Ne krene li do jeseni rješavanje nagomilanih problema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ), liječnici najavljuju tzv. bijeli štrajk, odnosno bitno manji broj pacijenata koje će pregledati u jednom radnom danu. Dodaju da se to ne bi odnosilo na hitne pacijente. Traže i da prednost u zapošljavanju u urbanim sredinama trebaju imati liječnici koji su dio staža odradili u ruralnim krajevima i na otocima.
Naime, liječnici traže da se kolegama koji žele raditi u obiteljskoj medicini mora omogućiti nastavak obrazovanja i specijalizacija, a onima koji rade 10 i više godina u OB-u stjecanje specijalizacije. Treba se, kažu, povećati i broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer ih trenutno nedostaje oko 1200 u sve tri djelatnosti. Mora se ukinuti ugovaranje timova bez nositelja i omogućiti svim liječnicima koji to žele da budu koncesionari.
“Ne počne li rješavanje ovih problema, od jeseni ćemo predložiti članstvu da krenu raditi po standardima i normativima za PZZ, što znači da bi obiteljski liječnici dnevno pregledali do 40, ginekolozi do 25, a pedijatri do 30 pacijenata”, rekla je dr. Josipa Rodić, predsjednica Udruge koncesionara na konferenciji za medije.
Najavljuje i da će uskoro svi liječnici PZZ-a i koncesionari i domski uzeti jedan dan godišnjeg odmora kako bi sudjelovali na skupu svih udruga PZZ-a, kako bi se iznjedrili zajednički stavovi o problemima s naglaskom na njihovo brzo rješavanje. Ubuduće bi također u jednom radnom danu radili samo onoliko usluga koliko im je plaćeno, a za sve ostalo, kažu, pisat će uputnice i slati pacijente u bolnice. Naglašavaju da ako ove “blage mjere” ne daju rezultat, spremni su i na drastičnije sve do pokretanja tužbi.
“Nadamo se da će se problemi konačno početi rješavati, a novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti biti usklađen s propisima EU te da će se novac za zdravstvenu zaštitu trošiti namjenski”, rekla je dr. Marija Divić iz splitsko-dalmatinskog dijela Udruge koncesionara.
Liječnici upozoravaju i da je zakonska obveza lokalne samouprave da sufinancira PZZ, osobito u dijelu koji se odnosi na organizaciju dežurstava i rad turističkih ambulanti, no to se vrlo često izbjegava. Tvrde da im je HZZO već počeo smanjivati glavarine, a dodatno odrađene usluge (DTP) ne plaćaju se do čak trećine iznosa, što je, kažu, nedopustivo.