UTRKA S VREMENOM

KADA ĆE CJEPIVO PROTIV KORONAVIRUS BITI SPREMNO? Testovi na ljudima počinju, ali čak i ako uspiju, puno je prepreka do globalne imunizacije

Scientists at work in high-level P3 biosafety security laboratory at the Pasteur Institute of Lille, on February 20, 2020 in Lille, France. The research institute has sequenced the genome of Coronavirus 2019-nCoV using blood samples taken from the first confirmed French cases of the virus. The institute's scientists will now focus on developing how the virus works, treatments and a possible vaccine., Image: 500052806, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Lefevre Sylvain/ABACA / Abaca Press / Profimedia
Lefevre Sylvain/ABACA / Abaca Press / Profimedia

ilustracija

Otprilike 35 tvrtki i akademskih institucija u ovom trenutku radi na stvaranju cjepiva protiv koronavirusa, a najmanje četiri već imaju radne verzije koje testiraju na životinjama, piše The Guardian. Cjepivo koje radi biotehnološka tvrtka Moderna iz američkog grada Bostona na ljudima će se testirati u travnju.

Ovakva rijetko viđena brzina rada moguća je jer su Kinezi vrlo rano počeli sa sekvenciranjem genetskog materijala virusa. Kina je svoja otkrića s drugima podijelila početkom siječnja te time omogućila istraživačima sintetiziranje živog virusa i proučavanje načina na koji ulazi u ljudske stanice.

Uz to, znanstvenici su mogli brzo raditi zahvaljujući spoznajama koje su stekli dok su razvijali cjepiva za druge dvije epidemije koronavirusa - SARS-a (teški akutni respiratorni sindrom) u Kini (od 2002. do 2004.) i MERS-a (Bliskoistočni respiratorni sindrom) u Saudijskoj Arabiji (2012.). Naime, u oba slučaja se počelo raditi na cjepivu prije nego što je taj rad napušten jer su se epidemije stavile pod kontrolu.

Tvrtka Novavax iz američke savezne države Maryland cjepiva koja je razvijala za borbu protiv SARS-a i MERS-a prepravlja kako bi se njima mogla boriti protiv aktualne epidemije koronavirusa. Moderna s istim ciljem nadograđuje cjepiva koja je razvijala za borbu protiv MERS-a. To je moguće jer SARS-CoV-2 i SARS dijele između 80 i 90 genetskog materijala.

Sva cjepiva funkcioniraju na manje-više istom osnovnom principu. Dio patogena ili cijeli patogen prezentira se imunološkom sustavu kako bi ga se nagnalo da proizvede antitijela za borbu protiv tog patogena. Antitijela funkcioniraju poput imunološke memorije. Kad ih sustav jednom proizvede za borbu protiv nekog patogena, ona se mogu brzo ponovno mobilizirati ako čovjekov organizam ikad opet dođe u doticaj s tim istim virusom.

Imunizacija se ostvaruje pomoću živog, ali oslabljenog oblika virusa ili pomoću virusa (može se koristiti i samo dio) koji je deaktiviran toplinom ili drugim kemijskim postupcima. Te metode imaju određene nedostatke. Živi virus može nastaviti evoluirati u domaćinu te domaćin može ponovno oboljeti ako virus ponovno stekne virulentnost. Ako se, pak, koriste deaktivirani virusi, domaćinu će se možda morati dati veća doza. Neka cjepiva protiv COVIDA-19 razvijaju se pomoću spomenutih metoda, međutim neke tvrtke koriste novu tehnologiju. Primjerice, Moderna i bostonska tvrtka CureVac cjepiva grade od molekula informacijske ribonukleinske kiseline (mRNK).

Mnoga razvijena cjepiva tek trebaju ući u fazu kliničkog testiranja, a stručnjaci za The Guardian kažu da su greške najčešće upravo u toj fazi. Naime, klinički testovi, uvjet za odobravanje cjepiva od strane regulatornih tijela, odvijaju se u tri faze. U prvoj se sigurnost cjepiva testira na dvadesetak zdravih volontera kako bi se utvrdilo ima li neke neželjene posljedice. U drugoj fazi cjepivo dobiva nekoliko stotina osoba u mjestu koje je pogođeno određenom bolešću kako bi se vidjelo koliko je učinkovito. U trećoj fazi taj se broj povećava na više tisuća.

Cjepivo se tijekom testiranja u fazama izlaže kontinuiranom pritisku, što može dovesti do njegova slabljenja ili gubitka učinkovitosti. Može se dogoditi da neki kandidati nisu prikladni za testiranje, a može se dogoditi da neke inačice cjepiva ne rade. Kliničko testiranje se zbog toga ne može požurivati. S obzirom na to da je SARS-CoV-2 nov patogen te da se cjepiva za borbu protiv COVIDA-19 razvijaju novim tehnologijama, teško se može precizno reći kada će cjepivo biti spremno. Jedna stvar je sigurna, ono neće biti gotovo prije američkih predsjedničkih izbora u studenom kako je Donald Trump zahtijevao 2. ožujka tijekom sastanka u Bijeloj kući.

Stručnjaci su za The Guardian rekli da je taj rok nemoguće ispuniti. "Kao i većina stručnjaka za cjepiva, ne mislim da će cjepivo biti spremno unutar 18 mjeseci", rekla je profesorica Annelies Wilder-Smith, stručnjakinja za novije zarazne bolesti pri Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. Dodala je i da bi tih 18 mjeseci bilo brzo jer se nikada ne zna do kakvih problema može doći prilikom testiranja.

Bilo kakvo cjepivo protiv COVIDA-19 naletjet će na još jedan problem, a to je da će ga trebati proizvesti u velikim količinama. Većina institucija koje ga sada razvijaju nemaju proizvodne kapacitete koji mogu podmiriti takvu potražnju. Nadalje, većina tvornica za proizvodnju cjepiva specijalizirana su za određena cjepiva, a riskantno je uložiti u velika postrojenja kada se ne zna hoće li cjepivo uopće uspjeti.

Ako se cjepivo proizvede i ako ga regulatorna tijela odobre, dolaze novi problemi. "Cjepivo koje je sigurno i učinkovito tek je prva trećina puta do programa globalne imunizacije", kaže stručnjak za svjetsko zdravstvo Jonathan Quick sa Sveučilišta Duke. "Biologija virusa i tehnologija cjepiva mogu biti ograničavajući faktori, međutim vjerojatnije je da će politika i ekonomija ograničiti imunizaciju."

Svaka država morala bi donijeti pravilnik za cijepljenje te odrediti koga će se prvo cijepiti. Primjerice, ako bi izbila pandemija gripe, Velika Britanija prvo bi cijepila djelatnike u zdravstvu i one u socijalnim službama. Paralelno s njima cijepili bi se oni čije je zdravlje najugroženije. Međutim, kada riječ o pandemijama, zemlje se međusobno moraju boriti za pristup cjepivu. Kada je 2009. izbila pandemija H1N1 gripe, tzv. svinjske gripe, cjepiva su razgrabile zemlje koje su ih mogle odmah platiti. Siromašne zemlje dobile su manje zaliha. Postoji i mogućnost da jedna Indija, dobavljač cjepiva za veći dio razvijenog svijeta, odluči prvo proizvesti cjepivo da zaštiti svojih 1,3 milijarde stanovnika. Postoje mehanizmi i institucije koje brinu da se tako što ne dogodi, međutim svaka je pandemija drukčija.

Cjepivo bi moglo spasiti puno života ako COVID-19 postane sezonska bolest poput gripe. "Pandemija će vjerojatno dosegnuti svoj vrhunac i opasti prije nego što cjepivo postane dostupno", dodala je Wilder-Smith.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo