ZAGREB - Biočip koji sadrži stanice ljudske kože uzgojene u laboratoriju i oponaša reakcije tjelesne obrane na strane kemikalije mogao bi u povijest poslati zloglasno, etički i moralno upitno testiranje kozmetičkih proizvoda na životinjama. Ili barem velik dio tih testiranja. Tehnologija koju razvija tvrtka Hurel Corp. uz potporu kozmetičkog diva L’Oreala, naime, zamijenit će testove na miševima i zamorcima kojima se ispituju alergijske reakcije na lijekove i kozmetiku. Kod standardne metode na kožu životinja, najčešće na uši, nanose se različite kemikalije, a životinje se kasnije ubijaju i seciraju.
Spas za tisuće životinja
Prvi eksperimenti s biočipom su obećavajući, no rigorozni testovi tek trebaju odrediti pouzdanost te tehnologije. Prototip testa trebao bi se pojaviti na tržištu u drugoj polovini sljedeće godine. Uz kozmetiku, tehnologija bi se mogla koristiti u testiranju sredstava za čišćenje i pesticida.
Robert Freedman, izvršni direktor Hurela, izjavio je za AP da je prerano govoriti o cijeni čipa, no procjenjuje da je tržište za ovakav test teško oko dvije milijarde dolara godišnje. Kao i druge kozmetičke kompanije, L’Oreal traga za alternativnim testovima kako bi se uskladio sa zakonima EU. Od kompanija se, naime, očekuje da do 2013. godine prestanu koristiti životinje u testiranjima. Tijekom godina L’Oreal je znatno smanjio broj ispitivanja na životinjama, no još ih koristi za provjeravnje novih kemikalija.
Glasnogovornica L’Oreala izjavila je da je tvrtka mnogo investirala u testove bez životinja tijekom proteklih 25 godina, no odbila je reći koliko je utrošeno na Hurelov čip.
Priznanje za inovaciju
Bude li uspješno primijenjena, Hurelova tehnologija ukinut će potrebu za desecima tisuća testova na životinjama godišnje. Na dobre vijesti reagirala je i udruga zaštitnika životinja PETA koja je Hurelu dodijelila nagradu Proggy za najbolju znanstvenu inovaciju u 2010. godini.
Inače, u Hurelu rade na još jednom važnom testu kojim će se utvrđivati toksičnost pojedinih tvari za jetru. S obzirom na to da zdravstvene vlasti ne odobravaju nijedan novi lijek koji je minimalno toksičan za jetru, ovaj bi test mogao biti izuzetno važan za farmaceutsku industriju koja ispituje lijekove na životinjama prije nego što ih pošalje na odobrenje. Testovi na životinjama su dugotrajni, a veliko je pitanje i može li se rekacija kod životinja koristiti za predviđanje ljudskih reakcija. Skraćujući vrijeme, smanjujući troškove i rizik od nepouzdanosti te bešćutno testiranja na životinjama, Hurelov test mogao bi za oko 100 milijuna dolara (od milijarde koliko prosječno stoji cijeli proces) pojeftiniti razvoj novih lijekova.