Na najvećem filipinskom otoku Luzonu znanstvenici su otkrili novu ljudsku vrstu koja je po mjestu nalaska dobila ime Homo luzonensis. Fizičke karakteristike otkrivenog čovjeka nalaze se i kod drevnih predaka ljudi i kod modernog čovjeka, piše BBC.
Ovo otkriće bi moglo ukazivati na činjenicu da su primitivni ljudski rođaci napustili Afriku i dospjeli do jugoistočne Azije, što se ranije smatralo nemogućim. Također, otkriće pokazuje da je ljudska evolucija na tom području bila izrazito kompliciran proces te da je na tom području živjelo tri ili više ljudskih vrsta.
Jedna od tih vrsta je mala, hobitska - Homo floresiensis - koja je živjela na indonezijskom otoku Flores do prije 50.000 godina. Profesor Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, rekao je:
- Nakon fantastičnog otkrića malenog Homo floresiensisa 2004., rekao sam da se eksperiment ljudske evolucije mogao dogoditi i na drugim otocima u regiji. Sumnja se potvrdila na otoku Luzon, oko 3.000 km dalje.
Kost stopala
Nova vrsta iz spilje Callao na sjeveru Luzona opisana je u članku u magazinu Nature. Datirana je u period prije 67.000 i 50.000 godina, a nalaz obuhvaća 13 ostataka - zube, ruku i kosti stopala kao i dijelove bedrene kosti koji pripadaju najmanje troje odraslih i mladih osoba.
Homo luzonensis ima neke fizičke sličnosti s modernim čovjekom, ali u nekim karakteristikama podsjeća na rod australopiteka, majmunolikog pračovjeka uspravnog hoda koji je živio u Africi prije tri do četiri milijuna godina, kao i na druge vrste roda Homo. Prst i kosti stopala su mu zakrivljeni što sugerira da im je penjanje i dalje bila važna aktivnost.
Spilja Callao u kojoj su pronađeni ostaci Homo luzonensis
Ako je Homo luzonensis bio u mogućnosti doseći jugoistočnu Aziju, to svakako utječe na pretpostavku tko je od naših ljudskih predaka prvi napustio Afriku. Dugo se smatralo da je to bio Homo erectus, prije oko 1,9 milijuna godina. S obzirom da se do Luzona oduvijek moglo doći samo morem, to nameće dodatna pitanja oko toga kako su praljudi došli do otoka.
Gornji desni zubi
Osim Homo luzonensisu, ovaj je azijski otok čini se bio dom još jednoj ljudskoj vrsti, Denisovskom čovjeku, koji se miješao s Homo sapiensom kad je stigao na to područje. Do ovog su zaključka znanstvenici došli na temelju analize DNK jer još nisu pronađeni ostaci Denisovskog čovjeka.