Međunarodni tim znanstvenika, uključujući i Zagrepčanina dr. Tomislava Milekovića, razvio je neuroprotezu uz pomoću koje je ozlijeđeni nečovjekoliki majmun vratio kontrolu nad paraliziranom nogom. Rezultati istraživanja, danas objavljeni u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, bude nadu da bi ljudi s ozljedama leđne moždine u budućnosti mogli vratiti kontrolu nad paraliziranim udovima.
- Ovo je prvi put da su uz pomoć neurotehnologije obnovljene kretnje noge kod primata - izjavio je neuroznanstvenik dr. Gregoire Courtine iz Švicarske federalne politehničke škole u Lausannei (EPFL) koji je vodio istraživanje.
Njegov je tim razvio neuroprotezu koja služi kao bežični most između mozga i donjeg dijela leđne moždine, te tako premošćuje ozljedu. Neuroproteza dekodira želju za iniciranje nožnih pokreta iz moždane aktivnosti tijekom hodanja. Zatim tu informaciju koristi da bi podesila električnu stimulaciju leđne moždine, i to ispod ozljede, kroz elektrode ugrađene iznad živčanih putova koji aktiviraju mišiće noge tijekom prirodnog kretanja.
istraživanje Zahvaljujući toj neuroprotezi u lipnju 2015. majmun s ozljedom leđne moždine vratio je kontrolu nad paraliziranom nogom. Bilo je to svega šest dana nakon nastanka ozljede. Sada je u Švicarskoj počelo kliničko istraživanje s paraplegičarima kako bi se testirali terapeutski učinci dijela proteze koji isporučuje električnu stimulaciju kroz elektrode ugrađene na površinu stražnjeg dijela leđne moždine.
- Ipak, bit će potrebno nekoliko godina prije nego što se sve komponente takve vrste intervencije budu mogle testirati na ljudima - izjavio je dr. Gregoire Courtine.
U razvoju neuroproteze važnu ulogu imao je naš mladi znanstvenik dr. Tomislav Mileković (34), koji je i jedan od vodećih autora studije objavljene u Natureu. Među ostalim doprinosima, dr. Mileković je razvio algoritam za prepoznavanje želje za iniciranje pokreta iz moždanih signala. - Složenost pokreta koje je moguće vratiti neuroprotezom ovisi o sposobnosti algoritma da precizno rekonstruira pokrete koje korisnik neuroproteze želi izvesti iz njegove moždane aktivnosti - pojasnio je Mileković, postdoktorand na EPFL-u. - Kako naša sposobnost za rekonstrukciju pokreta raste, postat ćemo sve bolji u sposobnosti da vratimo cijeli niz izgubljenih moždanih i motoričkih sposobnosti. U budućnosti, korisnici neuroproteza moći će micati svoje udove na način neprimjetno drugačiji od načina prije ozljeda mozga ili leđne moždine, te će zaboraviti da koriste neuroprotezu - pojasnio je Mileković.
uspjeh Rođen je u Zagrebu, gdje je 2006. diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF). Nakon diplome počeo je doktorski studij na Sveučilištu Albert Ludwigs u Freiburgu, a 2010. godine nastavio je doktorski studij na Imperial Collegeu u Londonu, gdje je doktorirao 2012. Dvije godine bio je na postodoktoratu na Sveučilištu Brown u SAD-u, a od 2014. godine je na postdoktoratu na EPFL.
- Od 1. travnja 2017. imat ću novu poziciju mladog voditelja grupe (junior group leader) na Sveučilistu Ženeva koja će biti financirana sredstvima Švicarske nacionalne znanstvene zaklade (SNSF), nagradom Ambizione te nagradom Švicarske zaklade za Parkinsonovu bolest - rekao je Tomislav Mileković.