Poznati po crvenom krznu i kao izrazito inteligentni primati, orangutani su najveći sisavci koji većinu vremena žive na drveću. Duge i snažne ruke omogućuju im spretno kretanje po granama, no sve više se kreću po zemlji.
Međutim, njihova je sudbina već neko vrijeme neizvjesna. Inače stanovnici tropskih kišnih šuma, danas žive samo na Borneu i Sumatri. Prema podacima koje je iznijela zaklada za zaštitu orangutana na Borneu, populacija nosatog majmuna na tom otoku pala je za 80% u posljednjih 30 godina, a orangutana za gotovo 50%. Stručnjaci smatraju da bi se kroz 10 godina moglo dogoditi da orangutani u potpunosti nestanu s lica Zemlje.
Zato je APE Foundation (Zaklada za zaštitu šuma i okoliša) pokrenula humanitarni loto. Uključite li se u akciju s iznosom od jedne funte na tjedan (oko 8,5 kuna), možete osvojiti nagrade u obliku odjeće. Prikupljeni novac, naravno, ide za očuvanje orangutana na Borneu gdje im stanište uništava rastuća industrija palminog ulja.
Borneo, treći najveći otok na svijetu (iza Grenlanda i Nove Gvineje), nekad je bio dom brojnih ugroženih vrsta, no polako se pretvara u centar proizvodnje palminog ulja pa osim što se uništavaju prirodna staništa, industrijski otpad zagađuje vodu. Razvijeno je i šumsko gospodarstvo, no zbog sječe skupocjenih tropskih stabala nestaju kišne šume.
Bart Retera, osnivač zaklade APE, rekao je za Unilad: ‘Živim u Indoneziji posljednje četiri godine i radim na nekoliko neprofitnih projekata. Vidio sam prekrasnih situacija, ali i scene koje lome srce. Život blizu prirode jasno oslikava posljedice korupcije i pohlepe.’
Ako se stabla ne sjeku, onda se pale šume da bi se napravilo mjesta za plantaže i da bi se zadovoljila sve veća potražnja za palminim uljem u svijetu. Retera je samo jedan u nizu koji pokušava očuvati okoliš, a kroz zakladu educira djecu kakve posljedice mogu ostaviti plastika i industrija.
‘Cilj nam je kroz idućih nekoliko godina pratiti, zaštititi i obnoviti stanište orangutana i nosatih majmuna. S jedne strane educiramo stanovništvo, gradimo knjižnicu, a druge financijska sredstva trošimo na ‘čuvare džungle’ koji štite od ilegalne sječe šuma i ilegalnog lova. Ideja je i da oni prvi reagiraju ako dođe do požara ili uoče neki medicinski problem’, objasnio je Retera.