SEUL - Bio sam bespomoćan, u šoku je izgovarao Lee Sedol, višestruki svjetski prvak u igri Go, nakon trećeg poraza od Googleove umjetne inteligencije AlphaGo. U skladu sa svojom korejskom kulturom, ispričavao se svima okupljenima u dvorani hotela Four Seasons u Seulu, svima koje je iznevjerio. - Kada bih sada i ponovio partiju, nisam siguran da bih mogao pobijediti.
Samo tjedan dana ranije Sedol je bio uvjeren u svoju pobjedu. Javno se hvalio kako će pobijediti s 5-0, u najgorem slučaju s 4-1. Nitko nije sumnjao u njegove tvrdnje. Najbolji programi za igranje Goa igrali su na razini vještih amatera. Većina stručnjaka bila je uvjerena kako niti jedan UI neće pobijediti svjetskog prvaka još barem 5 do 10 godina. Svi su bili u krivu. Sedol je izgubio tri partije za redom, izvukao pobjedu u četvrtoj, i potom izgubio i zadnju, koja je potvrdila dominaciju umjetne inteligencije.
Sedolova isprika javnosti u oštrom je kontrastu s reakcijom Garija Kasparova nakon što je 1997. izgubio od IBM-ovog računala ‘Deep Blue’. Kasparov je tada optužio IBM za varanje, i odbio je kasnije ponude revanša. Cijeli je šahovski svijet tada bio u šoku - ljudski mozak izgubio je premoć u igri koja se diljem svijeta smatrala ultimativnim testom cerebralnog fitnesa. Danas za pobjedu nad svjetskim prvakom u šahu uopće više nije potrebno niti superračunalo. Program ‘Deep Fritz’ 2006. godine pobijedio je Kasparovovog nasljednika Vladimira Kramnika 4-2, a vrtio se na običnom, skoro pa uredskom PC računalu.
Watson je prihvatio izazov
Pet godina kasnije, umjetna inteligencija, ponovno IBM-ova, nadmašila je čovjeka u još jednoj popularnoj igri - kvizu ‘Izazov!’. Superračunalo Watson 2011. godine pobijedilo je dva najuspješnija šampiona tog kviza. Radilo se o novoj prekretnici u razvoju umjetne inteligencije, jer nije bila dovoljna samo sirova snaga računanja.
Izazov! je od računala očekivao razumijevanje sintakse i gramatičke logike, složeno povezivanje opskurnih činjenica i formuliranje odgovora u obliku gramatički ispravnog pitanja. Watson je postao prvi računalni šampion tog kviza, no ‘vještine’ koje je razvio kako bi pobijedio u Izazovu, za razliku od šahovskih vještina Deep Bluea, mogu se iskoristiti i u stvarnom svijetu.
Od 2012., Watson je ‘stalno zaposlen’ kao liječnik dijagnostičar u Sloan-Kettering centru za onkologiju u New Yorku. Sposobnost povezivanja podataka i korištenje baze tisuća povijesti bolesti omogućilo je Watsonu da postane puno učinkovitiji od ljudskih liječnika u postavljanju ispravne dijagnoze. ‘Doktor Watson’ predlaže do tri moguće dijagnoze, i uz svaku nudi i procjenu koliko je vjerojatna. Od 2014., počeo je sudjelovati i u liječenju, tako što predlaže moguće terapije ili kombinacije terapija. Ljudski kolege o Watsonu govore samo u superlativima.
Evolucija neuralnih mreža
Googleov AlphaGo nova je evolucija tehnologije koja je stvorila Watsona. Radi se o ‘neuralnoj mreži’ - kognitivnom sustavu koji imitira način na koji razmišljaju ljudski mozgovi. Mali tim od samo 15 ljudi unutar britanske tvrtke DeepMind uzela je firmine algoritme za učenje i razvila AlphaGo u manje od godinu dana. Prvo su ga ‘nahranili’ s nekoliko tisuća snimljenih partija između ljudskih velemajstora, a potom su ga pustili da igra s modificiranom verzijom samog sebe. Za par mjeseci, AlphaGo je pobijedio prvog velemajstora, europskog prvaka Fan Huija.
Go je igra stara više od 2500 godina. Pravila su varljivo jednostavna, jednostavnija od šaha, no sama igra je znatno složenija. Mogućih kombinacija na ploči više je nego atoma u cijelom univerzumu. Nemoguće je pokušati pobijediti protivnika gledajući nekoliko poteza unaprijed.
ROBOTIKA 'Nakon umjetne inteligencije sada je novi cilj: umjetna intuicija'
Velemajstori u Aziji, gdje je igra najpopularnija i gdje se igra na najvišem nivou, često ne znaju objasniti zašto su odigrali neki potez. ‘Osjećao sam da je to ispravno,’ najčešće bi rekli, i dodali:. ‘Intuicija’. I stvarno, radi se o podsvjesnom razmišljanju, o intuiciji kakvu je moguće razviti samo kada imate dugogodišnje iskustvo u nečemu. Mislili smo da se radi o jedinstveno ljudskoj osobini, ali AlphaGo je pokazao da smo u krivu.
- U trećoj partiji, AlphaGo je igrao toliko uvjerljivo da je nestala svaka sumnja u njegovu snagu. Igrao je toliko dobro da je bilo jezivo, napisao je David Ormerod, urednik portala Go Game Guru. U trećoj partiji, nakon što je već izgubio prve dvije, Sedol je igrao prvi, što daje znatnu prednost, i krenuo je izrazito agresivno. AlphaGo se branio bez pogreške, i do 32. poteza više nije bilo jasno tko točno napada koga. Kod 48. poteza, Sedol se već očajnički branio od nemilosrdnog protunapada. Ubrzo nakon, AlphaGo počeo je igrati potpuno opušteno. Bio je apsolutno siguran u pobjedu.
AlphaGo ne igra poput čovjeka. Njemu je svejedno hoće li pobijediti s 50 bodova razlike ili samo pola boda. Pobjeda je pobjeda. Kad ima veliku prednost, počinje igrati poteze koji će osigurati da ga protivnik ne može sustići do kraja partije. Oni izgledaju nebitno, opušteno, i koštaju ga u kratkom roku, no podižu vjerojatnost da će pobijediti na kraju. Promatračima izgleda gotovo kao da trlja nos u svoju premoć.
Odgovorio na potez koji još nije ni odgirao
Velemajstori su bili fascinirani. Odigrao bi potez koji bi se doimao kao da nema smisla, no puno kasnije postao bi jasan. Igrao bi poteze koje ljudski igrači nikad ne bi. U jednom trenutku, u drugoj partiji, odigrao je potez na drugom kraju table od onog na kojem je bila trenutna akcija. Sedol je problijedio. Ustao se u šoku i zatražio pauzu od 15 minuta. Morao se umiti hladnom vodom i sabrati misli. AlphaGo je odigrao odgovor na potez koji je Sedol tek planirao povući.
Osnivač i direktor DeepMinda, Demis Hassabis, 39-godišnji je šahovski velemajstor i računalni programer. Svoju je tvrtku prije dvije godine prodao Googleu za oko 650 milijuna dolara, no Google ga je zadržao na čelu. Bez njega ne bi vrijedila ni djelić tog iznosa. Njegov je cilj, kako je sam rekao: ‘Riješiti problem inteligencije, i potom to iskoristiti kako bi riješio sve ostale probleme.’ Tvrtka već nekoliko godina doslovno ‘usisava’ najbistrije mlade računalne stručnjake iz cijelog svijeta, sve koji su doktorirali na temu umjetne inteligencije, a njihovi rezultati su više nego impresivni.
Za Hassabisa i DeepMind, AlphaGo je samo usputni projekt, skoro pa hobi kojem su dodijelili niti desetinu svojih radnika. Njihov plan je razvijati jedan po jedan aspekt ljudske inteligencije, i potom ih početi integrirati.
Najveća prijetnja čovječanstvu
Da je umjetna inteligencija potencijalno najveća prijetnja čovječanstvu prošle su godine upozorili osnivač Tesla Motorsa i SpaceX-a Elon Musk i slavni fizičar Stephen Hawking. - Definitivno će se dogoditi, rekao je Musk. - Stoga se moramo pitati, koji je najbolji način da se to dogodi? Vrijeme je, tvrdi, za ozbiljnu raspravu u javnosti oko mogućih posljedica, i načina na koji možemo zaštititi čovječanstvo.
Čak i ako zanemarimo sci-fi scenarije katastrofe, razvoj umjetne inteligencije ukinut će potrebu za većinom ljudskih zanimanja. Međunarodna organizacija rada previđa gubitak 11 milijuna radnih mjesta do 2020. godine, a ta predviđanja napravljena su prije najnovijeg uspjeha DeepMinda. Hasabisove neuralne mreže mogu naučiti gotovo bilo što za što postoji dovoljno podataka.
Algoritmi za učenje, uz pomoć kojih su napravili AlphaGo, već sad prepoznaju lokaciju fotografija bolje od ljudi, slikaju umjetničke slike, prepoznaju govor, pogađaju točno one rezultate koje želite u pretraživanju interneta. Pobjeda AlphaGoa nad Sedolom velik je uspjeh tehnologije, ali i glasno zvono za uzbunu: moramo se početi pripremati za svijet u kojem će ljudski radnici postati - suvišni.