato što je balkanska, i što u sebi nosi sve elemente balkanskog folklora, od patrijarhalnog, grubog djeda koji neće mariti ni za smrt unuka ako je od krive sorte, do napuštene udovice koju “age” žele jahati za pare, od glasnih muškaraca i tihih žena, do naglašavanja “muškog prijateljstva”, koje, kad se prijatelji zaljube u istu djevojku, postaje odnos “ko će koga”, ovdje samo metaforički “izvođen” dvoboj na život i smrt, gdje čast odnosi onaj koji zbog prijateljstva odustaje od borbe...
Bez obzira na to jesmo li barem donekle naslutili razloge gledanosti ove serije, svakako je nesporna njena, rekli bismo, upravo općeljudska dimenzija.
Ruši predrasude
Neizravno ili izravno ona pokazuje i najpriprostijem puku diljem cijelog Balkana da nismo toliko stranci koliko mislimo da jesmo. Ona zacijelo ruši predrasude o tome kakvi su “Turci”, predrasude koje su, primjerice, još jučer nabujale u zloćudni tumor srebreničkoga genocida. Ona, općenito, ruši predrasude prema muslimanima i prema drugom kao takvom, prema svemu različitom. Tako je barem u nas.
Posrijedi je, dakle, paradoks masovne kulture: prema globalnom receptu za sapunicu serviran nam je TV tečaj o humanizmu.
Šeherezadina gledanost 15,1 posto
Od američke hit-serije “Zakon braće” (i to samo u prvoj sezoni emitiranja na RTL-u) nije se dogodilo da jedna strana serija nadmaši u gledanosti domaću. Od tada je prošlo punih pet godina, a sada je to pošlo za rukom turskoj sapunici “1001 noć”. Uspjeh serije još je veći s obzirom na to da je saga o lijepoj Šeherzadi nadmašila dramsku seriju Nove TV “Najbolje godine”, koja je prošle godine postizala iznimne rezultate gledanosti u terminu od 20 sati. Prva epizoda druge sezone “Najboljih godina” emitirana ovaj ponedjeljak ostvarila je 17,7 posto gledanosti, a “1001 noć” pratilo je 12,7 posto gledatelja. No, već sljedeći dan razlika se između serija smanjila te su “Najbolje godine” bile bolje tek za 0,4 posto.
Već u srijedu “Šeherezada” je prešla u vodstvo sa 15,1 posto. ( T. Pr.)