DOBRO ILI LOŠE?

UGLEDNI PSIHOLOZI OTKRIVAJU Zašto odgađamo obveze do zadnjeg trena

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 08.06.2016. u 21:42

Wikipedia

Paradoksalno, neki stručnjaci smatraju da odgađanje čak može biti dobra stvar, jer stimulira kreativnost i omogućava da se bavimo s više zadataka u isto vrijeme

Zašto neki ljudi vole što prije obaviti posao i riješiti se obaveze, a drugi pak odgađaju i probijaju rokove do zadnjeg časa? Tema kojom se bave mnogi psiholozi ponovno je aktualizirana ovih dana u Velikoj Britaniji, gdje se srušio online servis za registraciju glasača za referendum o izlasku iz EU. Naime, u utorak navečer tisuće ljudi pohrlile su da doslovno u zadnji čas obave nešto za što su na raspolaganju imali vremena tri godine.

Zbog čega volimo odgađati izvršenje neke obaveze. izlažući se nepotrebno dodatnom stresu? Radi li se o kakvom auto-destruktivnom poremećaju? Paradoksalno, neki stručnjaci smatraju da odgađanje čak može biti dobra stvar! Primjerice, američki psiholog Adam Grant smatra da bismo morali naći vremena da odgodimo izvršenje svojih zadataka kako bismo time potaknuli kreativnost. Dapače, on je uvjeren da su kreativni ljudi u većoj mjeri skloni odgađanju.

Guardian prenosi mišljenje britanske psihologinje Anne Abramowski, koja tvrdi da ljudi koji aktivno odgađaju "pokazuju određeni stupanj samostalnosti, autonomije i samopouzdanja jer su svjesni rizika od podvrgavanja pritisku u zadnji čas, ali se ipak svjesno odlučuju na to". Ona tvrdi da to može biti dobra stvar, jer stimulira kreativnost i omogućava da se bavimo s više zadataka u isto vrijeme.

Stručnjaci nude još nekoliko uzroka ovoj pojavi, poput strogog odgoja, pri čemu odgađanje stvari do zadnjeg časa postaje oblik buntovništva. Nadalje, navode se i naslijeđene značajke ličnosti, ili pak strah od neuspjeha, pa čak i strah od uspjeha. Ukoliko obavimo posao prerano ili predobro, mišljenja su neki, riskiramo da nam natovare još posla i odgovornosti. Postoji čak i razmišljanje prema kojem odgađanje obavljanja neke zadaće, ili njeno traljavo izvršenje, otvara mogućnost da krivnju svalimo na samo odgađanje, umjesto nekog drugog našeg objektivnog nedostatka.

Što se tiče slučaja EU referenduma u Velikoj Britaniji, Guardian nudi još jedno objašnjenje: nelogična percepcija vremena. Naime, ljudi imaju sklonost vrijeme doživljavati u određenim razdobljima, semestrima, sezonama ili kvartalima. Jedno istraživanje odlično je ilustriralo tu pojavu, kada je skupina ispitanika dobila zadatak otvoriti bankovni račun za humanitarni fond. Rečeno im je da će biti nagrađeni ukoliko fond u šest mjeseci prikupi određenu svotu. Pokazalo se da su zadatak ranije obavili oni koji su u lipnju dobili rok do prosinca, dok su kasnili oni koji su u siječnju dobili rok do srpnja. Naime, oni prvi su imali čvrstu predodžbu roka koji istječe do konca godine, dok su oni koji su zadatak dobili početkom godine doživljavali srpanjski rok kao nešto neodređeno daleko.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo