Do 50 posto bolesnika ni ne zna da ima glaukomsku bolest i procjenjuje se da će do 2020. broj oboljelih biti i do 11,2 milijuna.
Glaukomska bolest je bolest vidnog živca i gubitka aksona vidnog živca koji prenose vidne informacije te glaukom dovodi do propadanja vidnog polja i gubitka vida.
Dr. med. Iris Urlić, spec. oftalmolog iz Poliklinike Ghetaldus objašnjava kako je ova bolest teška i u počecima gotovo bez simptoma, zbog čega se najčešće dijagnosticira u poodmakloj fazi.
- Do 50 posto bolesnika ni ne zna da ima glaukomsku bolest i procjenjuje se da će do 2020. broj oboljelih biti i do 11,2 milijuna. U glaukomskom oku otežan je normalni protok tekućine kroz oko što uzrokuje visoke vrijednosti tlaka unutar oka koji pritišće i oštećuje vidni živac. Normalne vrijednosti očnog tlaka iznose 10 do 21 mmHg. Važno je znati da 30 posto ljudi ima sve simptome glaukomske bolesti iako je tlak normalan ili tek malo povišen. Kod uznapredovale faze bolesti mogu se javiti simptom boli u ili iza očne jabučice, glavobolja, osjetljivost na pritisak, periferne mrlje u vidnom polju, a kod visoko uznapredovale glaukomske bolesti tzv. 'tunelski vid' - pojašnjava dr. med. Iris Urlić.
Rano otkrivanje
Redovni oftalmološki pregledi i glaukomska dijagnostika jedini je ispravan i mogući način u pravodobnoj zaštiti vida i vidnog živca od glaukomskog oštećenja.
OCT dijagnostika je, nastavlja stručnjakinja, bitna za rano, strukturalno otkrivanje oštećenja vidnog živca, precizno praćenje promjena na vidnom živcu koje bolesnik ne primjećuje te učinke liječenja. Ispadi u vidnom polju javljaju se kad je već 30 posto živčanih vlaka oštećeno te je OCT dijagnostika nezamjenljiva u ranom otkrivanju glaukoma.
Dijagnostička pretraga je brza i bezbolna. Prije same pretrage, liječnik oftalmolog kapima za oči proširi zjenice te pacijent u tamnoj sobi sjedne ispred OCT uređaja, gleda u leću aparata i prati upute. Glaukomska bolest je tihi kradljivac vida, zbog čega je za rano otkrivanje strukturalnih promjena na vidnom živcu te pravodobno dijagnosticiranje i praćenje bolesti neophodna dijagnostička pretraga OCT.
Koliko često treba obavljati dijagnostičke testove za glaukomsku bolest?
- prije 40 godine života - svake dvije do četiri godine
- od 40. do 54. godine - svake jedne do tri godine
- od 55. do 64 godine - svake jedne do dvije godine
- nakon 65 godine - svakih 6 do 12 mjeseci.
Pacijent s nasljednim faktorom rizika od glaukomske bolesti trebao bi nakon 35. godine života kontrolirati se jednu do dvije godine.
Što uključuje kompletna glaukomska dijagnostika?
- mjerenje očnog tlaka - tonometrija
- mjerenje debljine rožnice – pahimetrija
- pregled očnog kuta gdje se šarenica povezuje s rožnicom - gonioskopija
- pregled oblika i boje glave očnog živca - oftalmoskopija
- testiranje vidnog polja - perimetrija
- Budući da postavljanje dijagnoze glaukoma nije uvijek jednostavno, liječnik oftalmolog se može odlučiti i za dijagnostičke pretrage koje će dati uvid u trodimenzionalni izgled vidnog živca, tzv. OCT ili optička koherentna tomografija, u cilju postavljanja dijagnoze, liječenja i zaštite vida - objašnjava dr. med. Iris Urlić, spec. Oftalmolog iz Poliklinika Ghetaldus.
Powered by Poliklinika Ghetaldus