Ona će Wallenbergove učiti o robotima, govore ovih dana švedski mediji o hrvatskoj znanstvenici dr. Danici Kragić (44) koja je izabrana u Nadzorni odbor kompanije FAM u vlasništvu zaklade Wallenberg.
- Da, ovih dana me stalno zovu novinari. Njihov interes je razumljiv jer je obitelj Wallenberg jedna od najmoćnijih u Švedskoj i najveći je privatni investitor u znanost. No, rijetkost je da neki istraživač dođe u Nadzorni odbor - rekla je Danica Kragić, profesorica kompjutorske znanosti na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu.
- S druge strane, ja sam žena u muškom svijetu robotike. Osim toga, švedskim medijima zanimljivo je i to što nisam rođena i odrasla u Švedskoj - rekla je prof. Danica Kragić u telefonskom razgovoru.
Impresivna karijera
Danica Kragić rođena je u Rijeci, gdje je 1995. diplomirala na Tehničkom fakultetu.
- Igrom slučaja došla sam u Švedsku, gdje sam vidjela natječaj u novinama za doktorski studij na Kraljevskom tehnološkom institutu. Prijavila sam se, a oni su me 1997. primili na doktorat - prisjetila se Danica Kragić koja je na KTH doktorirala 2001. Zatim se znanstveno usavršavala u SAD-u i Francuskoj, ali je karijeru nastavila u Švedskoj, gdje je 2007. već u dobi od 36 godina dobila stalnu profesorsku poziciju.
- Mislim da se moja karijera brzo razvijala jer sam mnogo vremena provela na znanstvenom usavršavanju u inozemstvu - skromno kaže Danica Kragić. No, njezina je karijera uistinu impresivna: prof. Kragić je prodekanica na Fakultetu kompjutorskih znanosti i komunikacija na KTH, zatim direktorica Centra za autonomne sustave te članica Švedske kraljevske akademije znanosti. Njezin izbor u NO FAM-a švedski su mediji objasnili kao želju čelnog čovjeka kompanije Marcusa Wallenberga koji želi modernizirati rad Nadzornog odbora.
Istraživačke specijalnosti Danice Kragić su robotika i kompjutorske znanosti. - Bavim se računalnom vizijom. To uključuje rad s kamerom i slikom, korištenje matematičkih metoda kako bi se izvukla informacija iz slike jer roboti nemaju oči pa koriste kamere da bi vidjeli. Drugi dio moga posla je rad s drugim senzorima kao što su taktilni, kako bi roboti mogli osjetiti što diraju ili dižu - pojasnila je prof. D. Kragić.
Iako nisu nalik japanskim robotima kao što je Hondin Asimo, roboti prof. Kragić na neki način jesu humanoidni.
Pristup robotima
- Moji roboti imaju dvije ruke, dvije šake, dva oka, ali nemaju noge nego kotače kako bi se lakše kretali. U Japanu se ljudi duže bave istraživanjem humanoida, jer oni putem popularne kulture, primjerice dječjim filmovima, promoviraju robote kao pozitivna bića. Stoga su njihovi roboti zanimljivi, simpatični i djeci često slatki. U Americi nije tako pozitivan pristup robotima - rekla je Danica Kragić. Istaknula je kako Šveđani teže robotima koji imaju funkciju. - To su jednim dijelom roboti usisavači, a puno ljudi koji imaju kuće posjeduje robote za šišanje trave - rekla je prof. D. Kragić.
Njezin istraživački rad jednim dijelom ima karakter bazične znanosti, a drugim dijelom je aplikativne prirode.
Robot ‘Harry Potter’
- Primjerice, razvili smo jednog robota koji uoči nekog sajma mora nacrtati gdje će koji stol stajati. To su nekad radili ljudi, no mi smo razvili robota, a nazvali smo ga Harry Potter. On umjesto čovjeka ide i plota po sajmu - ispričala je Danica Kragić koja je udana za Šveđanina. - Moj suprug je švedski znanstvenik Patric Jensfelt koji se također bavi robotikom, ali je fokus njegovih istraživanja različit od moga. Imamo dvoje djece, a moj suprug rado dolazi u Hrvatsku, no još se nije priviknuo na našu hranu - rekla je u šali Danica Kragić.
Naša sugovornica uspješno surađuje s kolegama iz domovine.
- Surađujem s kolegama s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu pod vodstvom prof. Ivana Petrovića. Također, surađujem i s prof. Bojanom Jerbićem sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a članovi njegove grupe bili su kod nas u laboratoriju. S kolegama u rodnoj Rijeci još nisam razvila suradnju jer nemaju istraživanja iz robotike - zaključila je Danica Kragić.