ZASTRAŠUJUĆI PODACI

Šokantni rezultati o ponašanju adolescenata - 14,8% ih je razmišljalo o suicidu, 19% imalo iskustvo oralnog spolnog odnosa, a 40% ih konzumira alkohol

High angle of several young people, girls and one man, getting drunk at club party, sitting close together in dark red lit room and cheering to their meeting, Image: 312190906, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Dmitriy Shironosov / Alamy / Alamy / Profimedia
Dmitriy Shironosov / Alamy / Alamy / Profimedia

 

Čak 14,8% osječkih adolescenata barem je jednom u životu razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 9% ih je izradilo plan suicida, a 4,8% ih je istaknulo kako su to i pokušali.

Što se tiče rizičnog seksualnog ponašanja, 18,9% mladih imalo je iskustvo oralnog spolnog odnosa (od te brojke 18% imalo je to iskustvo prije 14. godine života), 21,4% imalo je spolni odnos, a od onih koji su imali to iskustvo, 13,4% navodi to iskustvo prije 14. godine života. Čak 82,4% ih je to iskustvo imalo s do tri partnera, a 17,6% i više od tri, dok samo 52,1% uvijek pri tome koristi kondome.

Vršnjačko nasilje relativno je visoko prisutno te 33,6% mladih izvještava da je barem jednom ili više puta svjedočilo vršnjačkom nasilju u posljednja 4 tjedna, a njih 18,2% i samo je bilo žrtvom vršnjačkog nasilja. Fizičko nasilje u partnerskoj vezi doživljava 3,6% mladih te su mladići ti koji češće prijavljuju nasilje od djevojaka. Iako izgleda zanemarivo, 2,5% onih koji su doživjeli prijetnju oružjem zapravo je šokantan podatak, jer je riječ o čak 42 mlade osobe.

U odnosu na kockanje, najčešće ponašanje je odlazak u sportske kladionice (14,3% mladih odlazilo je u sportske kladionice u posljednja 3 mjeseca) te igranje loto listića (9,6% mladih igralo je loto u posljednja 3 mjeseca).

Kada se govori o konzumiranju sredstava ovisnosti, mladi najčešće konzumiraju alkohol te je njih 40,6% konzumiralo alkohol u posljednjih 30 dana. U posljednjih tjedan dana alkohol je konzumiralo 32,3% ispitanika. Provjeravane rodne razlike pokazuju da su djevojke češće konzumirale alkohol u posljednjih mjesec dana u odnosu na mladiće (45% djevojaka i 36% mladića konzumiralo je alkohol u posljednjih 30 dana). Marihuana je, pak, drugo sredstvo ovisnosti koje mladi najčešće konzumiraju: njih 6,3% koristilo je marihuanu barem jednom u posljednjih 30 dana dok je 6,2% mladih koristilo marihuanu jednom tjedno ili češće.

Zastrašujući su to rezultati koje, među ostalima, donosi veliko istraživanje "Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj", koje je među srednjoškolcima u pet hrvatskih gradova proveo tim znanstvenica okupljenih oko Laboratorija za prevencijska istraživanja, Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon što su 2017. godine obavili istraživanje na uzorku od 4.821 adolescenta u Zagrebu, znanstvenice su odlučila isti posao napraviti i u Osijeku, Splitu, Varaždinu i Puli, a rezultate osječkog istraživanja, koje je obuhvatilo 1703 učenika u dobi od 14 do 19 godina iz 15 osječkih srednjih škola, predstavili su u ponedjeljak.

- Slika u Osijeku je otprilike slična kao i u ostatku Hrvatske. Najzastupljeniji su problemi vezani uz mentalno zdravlje, pri čemu su dosta visoke stope simptoma anksioznosti, depresivnosti i stresa. Osim toga, dosta su visoke stope pijenja, rizičnog klađenja i općenito igara na sreću. Marihuana i generalno konzumacija sredstava ovisnosti, osim alkohola, nešto je manja nego u ostatku Hrvatske, ali dosta su problematični pokazatelji vezani uz korištenje interneta, gdje je puno veća stopa korištenja. Istraživanje je pokazalo da adolescenti dnevno provode pet sati na internetu - istaknula je doc. dr. sc. Miranda Novak, voditeljica istraživanja, dodavši i kako ima i dobrih pokazatelja "o čuvanosti tradicionalnih vrijednosti, što obiteljskih, što vrijednosti zajednice te pripadnosti vlastitoj obitelji.

- Mladi kažu da imaju dobru komunikaciju s nastavnicima, kako imaju odraslu osobu kojoj se mogu povjeriti, govore o tome da imaju i neka bliska prijateljstva iz kojih crpe zaštitne čimbenike. Nadalje, imaju visoke ciljeve i aspiracije, više od 80 posto ih želi nastaviti studirati i završiti fakultet. Dakle, imaju ideju napredovati. No istodobno jako mali postotak voli školu i škola ne ispunjava njihova očekivanja. Manje od 50 posto adolescenata kaže da škola ispunjava njihova očekivanja - istaknula je Novak, dodavši i kako je cilj da se "na temelju tih brojki planiraju preventivne strategije i intervencije". Iz liječničke perspektive, pak, najveću pozornost privukao je dio istraživanja vezan uz spolno rizično ponašanje.

- Mene čak manje zabrinjava visok postotak alkohola, jer o tome govorimo dugi niz godina, koliko me zabrinjava spolno rizično ponašanje - kazala je doc. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek.

- Vidimo da su se dobne granice značajno spustile, ali nikada nije jedan uzrok takvih teškoća. Ljudi obično kažu da to potječe iz obitelji, međutim, adolescencija je sama za sebe ludo životno razdoblje, djeca se jako žele odmaknuti od roditelja i zato je društvo jako bitno. Podaci su zaista zabrinjavajući, ali najgore je što ja time nisam šokirana jer smo mi, nažalost, svjedoci takvom ponašanju mladih svakodnevno na našem području - istaknula je dr. Dodig Ćurković, koja kao jedno od rješenja brojnih problema adolescenata vidi u prevenciji od ranoga djetinjstva, ali i većoj ponudi kvalitetnih sadržaja za izvanškolske sportske aktivnosti i slobodno vrijeme, a ne da "vise u noćnim klubovima". Smatra i da su djeca najmanje zadovoljna time što "pet sati vise na internetu, ali realno gledano, pitanje je gdje da se druže".

Sanja Vladović iz osječkog Ureda pravobraniteljice za djecu istaknula je kako je ovo istraživanje "egzaktno potvrdilo koliko su potrebni preventivni programi prevencije rizičnog ponašanja i u školi i u lokalnoj zajednici".

Kad je, pak, riječ o pravima i obvezama, Branka Rešetar, voditeljica Studija Socijalnog rada Pravnog fakulteta u Osijeku, koji je surađivao na ovom projektu, ističe kako "ovo nije pitanje obveze djeteta, već obveze države, jer s jedne strane imamo pravo djeteta na zdravo odrastanje i razvoj, a s druge strane pravo je u punom smislu pravo ako s druge strane stoji obveza, a ta obveza je obveza države".

- Država se, potpisujući Konvenciju o pravima djeteta, obvezala omogućiti djetetu zdrav razvoj, život i zdravu zajednicu u kojoj se ono razvija. S gledišta socijalnog rada, ovo je problem obitelji, ali ne samo nje, nego zajednice. Za ove probleme nisu odgovorni samo roditelji, nego kompletna zajednica, a zato je za rješavanje ovih problema iznimno važan socijalni rad usmjeren na dijete, obitelj, ali i zajednicu. Naš je studij u razvoju, uz brojne poteškoće i često nismo imali podršku, a to je na području Slavonije i Baranje nužno potrebno kako bi se i ovi problemi rješavali, kako bismo dobili nove socijalne radnike, ali i da budemo otvoreni prema zajednici u kojoj naša djeca žive, da surađujemo i u suradnji s drugim institucijama izradimo strategiju koja će nam pomoći. Ovo je prvi korak u tom smjeru, ali za nekoliko godina trebamo vidjeti kakvi su pokazatelji istih tih problema - istaknula je Rešetar.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo