DOJMLJIVA FOTOGALERIJA

ZNATE LI GDJE SE SMJESTITI NA GLOBALNOJ LJESTVICI BOGATSTVA? Mogli bi se šokirati kada vidite kako ljudi diljem svijeta zaista žive

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 22.02.2018. u 14:40

Dollar Street

 

Koliki su vaši mjesečni prihodi? U kakvoj kući živite?

Možda mislite da otprilike znate gdje bi se svrstali na globalnoj ljestvici bogaststva, no ova on-line galerija 30.000 intimnih fotografija 300 obitelji u njihovim domovima snimljenih u 50 zemalja diljem svijeta mogla bi promijeniti vaše mišljenje.

Anna Rosling Rönnlund, bivša Googleova dizajnerica i suosnivačica švedske neprofitne obrazovne organizacije Gapminder, prošle godine razvila je alat pod nazivom Dollar Street - online kolekciju fotografija koja smješta više od 300 obitelji iz 50 zemalja u figurativnu 'ulicu'. Na svakoj fotografiji prikazan je mjesečni prihod obitelji, a one siromašne nalaze se na jednom kraju, dok bogate na drugom kraju.

Cilj je bio dati publici uvid u to kako ljudi iz drugih kultura žive, bez obzira na to kako su njihove države inače predstavljene u medijima - kao i omogućiti im da smjeste sami sebe na ljestvicu bogatstva, odnosno siromaštva.

Dollar Street platforma omogućuje pretraživanje po državi kao i prihodima.

Vrijedne stvari

 - Samo pogled na jednu učionicu i različite igračke dat će vam uvid u njihove živote - ističe Rönnlund koja se nada kako će ovi intimni portreti svakodnevnice ispraviti neke predrasude. Još jedan od ciljeva je pokazati s čim se sve bore obitelji diljem svijeta - poput pristupa čistoj vodi, što se svodi na osobni dohodak, a ne na nacionalnost.

Dollar Street
 

- Pitali smo ih za njihove najvrednije stvari. Na siromašnom dijelu 'ulice' to je obično plastična kanta ili nešto što im znači razliku između života i smrti. Na sredini 'ulice' to je primjerice mašina za šivanje, telefon ili bicikl - nešto što im ubrzava način života ili čini život produktivnijim. Na kraju 'ulice' gdje žive bogataši, najvrednija stvar je primjerice fotografija s vjenčanja ili neka igračka.

- Kad su naše osnovne potrebe zadovoljene, razmiljamo o dodatnim pogodnostima - objašnjava Anna Rönnlund.

Život s malo novca

Način na koji ljudi klasificiraju predmete pokazuje kako zaista žive. Siromašni na više načina koriste jedan predmet - plastičnu stolicu nazivaju i kaučem i naslonjačem, a bogati si sve to mogu pojedinačno priuštiti.

Najistaknutiji primjer ovoga je pasta za zube. Naime, u selu Akaniaka u državi Malavi na istoku Afrike Nampedi Wizilamu struže blato sa zidova i mješa ga s vodom kako bi oprala zube. Stoga u projektu 'Dollar Street' zubnu pastu i zid označavaju istom oznakom.

Dollar Street
 

Jedna zemlja, bezbroj situacija

Naravno, prihodi mogu dosta varirati u pojedinoj zemlji. Rönnlund uspoređuje dvije američke obitleji i pronalazi ključan indikator: ladicu u kojoj stoji pribor za jelo. Obitelj koja zarađuje približno 5000 dolara mjesečno (oko 30.000 kuna) ima posebne odjeljke koja razdjeljuje žlice od vilica, dok obitelj koja zarađuje oko 600 dolara mjesečno (4200 kuna) stavlja sav beštek (neki i od plastike) u plastičnu zdjelu.

Neočekivani luksuz

Predmete koje mnogi smatraju svakodnevnim kućnim predmetima, poput police za knjige ili samih knjiga, značajan su pokazatelj bogatstva.

Naime, čitanje iz razonode zahtijeva slobodno vrijeme i određenu razinu obrazovanja. Drugi primjeri su gazirana pića i alkohol kao i brave na vratima koje se otključavaju ključem za razliku od vrata koja se zatvaraju lancem ili lokotom.

Dollar Street
 

Spavanje

Dok u siromašnim domovima nemaju ni kreveta na kojem spavaju već često leže na podu zbog čega puno manje spavaju, bogati imaju debele madrace, plahte, šarene poplune i mnoštvo udobnih jastuka.

Obroci

Hrana pruđa ključi uvid u prihode jedne obitelji, bez obzira na zemlju u kojoj žive. Siromašniji 80 posto svojih prihoda troše na hranu, i to na jeftine namirnice od drugih mještana i one koje ne moraju držati u hladnjaku, poput palente.

Bogati si pak mogu priuštiti delicije i jedu puno mesa te uvoznu hranu neovisno o sezoni. Pripremaju puno hrane i često su izbirljivi, te nerijetko ostavljaju ostatke na tanjuru.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo