Danas, u doba kad medicina raspolaže izuzetno temeljitim i savršeno preciznim dijagnostičkim metodama, poznata stara izreka "bolje je spriječiti nego liječiti" točnija je nego ikada. Sve savršenije i preciznije metode pregleda omogućavaju pravovremenu, odnosno ranu dijagnozu, koja pak omogućava da se što ranije počne s preventivnim liječenjem koje je često vrlo učinkovito čak i kod jako teških bolesti. Drugim riječima, za uspješnost liječenja ključ je da bolesti budu otkrivene prije nego što ostave posljedice na organizmu i upravo zato je tako važno redovito odlaziti na sistematske preglede koji služe da bi se na vrijeme uočili najvažniji rizični faktori ili dijagnosticirale bolesti u početnom stadiju kad je liječenje lakše, kraće, a u nekim slučajevima i jedino moguće. A redovito obavljati sve potrebne rutinske kontrole zdravlja, u prijevodu znači da ih trebate obavljati i onda kad ste najzdraviji i kad se osjećate najbolje, a ne tek kad vas stisne neki problem. Kako ne biste propustili neku od važnih kontrola, uz pomoć specijalista interne medicine i ultrazvuka dr. Marina Kvarantana te specijalista urologije i ginekologije dr. Damira Bagovića, pripremili smo za vas mali kalendar preventivnih pregleda za svaku životnu dob.
Za mlade
S posebnim pregledima koji se razlikuju prema spolu, odnosno ginekološkim za žene i androloškim za muškarce, treba započeti već od 18. godine života. Uz to, liječnik opće prakse eventualno može osobu uputiti i na analizu krvi, te u slučaju postojanja sumnjivih simptoma na neke specijalističke preglede.
• Kod ginekologa
Ako ne postoje posebni problemi, za žene koje su započele spolni život preporučuje se ginekološki pregled svake godine. Pregled ultrazvukom je potreban radi ocjene stanja jajnika, maternice i endometrija, a može se izvesti abdominalnom sondom ili transvaginalno. Redovni ginekološki pregled obuhvaća i Papa test ili cervikalno-vaginalni bris koji služi za otkrivanje tumora vrata maternice, odnosno kako bi se eventualne anomalije stanica otkrile u početnoj fazi, a trebale bi ga redovito obavljati sve spolno aktivne žene. Ako analiza uzorka sluznice vrata maternice i vaginalne stijenke dokaže postojanje infekcije HPV-om (humanim papiloma virusom), potrebno je tipizirati virus na osnovu čega se određuje ritam daljnjih kontrola i eventualnog proširenja dijagnostike.
• Ultrazvuk dojke
Primjenjuje se kod mladih žena čije je tkivo dojki pregusto da bi se mamografijom moglo temeljito pregledati, a koristi se i kako bi se utvrdilo je li već postojeći čvorić krut ili ispunjen tekućinom (cista). U periodu od 20. do 30. godine života pregled se obavlja svake druge godine.
• Okulistički pregled
Ako osoba nema refrakcijske anomalije vida (poput astigmatizma, kratkovidnosti ili dalekovidnosti, tj. hipermetropije), od 20. do 40. ili 45. godine ne mora odlaziti na okulističke preglede. Anomalije vida obično se ne javljaju u toj dobi, no ako primijetite neki simptom slabljenja vida, odmah otiđite na pregled te, ako su problemi ustanovljeni, nastavite redovito odlaziti na periodične kontrole vida.
Od 30. do 40. godine
U ovoj dobi, a posebno nakon 40. godine, u organizmu se događaju postupne promjene koje mogu dovesti do razvoja nekih bolesti. Najbolji način za njihovo izliječenje jest da ih se otkrije u začetku, u čemu može pomoći redovito obavljanje sljedećih pretraga.
• Analiza krvi
Treba je obavljati svake godine, a posebno su važni sljedeći testovi:
- Ukupan kolesterol te zasebno HDL (tzv. dobar) i LDL (tzv. loš) kolesterol: ova pretraga je važna jer hiperkolesterolemija predstavlja rizični faktor za kardiovaskularne bolesti. Normalne vrijednosti su za ukupni kolesterol <5 mmol/L, za HDL kolesterol >1 mmol/L, za LDL kolesterol <3 mmol/L.
- Razina triglicerida, vrste masnoća čije promijenjene vrijednosti predstavljaju faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, te bolesti jetre i gušterače. Normalna razina je <1,7 mmol/L.
- Koncentracija glukoze (šećera): ako je povišena, potrebno je obaviti dodatne pretrage kako bi se otkrilo eventualno postojanje dijabetesa. Normalne vrijednosti su između 4,2 do 6 mmol/L.
- Krvna slika koja omogućava otkrivanje eventualnih oblika anemije, te alteraciju bijelih krvnih zrnaca ili krvnih pločica. Pretragom se utvrđuje broj krvnih stanica. Za crvena krvna zrnca normalne vrijednosti su između 4,5-5 milijuna po mm3 za muškarce te 4,2-4,6 milijuna po mm3 za žene. Broj bijelih krvnih zrnaca trebao bi biti između 4000 i 10.000 po mm3, a broj krvnih pločica između 150.000 i 450.000. Utvrđuje se i količina hemoglobina čije su normalne vrijednosti između 135 i 180 g/dl za muškarce, te između 115 i 165 za žene.
- Kreatinin koji može ukazati na eventualne probleme u radu bubrega.
- Transaminaze, odnosno enzimi stanica jetre koji ukazuju na poremećaje u radu jetre
- Hbs-Ag i Hcv-Ab: pretrage kojima se utvrđuje je li osoba pozitivna na virus hepatitisa B i C.
• Analiza mokraće
Treba je obavljati svake godine jer daje niz informacija o općem stanju zdravlja organizma, posebno o radu bubrega, mokraćnog mjehura i donjih mokraćnih putova.
• Elektrokardiogram
Riječ je o pregledu kojim se bilježi rad srca u stanju mirovanja, a koji služi za otkrivanje eventualnih poremećaja u radu srca. Između 30. i 40. godine života treba ga obavljati svake tri godine.
• Kod ginekologa i senologa
U dobi od 30. do 40. godine preporučuje se ginekološki pregled (s Papa testom) svake godine. Za kontrolu zdravlja dojki potrebno je obaviti ultrazvuk koji je kod mladih žena bolji izbor nego mamografija jer omogućava bolju vizualizaciju prsnog tkiva koje je u tim godinama obično gušće. Od 30. do 40. godine UZV pregled dojki treba učiniti jednom godišnje. Osim toga, potreban je i senološki pregled koji se u ovom periodu života obavlja svake druge godine kod liječnika specijaliziranog za dijagnozu i liječenje bolesti dojki. On pregledava i palpira dojke u svrhu otkrivanja eventualnih neuobičajenih promjena ili tvorbi.
• Ultrazvučni pregled trbuha
Tim se pregledom snimaju organi trbušne šupljine, poput jetre, bubrega, slezene, gušterače, žučnog mjehura, mokraćnog mjehura i organa genitalnog aparata, a služi za otkrivanje mnogih bolesti, od kamenaca i cista do tumoralnih formi. Treba ga obavljati svake dvije godine.
• Okulistički pregled
Osobe koje nemaju problema s vidom ne moraju odlaziti na preglede, dok oni koji pate od kratkovidnosti, dalekovidnosti ili astigmatizma trebaju odlaziti na periodičke kontrole čiju učestalost određuje specijalist.
• Mjerenje krvnog tlaka
Za osobe čije se vrijednosti krvnog tlaka povremeno približavaju gornjoj granici normale (85/130) ili koje u obitelji imaju slučajeve hipertenzije mjerenje tlaka je najbolji način kontrole stanja. To se može obavljati periodički kod liječnika opće prakse ili samostalno (jednom tjedno, ujutro i navečer, po mogućnosti u približno isto vrijeme), te zabilješke o izmjerenim vrijednostima dati na uvid liječniku.
Od 40. do 50. godine
I nakon 40. godine važno je obavljati sve preglede navedene za prethodnu dobnu skupinu (analiza krvi, analiza mokraće, EKG, UZV pregled trbušne šupljine, mjerenje krvnog tlaka), uz napomenu da pregledi trebaju postati češći te im je potrebno pridodati još neke.
• Okulistički pregled
Funkcionalni poremećaj zbog kojeg se leća oka skrućuje što onemogućava jasnu sliku predmeta iz blizine naziva se prezbiopija, a javlja se otprilike nakon 45. godine života. Riječ je o ne toliko velikom i zdravstveno opasnom problemu; rješava se nošenjem naočala, no promjene u oku mogu dovesti i do puno težih problema, poput glaukoma (karakterizira ga povišenje očnog tlaka) koji može biti vrlo opasan jer dugo nema nikakvih simptoma. Stoga je sredinom četrdesetih godina važno da okulistički pregled obuhvaća i mjerenje očnog tlaka, a ako se pokaže da je tlak na granici normale ili ako u obitelji pacijenta postoje slučajevi glaukoma, okulistički se pregled treba obavljati svake godine. Pregledu očiju svake godine bez iznimke trebaju se podvrgnuti i dijabetičari (dijabetes može uzrokovati pojavu dijabetične retinopatije) i visokotlakaši. U tom slučaju, okulistički pregled važan je kako bi se ustanovilo je li povišeni krvni tlak uzrokovao oštećenje mrežnice. Oftalmoskopom treba obaviti pregled očnog fundusa kojim se kontrolira stanje arterija i vena koje mrežnicu opskrbljuju kisikom i hranjivim tvarima. Ovim pregledom liječnici dobivaju saznanja o zdravstvenom stanju svih arterija i vena i u drugim organima u tijelu.
• Mamografija
Mamografija je rendgenski (RTG) pregled dojki koji omogućava rano otkrivanje tumora i drugih promjena na dojci koje su u tom stadiju premalene da bi se mogle napipati. Pregled može biti pomalo neugodan, nije štetan i traje desetak minuta. Mamografiju treba obavljati svake ili svake druge godine, ako je liječnik tako odredio.
• Kompjutorizirana denzitometrija
Kompjutorizirana denzitometrija pretraga je kojom se dobivaju podaci o gustoći koštane mase i količini kalcija u određenom dijelu tijela. To je osnovni pregled za dijagnozu osteoporoze, degenerativne bolesti koju karakterizira gubitak kalcija iz kostiju i smanjenje koštane mase. Pregled se posebno preporučuje ženama zato što hormonske promjene do kojih dolazi u menopauzi mogu ubrzati razvoj bolesti. Pregledom se mjeri gustoća koštane mase na lumbalnom dijelu kralježnice, vratu bedrene kosti ili na palčanoj kosti, no ponekad je potrebno "skenirati" cijeli skelet.
• Test na fekalno okultno krvarenje
S godinama se povećava rizik od razvoja tumora debelog crijeva i rektuma, a zbog prevencije i pravovremenog otkrivanja te vrste tumora važno je jednom godišnje obaviti test na fekalno okultno krvarenje. Ako se pregledom otkriju tragovi krvi u stolici, liječnik će uputiti pacijenta na dodatne pretrage, primjerice, kolonoskopiju.
• Rendgenski pregled prsnog koša
Ovim pregledom pravovremeno se može otkriti eventualno postojanje tumorskih formi na prsnom košu. Posebno aktivni, ali i pasivni, pušači svake dvije do tri godine nakon četrdesetih trebali bi obaviti rendgensko snimanje prsnog koša.
Nakon 50. godine
Svake druge godine nakon navršenih pedeset godina života preporuča se napraviti ehokolordopler karotidnih arterija kako bi se otkrile eventualne alteracije (poput stvaranja ateroskleroznih nakupina sačinjenih od naslaga masnoće i vlaknastog tkiva) karotida, arterija koje dovode krv u mozak. Potrebni su i pregledi srca te pregledi koji omogućuju rano otkrivanje nekih oblika tumora, a trebalo bi načiniti i analizu krvi i mokraće, EKG, pregled trbušne šupljine, mjerenje krvnog tlaka i test na fekalno okultno krvarenje. Uz to, žene trebaju redovito obavljati mamografiju i ići na redovite ginekološke preglede.
• Kolonoskopija
Tijekom pregleda liječnik snima unutrašnje strukture debelog crijeva i rektuma, može uzeti male uzorke tkiva ili odstraniti eventualne anomalne formacije (polipe). Kolonoskopija može biti prilično neugodna, dok odstranjivanje polipa ne uzrokuje bol ili neugodu. Unatoč neugodi radi se o važnom pregledu za pravovremeno otkrivanje, a time i prevenciju, tumorskih formi na crijevima. Pregled traje 15 do 30 minuta, obavlja se ambulantno ili u bolnici, a može se učiniti i pod laganom anestezijom, kada je potpuno bezbolan. U nekim slučajevima obavlja se samo rekto-sigmoidoskopija: riječ je o identičnom pregledu, ali samo do sigme, odnosno najdonjeg dijela debelog crijeva.
• Kompjutorizirana tomografija pluća
Nakon 60. godine strastvene pušače liječnik, umjesto na rendgenski pregled prsnog koša, često upućuje na kompjutoriziranu tomografiju pluća u svrhu prevencije i ranog otkrivanja tumorskih formi u plućima. Aksijalna kompjutorizirana tomografija je pregled kod kojeg se koristi snop X zraka koje prolaze kroz tijelo osobe pod različitim kutovima čime se omogućuje rendgensko snimanje transverzalnih slojeva pluća.
• Elektrokardiogram pod opterećenjem
Pregled kojim se utvrđuje je li srce za vrijeme fizičke aktivnosti izloženo prevelikom naporu i postoji li opasnost od infarkta. Rad srca bilježi se dok osoba hoda umjerenim ritmom po pokretnoj traci ili dok vozi sobni bicikl.
• Ehokolordopler srca
Tim se pregledom, za razliku od "običnog" ehokardiograma, mogu vizualizirati brzina i smjer kojim teče krv u krvnim žilama, što omogućava otkrivanje eventualnih začepljenja.
Nakon 65. godine
U kasnoj životnoj dobi, odnosno nakon 65. godine života sistematski zdravstveni pregled trebalo bi obavljati barem jednom godišnje. Na taj način moguće je zdravlje i dalje držati pod dobrom kontrolom te odgoditi ili pravovremeno otkriti postojanje bolesti i problema koje godine nose sa sobom. U tim godinama, osim na fizičke simptome, izuzetno je važno voditi računa i o drugim aspektima života koju su također ključni za opće zdravstveno stanje pa stoga sistematski pregled starijih osoba treba uključivati i temeljitu procjenu funkcionalnog, kognitivnog i emotivnog aspekta. Naravno, treba nastaviti obavljati i sve pretrage spomenute u prijašnjoj dobnoj skupini (analiza krvi, elektrokardiogram, analiza stolice...), i to jednom godišnje, te im pridodati još i ginekološki i okulistički pregled, te specijalistički gerijatrijski pregled.
• Okulistički pregled
U ovoj dobi okulistički pregled treba obavljati svake godine jer statistike pokazuju da u dobi od 70 godina čak tri od četiri osobe imaju kataraktu (mrenu), odnosno zamućenost očne leće. Radi se o prirodnoj pojavi koja se danas potpuno sigurnim metodama može trajno ukloniti. Osim toga, s godinama se povećava i rizik od pojave degenerativne staračke makulopatije, teške bolesti koja u vrlo kratkom vremenu može dovesti do gubitka 90% vidne sposobnosti i za koju još ne postoji potpuno učinkovit način liječenja, no moguće ju je spriječiti ili barem usporiti njen razvoj upravo zahvaljujući redovitim godišnjim okulističkim pregledima.
• Kod ginekologa
Ginekološke preglede u menopauzi i dalje treba obavljati, samo nešto rjeđe. PAPA test bi trebalo napraviti svake 2-3 godine, a UZV svake 2 godine radi kontrole stanja jajnika te kontrole debljine endometrija (sluznice maternice).
• Gerijatrijski pregled
Uključuje neuropsihološku obradu koja služi za procjenu kognitivne razine i sposobnosti pamćenja: promjene u tom području mogle bi biti znak nekih degenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti.
Pregledi za njega
Sve navedne opće pretrage, poput analize krvi i mokraće, elektrokardiograma, rendgenskog pregleda trbušne šupljine, mjerenja krvnog tlaka, te okulističkih pregleda, vrijede i za muškarce. No, kao što su za zdravlje žene neophodni redoviti ginekološki pregledi, tako postoje i neke važne pretrage specifične za muški spol, na prvom mjestu androloški pregled. Radi se o pregledu koji obuhvaća pretrage kojima se, između ostalog, drži pod kontrolom zdravlje prostate:
* Urološki pregled, odnosno digitalnorektalni pregled prostate kojim se otkrivaju eventualne sumnjive nakupine.
* Određivanje PSA (specifičan antigen prostate) iz krvi: povećane vrijednosti tog proteina upućuju na moguće dobroćudno ili zloćudno oboljenje prostate, te je stoga potrebno obaviti daljnje dijagnostičke postupke, poput transrektalnog ultrazvuka prostate i, eventualno, biotičke mape prostate.