KARDIOLOG HRVOJE PINTARIĆ

ANGINA D'AMOUR Što sve trebate znati o seksu ako ste preživjeli infarkt

    AUTOR:
    • Mark Cigoj

  • OBJAVLJENO:
  • 18.03.2018. u 22:14

Zagreb, 010318. Kardiolog s Vinogradske bolnice, Hrvoje Pintaric.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / HANZA MEDIA

Ljudi koji dožive srčani udar trebali bi pričekati tri do četiri tjedna da ponovno započnu sa spolnim aktivnostima jer su inače puno veći izgledi da dožive takozvanu slatku smrt. Nakon što prođe oko mjesec dana od udara, preporučljivo je da se, nakon konzultacije s liječnikom, u spolni život uključe sa svojim stalnim partnerom, a ne u izvanbračnoj vezi, jer bi ih to moglo zdravstveno ili čak životno ugroziti, govori kardiolog Hrvoje Pintarić (53), kojem kao uredniku i koautoru ovih dana izlaze dvije knjige, dva sveučilišna udžbenika, medicinske tematike koje će zasigurno pobuditi veliku pozornost široke javnosti.

Kako se kontrolirati

U jednoj od njih, pod nazivom “Sportska kardiologija”, s podnaslovom Kardiologija sporta, tjelesne i radne aktivnosti - prvi put u Hrvatskoj, što se tiče kardiologije, objedinjeno je sve što ima veze sa sportom i radom. Najzanimljivije je što je značajni dio, prvi put u hrvatskoj literaturi, posvećen spolnim aktivnostima ljudi s kardiovaskularnim bolestima i kako se oni trebaju uključiti u posao, a zatim i sve što je vezano uz sport i kardiologiju: koja su ograničenja sportaša, kako se trebaju kontrolirati, koje su opasnosti da dožive naglu srčanu smrt…

Četiri su autora i urednika te knjige: profesori na Kineziološkom fakultetu Zdravko Babić i Marjeta Mišigoj-Duraković, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb i predsjednik Kardiološkog društva Hrvatske akademik Davor Miličić, te kardiolog Hrvoje Pintarić.

Pintarić je rođen u Zagrebu 1965., Medicinski fakultet završio je 1990., od prosinca 1991. 15 mjeseci u 33. Inženjerskoj brigadi bio je načelnik saniteta, od ožujka 1993. zaposlen je u KB Sestre milosrdnice, 1997. specijalizirao je internu medicinu, 2004. kardiologiju, a 2011. hitnu medicinu. Od 2012. voditelj je Kliničke jedinice za invazivnu i intervencijsku kardiologiju.

Na Stomatološkom fakultetu 2009. izabran je za docenta, 2012. imenovan je pomoćnikom dekana za kliničke medicinske predmete, a 2013. izvanrednim profesorom. Pri Zdravstvenom veleučilištu 2010. izabran je za profesora visoke škole u području biomedicine i zdravstva, grana interna medicina. Objavio je 44 indeksirana znanstvena i stručna rada. Već dvadeset godina bavi se invazivnom i intervencijskom kardiologijom, strukom koja aktivno liječi bolesnike s akutnim infarktom miokarda i anginom pectoris.

Četiri tjedna poštede

- U ovoj knjizi detaljno opisujemo stanje ljudi koji dožive srčani udar, od početka kada su ga doživjeli - kako i što napraviti, zatim kako takvog čovjeka rehabilitirati, kako ga uključiti u novi život, kakva su mu ograničenja, kakve su mu mogućnosti, što treba znati… Osnovna ideja bila je da zaokružimo nešto što radimo godinama - započinje doktor Hrvoje Pintarić koji je od 2011. predsjednik radne skupine Kardiologija rada i sporta u Hrvatskom kardiološkom društvu koje vodi akademik Davor Miličić, njegov koautor i suurednik na ovoj knjizi.

- Naravno da postoje brojna ograničenja u spolnim aktivnostima kod ljudi s kardiovaskularnim bolestima. Nije tu riječ samo o infarktu, jer postoje razne kardiovaskularne bolesti, poput bolesti zalistaka, srčanog mišića, srčanih ritmova… Svaki od takvih bolesnika ima potrebu i pravo provesti svoj život na najbolji mogući način, a sigurno da je kvaliteta života narušena njemu i njegovom partneru ako postoje problemi vezani uz spolni kontakt. Potpuno je jasno da je to izuzetno važan segment života. U trenutku obolijevanja postavljaju se brojna pitanja vezana i uz spolne aktivnosti: ugrožava li pacijenta to životno, hoće li moći participirati kao prije, a pojavljuje se i strah kod partnera oko toga postoji li rizik ako pristane na to. To su kompleksne stvari, a, nažalost, pacijenti ta pitanja ne postavljaju, niti im liječnici rutinski o tome govore. Liječnici šute zato što ponekad ne znaju dovoljno, nisu detaljno informirani jer nema dovoljno literature, ili ih možda te stvari ne zanimaju u kontekstu onoga čime se bave. No, to je izuzetno važan segment života - kazuje Hrvoje Pintarić i zaključuje kako jako velik broj ljudi, 40 do 70 posto, nakon preživljenog infarkta ima spolnu disfunkciju koja najčešće može biti vezana uz strah od spolnih aktivnosti.

- Gotovo svaka kardiološka bolest ima težak klinički stadij u kojem nije dobro da se čovjek uključi u spolni život, i postoje kontraindikacije zbog mogućih neželjenih posljedica. Kada čovjek preživi infarkt, bilo bi preporučljivo da prođu tri do četiri tjedna prije ponovnog početka sa spolnim aktivnostima. Svakoj rani otprilike toliko vremena treba da zaraste, a isto tako je s ozlijeđenim srčanim mišićem, kojem je potrebno to vrijeme da se oporavi od ozljede. Nakon proteka toga vremena mnogo je manje opasnosti od ozbiljnih posljedica, a unutar četiri tjedana nakon infarkta moguća je angina d’amour na francuskom, ili takozvana slatka smrt. Istina, to nije česta pojava, od svih infarkta slatka smrt događa se u jedan posto slučajeva, a do angine pectoris ili boli u prsima dolazi u pet posto slučajeva. Naime, spolna aktivnost ima ekvivalent fizičkoj aktivnosti od tri metabolička ekvivalenta (hod po ravnom brzinom tri do šest kilometra na sat). U trenutku vrhunca tlak poraste do otprilike 160/90 mmHg, a otkucaji srca do oko 120/min. Tlak i puls tada narastu u veoma kratkom periodu, koji je najrizičniji da nastane komplikacija. No, prema kliničkim istraživanjima, visoki tlak nije jedini direktno vezan uz slatku smrt. Čovjeku koji je imao infarkt najčešća opasnost u spolnom životu je poremećaj srčanog ritma, koji može biti smrtonosan. Druga opasnost je da teoretski može doživjeti reinfarkt - objašnjava kardiolog Pintarić te kaže kako nakon proteka četiri do šest tjedana od srčanog udara postoji način kako se čovjeka može testirati da bi se utvrdilo je li ponovno sposoban za spolnu aktivnost, radi li mu taj napor ishemiju, odnosno stvara li mu manjak kisika u određenom dijelu srčanog mišića.

- Klinička ispitivanja pokazala su da su nakon četiri tjedna od preživljenog srčanog udara puno prihvatljivije spolne aktivnosti sa stalnim partnerom od izvanbračnih izleta, i to prije svega zbog okolnosti u kojima se to događa, kao što je stres, tajnost, pronalaženje skrivenog mjesta gdje ćete to napraviti… Sve to znatno djeluje na simpatikus, autonomni živčani sustav, dakle rastu puls i tlak, koji tako teoretski može narasti i na više od prosječnih vrijednosti od 160/90 i mogli bi čovjeka lakše ugroziti - otkriva dr. Pintarić koji posebno napominje kako vrlo opasno za osobe s kardiovaskularnim bolestima može biti korištenje tableta za liječenje erektilne disfunkcije, od kojih je najpoznatija Viagra.

- Na tabletama za liječenje erektilne disfunkcije jedino jasno napisana kontraindikacija je uzimanje zajedno s nitroglicerinskim preparatima, i to je strogo zabranjeno. Ljudi o tome često ne razmišljaju i uzimaju lijekove koji su im propisani u bolnici, a u kojima ima i nitroglicerina. Ako uz to uzmu i tabletu za liječenje erektilne disfunkcije, dolazi do kumulativnog djelovanja i naglog pada tlaka, nema protoka u krvnim žilama i čovjek može dobiti infarkt - upozorava kardiolog Pintarić, koji govori kako su sve podatke u knjizi pisali na temelju vlastitih iskustava s pacijentima te na temelju podataka i iskustava opisanih u svjetskoj literaturi. No, zanimljivo je kako je u njima vrlo malo podataka o ženama.

Na redu su žene

- Muški su i u svjetskoj medicinskoj literaturi uvijek apostrofirani kao oni o kojima se govori, kojima se pomaže. Motivirani time, prvi put u svijetu krećemo u izradu kliničke studije vezane za kardiologiju i žene, ali ne samo na lokalnoj razini. Taj naš projekt je u vrlo visokom stupnju razvoja. Uzorak će biti na više stotina pacijentica. Već smo vrlo daleko došli u suradnji s eminentnim stručnjacima u tom području - otkriva dr. Pintarić te nastavlja objašnjavati kako u ovoj knjizi pišu i o tome da se nagla srčana smrt češće događa kod aktivnih sportaša nego kod ljudi iste dobi koji se ne bave aktivno sportom.

- Razlog tome je što veliki fizički napor dovodi do visokog porasta otkucaja srca u minuti i visokog porasta krvnog tlaka. Kod mlađih ljudi koji se aktivno bave sportom, do 35 godina, razlog nagle srčane smrti najčešće je u kardiomiopatiji ili prirođenom zadebljanju srčanog mišića, poremećajima srčanog ritma, kojima su neki ljudi skloni, ili drugim prirođenim manama srca. Iza 35. godine najčešći razlog zašto sportaši naglo umiru je bolest krvnih žila srca ili ishemijska bolest srca - navodi Pintarić te otkriva kako se u Americi do prije dvadesetak godina rutinski nije radio EKG ljudima koji se bave sportom jer su zaključili da je to preskupo, pa zato nisu znali prepoznati kardiomiopatiju, što je bio najčešći razlog za iznenadnu srčanu smrt sportaša.

S druge strane, navodi, tu praksu u Europi prvi su, prije gotovo 50 godina, uveli Talijani. Navodi i kako je kod vrhunskih sportaša manji broj smrtnih slučajeva jer su podvrgnuti svim detaljnim medicinskim pregledima.

Doktoru Hrvoju Pintariću uskoro izlazi još jedna knjiga, “Elektrokardiografske metode u svakodnevnoj praksi”, koju objavljuje Medicinska naklada, čiji je urednik i jedan od deset autora.

Važnost EKG-a

- EKG je najstarija i najvažnija pretraga u kardiologiji - i danas nezamjenjiva - kroz koju se, preko dijagnostike, studentima, specijalizantima, čak i liječnicima opće prakse i hitne medicine može ponuditi mnogo u smislu pristupa bolesnicima, postavljanja dijagnoze i liječenja. U knjizi prvi put u Hrvatskoj pišemo o karakteristikama EKG-a kod djece, kod neuroloških i gastroenteroloških bolesnika, specifičnostima EKG-a u sportskoj kardiologiji te o metodama EKG-a u pretragama koje do sada nisu bile dovoljno prisutne u literaturi poput hodanja po traci - ergometriji, 24-satnom kontinuiranom snimanju EKG-a, kardiogoniometriji… To je knjiga iskustava deset liječnika - kazuje dr. Pintarić.

- Svaki čovjek bi s 40 godina morao napraviti svoj prvi EKG. To vrijedi i za ljude čim prijeđu 35 godina, koji se žele početi rekreativno baviti sportom, a u to spada i odlazak u teretanu, što se u tim godinama obično događa zbog povećanog trbuha. Za održavanje forme najbolje je svakodnevno brzo hodati, voziti bicikl ili rolati do 30 minuta, a to se ne smatra rekreativnim sportom - savjetuje na kraju kardiolog Hrvoje Pintarić.

Izdvajamo