Prvoga dana nastave u jednoj srednjoj školi jedan je učenik bacio preko cijelog razreda na pod vrećicu sa sendvičem. Profesor Frank McCourt ostao je šokiran. Cijeli ga je razred gledao. Kasnije je opisao kako se u tom trenutku našao u velikoj dvojbi što učiniti. Je li trebao pozvati učenika da podigne sendvič ili sam podići sendvič i baciti ga u koš za otpatke? No, podigao je sendvič s poda, odmotao ga i pojeo. “Bio je to moj čin upravljanja razredom”, zaključio je McCourt.
Teške odluke
U jednoj hrvatskoj srednjoj školi učenici su, pak, protest prema profesoru iskazali tako što su mu svi jednog dana kada je ušao u razred okrenuli leđa. Ignorirao ih je. Počeo je pisati po ploči i tumačiti novo gradivo. Učenici su se, jedan po jedan, počeli okretati i pratiti nastavu. Profesor je priznao da nije znao što učiniti, pa nije učinio ništa. Odluka se pokazala najboljim rješenjem.
‘Vrući krumpir’
To su samo neki od primjera iz knjige “Pozitivna disciplina u razredu”, nastale iz pera poznatih psihologinja Dubravke Miljković i Majde Rijavec, profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. To je prvi self-help priručnik za preživljavanje u razredu namijenjen učiteljima i profesorima. Nastao je na poticaj nastavnika koji se svakodnevno susreću s problemima discipline.
- Disciplina je vrući krumpir, jedna od najtežih tema u obrazovanju. Ima nastavnika koji su preblagi, pa im djeca i roditelja hodaju po glavi. Ima i onih koji dijete za svaku sitnicu šalju ravnatelju. Najvažnije je od svega da učenici i roditelji vide da je nastavniku stalo do djece - kažu Miljković i Rijavec.
Učiteljica u mirovini
Umirovljena profesorica hrvatskog jezika Marica Kurtak u razredu je provela 38 godina i četiri mjeseca, a prošla je put od osnovnoškolske nastavnice do profesorice gimnazije u Bjelovaru. Knjiga iz kojih bi učila kako raditi s djecom na počecima njezina rada nije bilo.
- U školi ima jako puno dobre, vrijedne i fino odgojene djece. Danas su u odnosu na prije 30 godina možda malo više nervonzija i teže im je zaokupiti pozornost. Kad sam počela raditi, prvo sam si rekla: ‘Ma što se dogodilo, neću se sukobljavati s učenicima’. Kad uđe u razred, nastavnik mora znati da sa sobom unosi cijeloga sebe, svoju stručnost, svoj odgoj i stav prema svijetu - kaže prof. Marica Kurtak.
TREBA LI UČITELJ BITI DJECI I PRIJATELJ
Učitelji diljem svijeta često se pitaju gdje je granica prijateljstva između njih i učenika.
Gimnazijski profesor Darius Chatkowski u tekstu “Treba li učenike pustiti s lanca” navodi primjer poljskog grada Lodza u kojem u nekoliko škola učenici profesore zovu po imenu.
U nekim su školama mladi profesori s učenicima čak na “ti”. - I sam sam s učenicima hito biti na ‘ti’, no priroda me obdarila ćelavom glavom - ironično zaključuje profesor Darius Chatkowski.
SAVJET: Prijatelji i prijateljice su oni s kojima se djeca druže pod odmorom ili poslije nastave. Učitelj se treba ponašati prijateljski, ali on učenicima nije prijatelj. On im je - učitelj!
TREBA LI UČENIKE KAŽNJAVATI ILI NE
Nekada su se veći prijestupi u školama kažnjavali šibama i školskim zatvorom. Šiba je, na sreću, odavno izbačena iz škola, no dilema treba li, kako i u kojim situacijama kažnjavati učenike ostala je do danas.
Brojna istraživanja pokazuju da “batina”, odnosno neki oblik kazne, smiruje učenike, no učinak je takvih mjera kratkotrajan. Ako nastavnik u razredu stvori ugodnu atmosferu, što nije nimalo lako, učenici će biti kreativniji, a naučeno će dulje pamtiti.
SAVJET: Stvarajte ugodnu atmosferu u razredu. Dugoročno će biti bolje i vama i učenicima. Kazna ne smije biti glavna disciplinska mjera. Ako već kažnjavate, činite to pravedno i razumno.
ŠTO AKO KRITIZIRANJE NEMA UČINKA
Što biste učinili da vaš učenik počne izražavati divljenje prema ustašama, a onda otkrijete da njegovo oduševljenje prelazi i na druge učenike?
Profesorica Milka Simić dosjetila se pa je takvom učeniku zadala da napravi plakat o ustašama. Radeći plakat ,učenik je o ustašama doznao mnoge stvari koje nije znao i koje su ga šokirale.
O tome su javno razgovarali u razredu pa je oduševljenje ustašama kod svih učenika jako splasnulo.
SAVJET: Jedini sigurni pokazatelj da je kazna uspješna jest ako učenik prestane s nepoželjnim ponašanjem. Pazite da ne upadnete u zamku kritiziranja.
ZAŠTO DJECI NE TREBA DATI PETICU
Inzistiranje na tome da se učenici u razredu osjećaju dobro dovelo je do velikog pritiska na učitelje i profesore da djeci ne smiju dati loše ocjene.
Posljedica je toga i iznimno velik broj odlikaša u hrvatskim školama.
Postoji čak i stav prema kojem nastavnici zadaće ne bi smjeli ispravljati crvenom bojom jer ona simbolizira krv i nasilje.
SAVJET: Ako je učitelju stalo do dobrobiti njegovih učenika i ako su njegove povratne informacije korektne i konstruktivne, svejedno je kojom su bojom napisane. Ako nastavnik posao radi preko volje, povratne informacije nemaju efekta, pa makar bile i od čokolade.
ŠTO ČINITI S ONIMA KOJI PREPISUJU
Prepisivanje je u Hrvatskoj velik problem. Ministarstvo obrazovanja čak je u novi Pravilnik o ocjenjivanju htjelo ugraditi sankcije za one koji prepisuju. No, od toga se u konačnici odustalo. Istraživanja pokazuju da je gotovo svaki učenik ili student barem jednom prepisivao.
SAVJET: Recite učenicima da je prepisivanje isto što i krađa. Budite svjesni toga da je prepisivanje rjeđe tamo gdje se vrednuje osobno napredovanje učenika.
ZAŠTO SVI VOLE NAJSTROŽU UČITELJICU
- Koja vam je profesorica najdraža? - pitala je učenike 6. razreda nastavnica koja im je došla na zamjenu. Jako ju je iznenadilo kada su učenici izgovorili ime kolegice koja slovi kao vrlo stroga profesorica. - A zašto? - upitala je učenike.
- Ona nas sve jednako mrzi - odgovorio je jedan učenik.
SAVJET: Poštujte svoje učenike. Nema razloga da to ne činite samo zato što su djeca. I budite pristojni i ljubazni prema njima. Većina će vam to i vratiti.
PUN RAZRED AGRESIVNIH UČENIKA
Prema nekim procjenama, između 12 i 22 posto učenika ima različite teškoće u ponašanju. Agresivni učenici pokušavaju dominirati, kontrolirati i i povrijediti druge.
SAVJET: Učeniku treba jasno opisati njegovo ponašanje i s njim sklopiti dogovor kako ćete nagrađivati njegovo primjereno, a kažnjavati neprimjereno ponašanje.
Takvom učeniku dobro je zadavati zadatke u kojima pomaže učitelju ili drugim učenicima.
KAKO IZAĆI NA KRAJ S TEŠKIM RODITELJIMA
Neki se roditelji stalno dolaze u školu na nešto žaliti, a ima i onih koji fizički prijete nastavnicima. Ponekad i sami nastavnici griješe u odnosima s djecom i roditeljima. Učitelj Frank McCourt majci jednog učenika požalio se na njegovu disciplinu. U učionicu je idući dan uletio njegov otac i izvrijeđao sina pred cijelim razredom.
SAVJET: Nikada učenicima ne činite ništa iza leđa. Teške roditelje ne možete promijeniti, možete promijeniti samo svoju komunikaciju s njima.
NE MOGU VIŠE, OVA DJECA SU NEMOGUĆA!
Učiteljski je poziv jedan od najstresnijih. Uzroci su višestruki, od loših radnih uvjeta, preko lošeg statusa, prevalikih razreda, nemogućih roditelja, loše atomosfere u zbornici, do vječnih pitanja: kako održati disciplinu u razredu i poučiti nemotiviranu djecu.
SAVJET: Održite ravnotežu između posla u školi i vašeg osobnog života. Zdrav i radostan život izvan škole povećat će vašu samosvijest i unutarnju snagu za rješavanje problema u školi.
SVAKI KUHAR JE PRESOLIO JUHU
Zamislite da svaki dan dolazite na posao i da ništa što radite nije dobro. Muka vam je svako jutro kad krećete na posao. Često se tako u školi osjećaju i neka djeca. Trude se, a rezultati izostaju. Nikada ih nitko nije pohvalio.
SAVJET: Za svako dijete treba pronaći ono u čemu je dobro i pohvaliti ga. Ako ih već morate kritizirati, kritiku usmjerite na ponašanje. Koristite izraze “nisi se dovoljno trudio”, “presolio si juhu”. Nikada ne govorite “glup si”, “ne ide ti kuhanje”.