EKOZONA

Jesti zdravo ne znači da ste čudak

    AUTOR:
    • Nada Irena Fišić

  • OBJAVLJENO:
  • 10.03.2010. u 19:41

Prvi put u regiji lansirano je više od stotinu proizvoda. Oni mogu konkurirati bilo kojem proizvodu na svjetskoj razini.

Jesti meso ili ne? Piti kravlje ili zobeno mlijeko? Jesti voće iz eko uzgoja? To su neka pitanja oko kojih se lome mnoga nutricionistička, doktorska, etička pa i vjerska koplja. No u Hrvatskoj su četiri žene odlučile uzeti stvar u svoje ruke i jednostavno ljudima odlučile prodavati - hranu. Onu bez konzervansa i aditiva, uzgojenu po eko standardima i na čijim se etiketama može vidjeti točno kako je određeni proizvod došao od proizvođača do stola. Hranu koju mogu jesti svi, a od 130 proizvoda u 13 različitih kategorija svatko može pronaći nešto za sebe.

Jadranka Boban Pejić, vlasnica i direktorica tvrtke Biovega, Andrijana Čuljak direktorica konzultanstke tvrtke “Okomito” za strateški marketing i branding, njena partnerica Branka Bajt i Lana Cavar, grafička dizajnerica stvorile su Ekozonu - prvi hrvatski ekobrand sa brand sloganom “Najzdraviji izbor”. Okomito je kreator branda i dizajna ekološke linije Ekozona koja se može naći u više od 30 Konzuma širom Hrvatske na posebnoj polici. U ponudi je 30 svježih proizvoda, poput voća i povrća, a ostali se nalaze u pakiranju

- Biovega je oduvijek bila spremna na pionirske projekte. Od 1990-te postoji naš veganski restoran Nova, imamo ustanovu Makronova, te nakladničku kuću Planetopija, imamo već sedam trgovina ekoloških proizvoda bio&bio, a Ekozona došla je kao logičan slijed naše želje da stvorimo jedan pravi kućni brand koji bi uspio doći do širokog kruga ljudi - priča direktorica Biovege Jadranka, koja sa svojim suprugom Zlatkom već godinama živi zdravim životom. Ženski tim koji je radio Ekozonu tvrdi da imaju pravu “zen firmu” gdje nema nerviranja i stresa.

No, je li moguće u doba krize u Hrvatskoj gdje je prosječna plaća 5 300 kuna širokim masama prodavati proizvode koji su u prosjeku od 30 do 60 posto skuplji od konvencionalnih? Zašto bi netko za brašno dao 18, a ne 5 kuna?

- Usred krize se mijenjaju potrebe potrošača. Ekološka hrana postaje nova platforma samorealizacije potrošača, te ljudi koji se ne mogu priuštiti neke luksuzne stvari počinju ulagati u kvalitetu života. Ljudi kupuju ili skupe ili jeftine proizvode. Pate zapravo oni srednjeg cjenovnog razreda. Uz to u Konzumu će i proizvodi Ekozone biti na akcijama, kao i ostali proizvodi - kaže direktorica Andrijana Čuljak, koja zaista djeluje kao žena koja zna o čemu priča, a kao marketing menadžer osim u Agrokoru i Nevi, iskustvo je stjecala i u New Yorku.

- Ekozona je prvi slučaj u regiji da se lansiralo preko stotinu proizvoda u 13 kategorija. Brand može konkurirati bilo kojem proizvodu na svjetskoj razini i biti na bilo kojoj polici ekološki uzgojene hrane primjerice u Londonu ili New Yorku - tvrdi Branka Bajt, koja je svoja marketinška znanja brusila u kompanijama kao što su Agrokor, Oriflame i adriatica.net Kaže kako je organska hrana u svjetskim razmjerima ogroman business koji primjerice u Njemačkoj donosi donosi preko 6 milijardi eura godišnje.



U Hrvatskoj međutim nema dovoljno niti znanja niti novca za uzgajanje ekoloških proizvoda. U našu se zemlju tako godišnje uvozi eko proizvoda u vrijednosti 200 milijuna eura, a dodatno ih opterećuju carinske pristojbe koje onda poskupljuju cijenu proizvoda. No, brand Ekozone obraća se onom dijelu publike koji smatra svojom odgovornošću konzumirati hranu koja je najbolja za zdravlje i u konačnici ne zagađuje okoliš.

- Eko hrana je suvremen i moderan način prehrane. Zbog toga i pakiranje mora tako izgledati. U Hrvatskoj je što se tiče eko hrane trend da se ona ili pakira tako da izgleda kao suvenir ili da se dizajn uopće ne oblikuje. Ljudi osim toga kod nas imaju i percepciju da zdravu, ekološku i organsku hranu jedu neki hipiji ili pripadnici sekti. Htjeli smo razbiti takve predrasude, a ja sam pokušala kreirati vizualni identitet proizvoda koji će izgledati moderno i moći će se naći uz rame s onim konvencionalnima - kaže kreativna direktorica projekta Lana Cavar, koja je znanje iz grafičkog dizajna usavršila na sveučilištu Yale u Sjedinjenim Državama te danas radi na mnogim dizajn projektima u Americi.

Jadranka, Branka, Andrijana i Lana imaju različite prehrambene navike. Jedna je makrobiotičarka, druga veganka, treća jede meso bez problema, a ima i jedna koja ga jede samo jednom tjedno, ali samo ako ga ne mora sama pripremiti. No, sve one poručuju kako zdravo jesti ne znači biti “čudak”, već jednostavno zamijeniti nezdrave namirnice zdravima i onima u kojim nema uopće aditiva.

Uostalom i kulen može biti organski. To samo znači da točno znate čime se ta svinja hranila i da je slobodno trčkarala svojim dvorištem.

Izdvajamo