DOSTA S IZGOVORIMA!

NE MOŽETE SKINUTI VIŠAK KILA? NE KRIVITE GENETIKU! Najnovija studija pokazala da je za uspješno mršavljenje važna samo jedna stvar

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 22.02.2018. u 14:02

Pixabay

'Nikako da izgubim tih nekoliko kila viška. A zapravo ništa ne jedem. I vježbam. Ma to je kriva genetika!'

Sigurno ste čuli nekoga da se ovako žali, a možda i sami sebe na sličan način tješite nakon što vaga opet pokaže istu ili još veću brojku.

Međutim, moramo vas razočarati. Na gubitak prekomjernih kilograma utječe samo količina i kvaliteta prehrane, a ne neka genetska mina koju su vam podmetnuli roditelji.

U studiji provedenoj u SAD-u kaže se, doduše, da varijacije u genetskom kodu mogu značiti da će netko lakše ili teže izgubiti prekomjerne kilograme, no presudna je ipak prehrana.

Kako bi testirali ovu teoriju, znanstvenici sa Sveučilišta Stanford proveli su nasumičnu kontrolu 609 odraslih osoba s prekomjernom težinom koji su svi bili podvrgnuti genetskom i inzulinskom testiranju prije nego im je na sljedećih 12 mjeseci nasumično određena dijeta sa smanjenim udjelom masnoće, odnosno ugljikohidrata.

Analiza gena otkrila je varijacije povezane s načinom na koji tijelo procesuira masnoće ili ugljikohidrate. No gubitak težine varirao je od 5 do 6 kilograma bez obzira na gene, razinu inzulina ili tip dijete.

Jedino što je doista značilo neku razliku, jest zdrava prehrana, kažu znanstvenici.

Sudionici koji su jeli najviše povrća, a najmanje industrijski prerađene hrane, gaziranih slatkih pića i nezdravih slatkiša, izgubili su najviše kilograma.

Profesor Lennert Veerman sa Sveučilišta Griffith u Queenslandu naglašava kako je ova studija pokazala i da najvjerojatnije ne postoji dijeta idealna za baš određeni genetski tip.

'Svi mi jedemo da napunimo želuce. Ako jedemo mnogo povrća, gubit ćemo kilograme, a ako jedemo čokoladu, pržene krumpiriće i zašećereni sok, dobivat ćemo kilograme', jednostavno pojašnjava Veerman.

Studija je objavljena prije nekoliko dana u časopisu Američkog medicinskog udruženja.

Sudionici su tijekom istraživanja odslušali 22 predavanja o zdravoj prehrani i poticalo ih se da se što više kreću. No glavni fokus bio je na prehrani.

Također, savjetovalo ih se da biraju kvalitetnu hranu, no nisu moralibrojati kalorije, niti su jesti neke specifične namirnice. Rezultati su bazirani na onome što su ispitanici prijavili da su jeli.

Unos masnoća u grupi koja je trebala pripaziti na masnoću, bio je 57 grama, dok je unos ugljikohidrata bio 247 grama. Kod grupe koja je trebala smanjiti unos ugljikohidrata, unos masnoća bio je 87 grama, a ugljikohidrata 132 grama.

Obje grupe smanjile su unos kalorija za oko 500 kalorija dnevno.

Vodeća australska nutricionistica, doktorica Rosemary Stanton, pohvalila je studiju te rekla da je ovo dokaz koliko je važno jesti puno povrća.

Također, rekla je i da bi ljudi trebali potražiti stručnu pomoć oko odabira zdravih namirnica jer je to nešto što se doista računa.

'Neke prijašnje studije koje su proglasile ugljikohidrate lošima, nisu uzele u obzir iz kojih izvora ti ugljikohidrati dolaze. Na primjer, i leća i kolači su ugljikohidrati, no jedno je kvalitetan izvor ugljikohidrata, a drugo je smeće. Nazivajući i jedno i drugo ugljikohidratima, ne pravimo dovoljnu razliku među tim namirnicama', rekla je Stanton.

I dok većina dijeta zapravo funkcionira, problem je u tome što ih se striktno ne pridržavamo.

'Umjesto da 'držimo dijetu', bolje bi bilo da usvojimo zdrave prehrambene navike', kaže profesor Veerman.

Izdvajamo