KAWASAKIJEVA BOLEST

DOKTOR TEŠOVIĆ O MISTERIOZNOM SINDROMU KOJI POGAĐA MALIŠANE I kod nas ima par slučajeva: 'Je li to povezano s koronom? Moguće, ali nije potvrđeno'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 13.05.2020. u 22:03

Zagreb, 140619.
Mirogojska 8.
Dr. Goran Tesovic, procelnik Zavoda za infektivne bolesti djece.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

dr. Goran Tešović

Svjedočeći videovezom pred američkim Senatom, glavni američki epidemiolog Anthony Fauci poručio je da treba biti ponizan pred novim koronavirusom koji je velika zagonetka. Spomenuo je i Kawasakijevu bolest, rekavši da sad djeca imaju primjerice čudnu upalu, vrlo sličnu Kawasakijevu sindromu. Što je Kawasakijeva bolest, HRT je pitao dječjeg infektologa u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" dr. Gorana Tešovića. On prije svega kaže kako se ne može tvrditi da je pandemija Covida-19 definitivno povezana s učestalijim javljanjem Kawasakijeve bolesti.

Riječ je o sustavnoj upalnoj bolesti nepoznate etiologije koja pogađa uglavnom djecu, rjeđe adolescente. Opisano je, objašnjava, svega nekoliko slučajeva Kawasakijeve bolesti kod odraslih osoba.

- To je bolest čiju etiologiju ne znamo ni nakon više od 50 godina otkako je ona prvi put opisana u Japanu, odakle joj i ime - jer ju je prvi opisao jedan japanski liječnik koji se prezivao Kawasaki. Ne znamo pravu prirodu te bolesti. Bile su predložene razne hipoteze, međutim nijedna od njih nije potvrđena. Dakle, je li ta bolest možda potaknuta nekom bakterijskom ili nekom virusnom bolešću... Bilo je i nekoliko različitih virusa koji su dovođeni u vezu s mogućim nastankom Kawasakijeve bolesti - govori dr. Tešović.

Zna se da je to sustavna, upalna bolest koja zahvaća limfne čvorove sluznice, kožu, srčani mišić, jetru. Također, ne smije se zaboraviti da je novi koronavirus samo jedan od koronavirusa.

- I ranije je među djecom koja su imala Kawasakijevu bolest bilo potvrđeno da su ranije imali infekciju koronavirusom, ali s nekim drugim koronavirusom, ne ovim koji je izazvao pandemiju Covid-19 - kaže Tešović i dodaje da nije utvrđena međusobna povezanost Covida-19 i Kawasakijeve bolesti.

- To je jedno epidemiološko opažanje koje je primijećeno u nekoliko europskih zemalja, Britaniji, Italiji, Španjolskoj, sad u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, mi ne možemo tvrditi da je pandemija Covida-19 definitivno povezana s učestalijim javljanjem Kawasakijeve bolesti. Sve se svodi na epidemiološko opažanje, vidjet ćemo kako će se stvari odvijati u budućnosti. Neka od ove djece u europskim zemljama koja su imala Kawasakijevu bolest nisu imala dokazanu infekciju novim koronavirusom. Prema tome, mi ne znamo je li infekcija novim koronavirusom i na koji način povezana s učestalijim pojavljivanjem Kawasakijeve bolesti u zadnjih par mjeseci - rekao je za HRT.

Slučajevi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj djecu s Kawasakijevom bolesti, kaže, najčešće vide u proljeće. Drugo najčešće pojavljivanje je u ranu jesen.

- To je nešto što mi nazivamo vremenskim klasteriranjem. Bolest se ponaša kao da je uzrokovana nekim živim uzročnikom, međutim nikad niti jedan od tih potencijalnih infekcijskih okidača nije definitivno potvrđen kao mogući, odnosno kao sigurni uzročnik Kawasakijeve bolesti.

U Klinici za infektivne bolesti u prosjeku imaju oko 12 slučajeva Kawasakijeve bolesti godišnje. Takva je statistika u posljednjih deset godina.

- Sustavno pratimo pojavu te bolesti i dosad smo izdali nekoliko članaka koji su povezani s Kawasakijevom bolešću. U njima smo opisivali kliničke karakteristike naših bolesnika. Ono čemu smo možda u posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci, to je da smo vidjeli možda nešto češće pojavljivanje Kawasakijeve bolesti. Međutim, bilo je i ranije razdoblja kad smo učestalije viđali pojavljivanje Kawasakijeve bolesti, tako da ne možemo sad stvarati nekakav zaključak da definitivno u 2020. imamo veći broj slučajeva. Trebamo vidjeti kako će se nastavljati pojavljivati bolest do kraja godine. Mi smo u prvih četiri i pol mjeseca ove godine, do današnjeg dana, u Klinici za infektivne bolesti vidjeli devet takvih bolesnika, ali treba reći da od njih devet, šest bolesnika je kod nas dijagnosticirano prije nego što je dijagnosticiran prvi slučaj zaraze novim koronavirusom u Hrvatskoj. Zapravo smo dvije trećine tih bolesnika vidjeli prije nego što je epidemija došla do Hrvatske - nastavlja dr. Tešović.

Simptomi, prevencija, liječenje

- Osnovni dijagnostički kriterij kad se uopće može posumnjati o Kawasakijevoj bolesti je visoka vrućica, koja traje najmanje pet dana. To je osnovni dijagnostički kriterij da bismo uopće mogli posumnjati na Kawasakijevu bolest. To je otok limfnih čvorova, najčešće su to limfni čvorovi na vratu, zatim promjene na koži, osip koji podsjeća na osip jedne bakterijske bolesti, kod šarlaha, samo što je distribucija tog osipa kod Kawasakijeve bolesti drugačija nego kod obične, koja je uzrokovana biogenim streptokokom. To su promjene na sluznicama, prvenstveno konjuktivitis.

Zatim promjene u usnoj sluznici, ona je crvena, promjene na jeziku, koji je izrazito crven, s izraženim papilama, mi to zovemo 'malinastim jezikom'. Zatim upadno crvenilo, suhoća i ispucanost usana. Tu znaju biti i promjene kao što su otok potkožnog tkiva na dlanovima i tabanima, a ponekad ta djeca imaju i otok jednog ili više zglobova. Uz to se u laboratorijskim nalazima nalaze povišeni parametri upale, vidi se oštećenje jetre, povišene razine jetrenih enzima.

Ponekad bolesnici na početku bolesti imaju i znakove zahvaćenja srčanog mišića, s povećanim srčanim enzimima i na ultrazvučnoj pretrazi srca može se vidjeti ili oslabljena funkcija srčanog mišića ili promjene na srčanim krvnim žilama, odnosno na arterijama, bilo da je to zadebljanje stijenke ili proširenje srčanih krvnih žila, što zovemo aneurizmama srčanih krvnih žila, odnosno koronarnih arterija - pojašnjava za HRT.

- Najvažnija stvar je na vrijeme posumnjati na dijagnozu i na vrijeme započeti liječenje. Liječenje se provodi u početku visokim dozama acetilsalicilne kiseline i davanjem nespecifičnih intravenskih imunoglobulina u visokim dozama. Svi naši bolesnici koje smo liječili u posljednjih 20-ak godina su zapravo izliječeni bez nekih posljedica, što ne znači naravno da posljedice ne mogu biti. Pogotovo kod onih koji imaju zahvaćenost koronarnih krvnih žila. Ali mi takve bolesnike nismo vidjeli. Čak i ona djeca koja su imala značajno zahvaćenje srčanog mišića na početku bolesti, u potpunosti su se oporavila - odgovara.

Dr. Tešović je objasnio i što roditelji mogu očekivati od cjepiva za novi koronavirus, kad se ono pojavi.

- Cjepivo za novi koronavirus je na samom početku svoga razvoja, što ne znači da se ono neće brzo razviti s obzirom na to da je cjelokupna svjetska struka ovog trenutka angažirana na pronalasku cjepiva. Međutim, pravila suvremene vakcinologije kažu da će se cjepiva primjenjivati tek kad budemo sigurni da su ona s jedne strane učinkovita, a to će se vidjeti u ovim predlicencijskim studijama, i da su s druge strane neškodljiva. Suvremena industrija proizvodnje cjepiva danas polaže vrlo veliku pažnju na to da cjepivo bude sigurno. Dakle, ne samo učinkovito, nego i sigurno. Sigurna su i sva cjepiva koja se inače upotrebljavaju kod cijepljenja djece. Prema tome ne treba sumnjati u to da će cjepivo, kad jednog dana bude dostupno, biti sigurno. Ne vidim tu razloga za bilo kakvu bojazan.

Pitanje je, kaže, i kome će to cjepivo primarno biti namijenjeno, s obzirom na to da je, prema dosadašnjim iskustvima, Covid-19 najopasniji za osobe starije životne dobi i za osobe s kroničnim bolestima, a ne za djecu.

- Teško je reći tko će biti ciljna skupina koji će biti prva cijepljena protiv koronavirusa. Nisam siguran da će to biti djeca - zaključuje.

Izdvajamo