NOVI ZAKLJUČCI

SMIJEMO LI GENETSKI MODIFICIRATI LJUDSKE EMBRIJE? Pet stotina znanstvenika želi zabraniti stvaranje 'nadričovjeka'

Colourbox

Poznati svjetski znanstvenici pozvali su nedavno na donošenje moratorija u primjeni tehnologije genetskog modificiranja ljudskog embrija. Revolucionarna metoda CRISPR-Cas poznata je od 2012., a omogućava ciljano modificiranje ili zamjenu jednog ili više gena. Tehnologija je dosad korištena u nizu istraživanja, posebice onima povezanim s novim terapeutskim pristupima u liječenju HIV/AIDS infekcije i hemofilije.

No, ove je godine veliku raspravu izazvala studija kineskih znanstvenika sa Sveučilišta Guangzhou koji su uz pomoć tehnologije CRISPR-Cas genetski modificirali embrij. To istraživanje, koje zbog etičkih dvojbi nisu željeli objaviti vodeći svjetski časopisi Nature i Science, izazvalo je lavinu reakcija među znanstvenicima. Naime, genetske modifikacije na embrijima otvaraju put rađanju “dizajnirane djece” željenih fizičkih i intelektualnih osobina.

Riječi nobelovca

Stoga je u Washingtonu održana velika znanstvena konferencija posvećena revolucionarnoj, ali i kontroverznoj tehnologiji. Konferenciju su zajednički organizirale tri svjetske akademije: američka Nacionalna akademija znanosti, britanski Royal Society i Kineska akademija znanosti, a okupila je više od 500 sudionika.

- Najvažnije je pitanje kada ćemo, ako ikad, željeti koristiti editiranje gena kako bismo mijenjali ljudsko genetsko nasljeđe - rekao je nobelovac David Baltimore (77), jedan od organizatora konferencije. Baltimore je 1975. godine bio jedan od protagonista poznate konferencije u Asilomaru, kad su zabrinuti znanstvenici pozvali na strogu regulaciju u korištenju genetskog inženjersta (tehnologija rekombinantne DNK). Sada Baltimore poziva na oprez u primjeni tehnologije CRISPR-Cas jer nije dovoljno istražena.

- Povijest pokazuje da su transparentnost i otvorenost najbolji regulator i korektiv etičnom korištenju neke tehnologije, pa vjerujem da bi to bilo najbolje i za CRISPR-Cas. Zabrane istraživanja uglavnom su imale negativne posljedice i stoga nisam sklon takvoj opciji - rekao je prof. Kristian Vlahoviček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

- Naprotiv, upoznavanje s mogućnostima i ograničenjima tehnologije CRISPR-Cas i otvoreni pristup svim saznanjima je put prema njenom etičnom korištenju i najboljoj primjeni za dobrobit čovječanstva - dodao je Vlahoviček koji se osvrnuo na mogućnost stvaranja “dizajniranih beba”.

Nasljeđivanje

- Primjena CRISPR-Cas tehnologije u mijenjanju nasljednog materijala čovjeka nije opcija zato što je život izrazito kompleksan i još ne znamo mnogo o tome kako se većina bolesti ili osobina nasljeđuje, stoga ih čak i ne možemo pokušati mijenjati na ovaj način.

Zato je strah od nekog ‘dizajniranja ljudi’ ovom metodom sasvim neutemeljen i ne bi ga se trebalo koristiti kao argument za zabranu bilo čega - zaključio je Vlahoviček.

Izdvajamo