KAZNA OD 4,3 MLRD. EURA

Google želi poništiti presudu svoje ‘glavne krvnice‘: Odluka će utjecati na sve korisnike Androida

Margrethe Vestager
 Boris Kovačev/Cropix
Pitanje je je li Google zloupotrijebio svoju dominaciju isključujući suparnike pomoću tri vrste povezanih ugovora o licenciranju

Drugi krug sudske borbe Googlea i Europske komisije zakazan je za ovaj tjedan, piše Politico.

Naime, u ponedjeljak bi trebalo početi novo, petodnevno sudsko ročište na kojem će američki tehnološki div nastojati poništiti presudu europske povjerenice za konkurenciju, Margrethe Vestager, iz 2018. godine u kojoj stoji da je Google zloupotrijebio dominaciju svog operativnog sustava Android. Vestager je Googleu odredila kaznu od 4,34 milijarde eura, što je najveća antimonopolska kazna ikad izrečena u EU.

Ročište na europskom Općem sudu u Luksemburgu održat će se šest tjedana prije nego što taj isti sud donese odluku o prvoj Vestagerinoj odluci protiv Googlea, prema kojoj je tvrtka kažnjena s 2,42 milijarde eura zbog toga što je dala prednost vlastitim servisima za uspoređivanje kupovine, umjesto konkurentima. Vestager je u lipnju ove godine pokrenula još jednu veliku istragu u vezi s Googleovim uslugama oglašavanja.

Googleovi sudski sporovi u EU su prvi u nizu koji su uslijedili nakon istraga o konkurenciji u svijetu tehnoloških divova. Prošle godine Google je bio suočen s tri nove istrage u SAD-u. Tužba koju je pokrenulo Ministarstvo pravosuđa u Washingtonu, slična je slučaju Android u Europskoj uniji.

Za Vestager, koju se često naziva 'glavnom krvnicom tehnoloških kompanija', Googleovi sudski sporovi prvi su veliki test za njezinu antimonopolsku kampanju usmjerenu protiv divova iz Silicijske doline. Osim problema u primjeni odredbi protiv monopola, pretrpjela je i sudske poraze u slučajevima dodijeljivanja državne pomoći koji uključuju oporezivanje Applea u Irskoj u iznosu od 13 milijardi eura i Amazona u Luksemburgu od 250 milijuna eura.

Na saslušanju zakazanom za ovaj tjedan, Googleov će odvjetnički tim pokušati osporiti zaključke Komisije iz 2018. godine da su njegovi ugovori s proizvođačima pametnih telefona i operaterima mobilne telefonije nezakonito učvrstili dominaciju tog internetskog pretraživača. Google tražilica ključna je za poslovni model tog tehnološkog diva koji se temelji na oglašavanju.

Vestager te ugovore smatra dijelom cjelokupne strategije koju je Google započeo provoditi 2011. godine kako bi osigurao da glavni generator profita, Google Search, ostane u prednosti nad konurentima i kako bi spriječio rast konkurentskih tražilica, poput Microsoftova Binga i češkog Seznama, nekon što su se internetske pretrage proširile s računala na mobilne uređaje.

'Ovaj slučaj nije potkrijepljen činjenicama ni zakonom', rekao je glasnogovornik Googlea.

Izvršni direktor Sundar Pichai je 2018. godine u svome blogu reagirao na odluku EU-a te kazao da je 'Android omogućio veći izbor, a ne manji'.

No, suparnici tehnološkog diva to ne vide tako.

'Google je pojavu mobilnih uređaja percipirao kao prijetnju monopolu njihove usluge pretraživanja i uključio se u različite antikonkurentne aktivnosti kako bi preuzeo kontrolu i nad pretraživanjem na mobilnim uređajima', rekao je Thomas Vinje, odvjetnik tvrtke Clifford Chance, koja je podnijela tužbu u ime FairSearch-a, udruge čiji su članovi Oracle i Tripadvisor te koji je prvi podnio tužbu u sporu EU s Androidom.

Axel Springer, suvlasnik tvrtke POLITICO Europe, član je dva udruženja njemačkih izdavača koji su u ovom slučaju na strani Komisije.

Ugovori o licenciranju

Ključno pitanje za vijeće od pet sudaca je je li Google zloupotrijebio svoju dominaciju isključujući suparnike pomoću tri vrste međusobno povezanih ugovora o licenciranju.

Očekuje se da će Google u raspravi zakazanoj za utorak, izvršiti poseban pritisak na EK vezano uz zaključke o predinstalaciji aplikacija za pretraživanje.

Komisija je utvrdila da je Googleova trgovina aplikacijama, Play Store, neophodna za proizvođače telefona poput Samsunga i HTC-a, jer Google od proizvođača telefona zahtijeva predinstalaciju čitavog paketa aplikacija, uključujući unosne aplikacije Search i Chrome, čime je američki tehnološki gigant suparnicima umanjio mogućnost da se s njim učinkovito natječu.

Argument Googlea će biti da oni povezuju aplikacije kako bi mogli lakše snositi troškove razvoja i održavanja svog operativnog sustava.

Podnositelji žalbi očekuju da će se udruživanje koje provodi Google uklopiti u presedan koji je sud ustanovio u žalbi u prvom sporu EK-a s nekom velikom tehnološkom kompanijom s početka 2000-ih kad je utvrđeno da je Microsoft nezakonito vezao svoj softver Media Player sa svojim dominantnim operativnim sustavom Windows.

U odnosu na slučaj Microsoft, za Google je važna razlika u tome što je u ovo vrijeme bilo teže downloadati alternativne aplikacije, za razliku od situacije s mobilnim uređajima, gdje je konkurencija udaljena tek jedan dodir. Očekuje se da će Europska organizacija potrošača BEUC, koja je na strani Komisije, to pokušati osporiti te će ukazati na dokaze da se korisnici obično drže unaprijed instaliranog softvera.

Ostali važni ugovori koji su u središtu ovog spora, odnose se na uplate koje je Google izvršio prema proizvođačima telefona i mobilnim operaterima do 2014. pod uvjetom da oni na svoje uređaje isključivo unaprijed instaliraju aplikaciju Google Search. Treća vrsta ugovora spriječila je proizvođače u stvaranju alternativnih verzija Androida - za koje se ovi žale da blokiraju instaliranje konkurentskih sustava, poput Amazon Fire ili Microsoft Windows Live.

Interes Applea

Apple je također jako zainteresiran za sudske sporove u vezi s Androidom, jer kazne i odredbe s kojima bi se proizvođač iPhonea mogao suočiti zbog vlastitog iOS operativnog sustava i App Store-a, ovise o tome kako će EU oblikovati tržište u slučaju Google.

Komisija je otkrila da Google kontrolira više od 95 posto tržišta za 'pametne mobilne operacijske sustave dostupne za licenciranje'. No takva definicija tržišta isključuje Apple jer iOS nema licencu, što znači da bi se Apple mogao smatrati monopolistom na svom tržištu. To je dijelom tako i zato što se korisnici ne mogu lako prebacivati ​​između Appleovih i Googleovih sustava.

Iako se slučaj Androida uglavnom odnosi na prijašnje ponašanje Googlea, to bi također moglo utjecati i na budući razvoj. Kako bi se pridržavao odredbe iz Komisijine odluke, Google je implementirao posebni ekran za izbor koji korisnicima koji instaliraju novi pametni telefon omogućuje odabir neke tražilice s popisa. Taj izbornik je zadnji put prilagođen 1. rujna.

Ako Google dobije sudski spor, može ukinuti zaslon za odabir. No, malo je vjerojatno da ćemo uskoro doznati ishod ovog spora.

Općem sudu moglo bi biti potrebno još najmanje godinu dana za donošenje presude, na koju se Sudu pravde, najvišem sudu EU-a, može uložiti žalba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. svibanj 2022 06:01