Kumica Marica pakirala je jabuke i kestene u torbu. Petak je, kasno poslijepodne i nema previše ljudi na zagrebačkom Britancu. Vrijeme je da ide kući i odmori se za sutra, kada će opet doći na plac. Tek što je spremila kestene, za njen štand došao je sijedi muškarac u sivom sakou i s ručnom torbom u kojoj je čivava. S njim su još dva mlađa muškarca, razgovaraju na stranom jeziku i gledaju jabuke. Vidjela ih je već nekoliko puta kako se šeću po trgu pa ih je odlučila počastiti. Uzeli su svaki po jednu jabuku i htjeli platiti, ali Marica je odbila. “Neka, to je od mene”, rekla je i ispratila gospodu s osmijehom. Nije ni slutila da je upravo poklonila jabuku Carlu Lundströmu, švedskom biznismenu i političaru te suosnivaču najpopularnije internetske piratske stranice The Pirate Bay.
Lundström zapravo stanuje malo dalje od Britanca. Prije nekoliko tjedana preselio se u Zagreb kako bi pronašao programere za svoj novi poslovni projekt. Zove se Centrabit, a riječ je o startupu koji se bavi razvojem blockchain rješenja za druge tvrtke. Sjedište tvrtke je u Švicarskoj, ali “mozak” kompanije bit će u novoosnovanom uredu u Zagrebu.
- Centrabit je bila neaktivna švicarska tvrtka u mojoj obitelji, koju sam 2014. godine ponovno pokrenuo s Ukrajincima Ighorom Julyjem i Andriyem Duboviim. Plan je da u Zagrebu razvijemo softver za Centrabit AG uz pomoć mladih hrvatskih programera. Nakon nekog vremena planiramo otvoriti i ured u Švicarskoj, a programeri iz Zagreba imat će mogućnost biranja žele li ostati u Zagrebu ili otići u švicarski ured - kaže Lundström.
Zašto Hrvatska?
Hrvatsku su odabrali iz dva razloga. Prvi je brojnost i kvaliteta hrvatskih programera, a drugi je lakoća pokretanja startupa. Lundström navodi da je Švicarska preskupa za pokretanje startupa te kako je mnogo lakše početi s takvim projektom u Hrvatskoj. Pozitivna stavka je, ističe, i to što Hrvatska nije dio Schengena, što im omogućuje da lakše privuku ljude iz država izvan Europske unije, poput Rusije i Ukrajine, koji inače zbog zakona EU ne smiju ostati u nekoj zemlji dulje od 90 dana bez potrebe radne dozvole. Ipak, naglašava da će se u Zagrebu zadržati i nakon što Hrvatska uđe u Schengen, jer se nada da će do tada već imati dovoljno velik operativni lokalni tim. Naime, traže sedam iskusnih C++ programera koji će s njima razviti desktop aplikaciju QT Trader, svojevrsno open source rješenje, namijenjeno mjenjačnicama za kriptovalute. Pojednostavljeno, namjeravaju razviti najbržu kriptoburzu na svijetu. Sustav se temelji na jednom od prvih i najpoznatijih PC softvera za trgovinu kriptovalutama QT Bitcoin Trader koji danas u osnovnoj verziji koristi više od 50.000 kriptotrgovaca globalno. “Otac” tog sustava je Ighor July, suosnivač i tehnički direktor Centrabita.
- Otkako sam napravio QT Trader, zvalo me mnogo investitora, a među njima je bio i Carl. On je jedini s kim sam odlučio raditi i tako smo krenuli u razvoj Centrabita - kaže July.
Carl Lundstrom, suosnivač Pirate Baya sa suradnicima u Zagrebu.
Između njih dvoje postoji još jedna poveznica, osim zajedničkog poslovnog pothvata, a to je aktivizam. July je poznat i kao haker aktivist. Razvio je uslugu iCloud DNS Bypass, server koji omogućuje korisnicima zaključanih iPhonea i iPada da pristupe internetu te da i dalje koriste svoj uređaj dok čekaju da im Apple pošalje kod za otključavanje. Taj sustav broji više od milijun posjetitelja mjesečno, a ima još nekoliko sličnih softvera koji koristi više od 27 milijuna korisnika. Što se tiče Lundströma, njegova aktivistička priča mnogo je kompliciranija.
Punim imenom Carl Ulf Sture Lundström, sin je Ulfa Lundströma i unuk Karla Edvarda Lundströma, osnivača Wasabröda - najvećeg svjetskog proizvođača hrskavog kruha (dvopeka). Kada je njegov otac Ulf preminuo, Carl je postao jedan od pet nasljednika Wasabröda, i upravljao je tvrtkom sve do 1982. godine, kada je švicarska farmaceutska tvrtka Sandoz kupila njegovu tvrtku. Taj trenutak jedan je od ključnih momenata koji je naposljetku doveo Lundströma na optuženičku klupu u suđenju nazvanom “The Pirate Bay trial”. Naime, novac od prodaje uložio je u osnivanje tvrtke Rix Telecom, koja će kasnije biti jedan od glavnih faktora za uspjeh piratske stranice.
Prebacimo se sada na početak The Pirate Baya (TPB), internetskog servisa za besplatno preuzimanje multimedijalnih sadržaja. Švedska kulturna i anticopyright organizacija Piratbyrån lansirala je 2003. godine stranicu koja je trebala pomoći u dijeljenju informacija između korisnika interneta. Glavni osnivači bili su Gottfrid Swartholm-Warg i Fredrik Neij, a stranica je pokrenuta na serveru u Meksiku. U to vrijeme, u rad stranice uključio se i naš sugovornik, koji nam objašnjava kako je TPB zapravo počeo s globalnim radom.
- Osnivači The Pirate Baya prišli su mi kada je stranica radila iz Meksika i nije imala nikakvih oglašivača. Predložili su mi da moja telekom tvrtka Rix Telecom subvencionira servere, usluge poslužitelja i povezivanje, dok stranica ne dobije više korisnika, privuče oglašivače i generira veće prihode. Dogovor je bio da će nakon toga ostati kao korisnik i plaćati cijenu normalne usluge - priča Lundström te dodaje kako je i osobno financijski podupirao rad stranice.
Mladi pirati
Na kraju su mladi pirati održali svoje obećanje. Do kraja 2004. godine imali su milijun korisnika te su ujedno postali najveći klijent Lundströmova Rix Telecoma. Serveri su prebačeni u Švedsku, a stranica je imala sve više i više korisnika. S većim brojem korisnika i s više sadržaja, stranica nije više postala zanimljiva samo oglašivačima, nego i industriji zabave. Vlasnici filmova, glazbe te serija, žalili su se na rad stranice zbog kršenja autorskih prava te su tražili da se njihovi sadržaji skinu sa stranice. Lundström objašnjava da su tada počeli i ozbiljniji napadi iz Hollywooda.
- Američka filmska industrija 2004. je godine lobirala da Švedska implementira zakon kojim će TPB postati ilegalan. Zakon je donesen 1. lipnja 2005. godine, a tada mi je odvjetnik savjetovao da na osobnoj razini izađem iz cijelog posla, ali da Rix Telecom i dalje može surađivati s TPB-om. Taj sam savjet i slijedio - kaže Lundström.
Već iduće godine švedska policija je u organiziranoj raciji zaplijenila 186 servera i srušila stranicu, ali tri dana nakon racije, stranica je već bila aktivna, i to s dvostruko više korisnika nego prije. Ipak, racija je imala svoj efekt jer su osnivači, zajedno s novim članom Peterom Sundeom, zapali u velike financijske probleme. Sve je kulminiralo 2008. godine, kada su švedski tužitelji podignuli kaznenu prijavu protiv osnivača TPB-a. Na iznenađenje javnosti, među optuženima našao se i Lundström, biznismen o kojemu se prije toga vrlo malo znalo. Prije toga o njemu se pisalo samo u okviru Rix Telecoma i politike, gdje ga švedski mediji opisuju kao ultradesničara koji je financirao nekoliko političkih stranaka slična svjetonazora. Ipak, svijetu je postao poznat tek nakon što se njegovo ime povezalo s internetskim piratima.
Suđenje The Pirate Bayu trajalo je samo devet dana, nakon čega su svi osnivači (Neij, Sunde, Svartholm i Lundström) proglašeni krivima, ali su se njihovi odvjetnici žalili na tu odluku, ističući kako se radi o politički namještenom procesu. Nakon prvog suđenja, pirati su napustili zemlju. Frederik Neij otišao je u Tajland, Sunde u Njemačku, Svartholm Warg u Kambodžu, a Lundström u Švicarsku, odakle mu je supruga rodom. Ipak, 2009. donesena je konačna presuda, kojom su potvrđene kazne zatvora, kao i visoke novčane kazne.
Ukradeni serveri
Nakon što je TPB upao u financijske probleme, nisu više mogli pronaći servere koji će im služiti za normalno funkcioniranje stranice. Pirati su tada znali da im ni ja, ni Rix, ne možemo više ništa dati besplatno pa su ukrali dva servera iz našeg skladišta. To sam saznao tek posljednjeg dana drugog suđenja, kada je Frederik Neij, jedan od osnivača, koji je u to vrijeme radio u Rix Telecomu, priznao krađu na sudu. To je zapravo bio ključni dokaz koji je sud koristio kao dokaz za moju nekomercijalnu umiješanost u TPB projekt. Gospodin Neij nije htio da i ja budem osuđen, jer je on ukrao jedan od mojih servera, ali sudac je u presudi izjavio kako je “nemoguće” da ja nisam znao za krađu, što je u konačnici i razlog zašto sam osuđen - objašnjava Lundström.
Zatvorska i novčana kazna
Na kraju je švedski biznismen osuđen na četiri mjeseca zatvora i 6,78 milijuna dolara kazne te se vratio iz Švicarske u Švedsku na izdržavanje kazne. Nije išao u zatvor, nego je sud prihvatio njegov zahtjev da kaznu odradi u kućnom pritvoru, u stanu u Gothenburgu. I to je, kako kaže, bio kraj njegove suradnje s TPB-om. Više se nije čuo ni s jednim od osnivača, a nakon što je odslužio kaznu, vratio se u Švicarsku, gdje i dalje živi. Ipak, zbog cijelog tog iskustva ne žali. Štoviše, i dalje podržava ideju koju zastupa The Pirate Bay.
- Za mene je TPB jedan mirovni projekt kojim se smanjuje ogromni upliv novca od europske radne klase prema ultrabogatim kalifornijskim korporacijama, čija ratna propaganda i lobiranje usmjeravaju vanjsku politiku SAD-a prema izazivanju ratova i produživanju postojećih besmislenih ratova u svim dijelovima svijeta, sve samo da bi zaštitili svoju destruktivnu moć - kaže Lundström.
Danas TPB i dalje radi. Promijenili su način preuzimanja sadržaja te je sada vlastima mnogo teže ući u trag novim pokretačima stranice. Što se tiče Lundströma, on se nakon svega toga okrenuo drugim poslovima. Prodao je Rix Telecom i uložio novac u novi projekt, onaj isti koji smo spomenuli na početku priče. I sada puno radije govori o njemu, nego o svojim prošlim odlukama.
- Ono što znam jest to da ću sljedećih pola godina biti u Hrvatskoj i raditi na Centrabitu - kaže Lundström.
Prvi korak je pronalazak programera, nakon čega počinju sa zatvorenim beta testiranjem softvera koji će biti dostupan za dvjesto kriptotradera. Omogućit će im nekoliko stotina puta brže obavljanje kupoprodajnih transakcija s kriptovalutama, a nakon što vide rezultat testiranja, krenut će u globalno širenje. Što se tiče njegova boravka u Zagrebu, već je počeo učiti jezik. Svaki dan sluša polusatni tečaj hrvatskog, a pomažu mu i njegovi suradnici iz Rusije i Ukrajine. Rado bi i uložio u Hrvatsku, u obnovu nekog imanja ili u neki IT projekt, ali ističe kako sada nema novca. Kako kaže, za njega sada postoji samo Centrabit.