Nešto se čudno i doista neprilično događa na Arktiku. Ove je godine, naime, ondje zabilježena najtoplija zima ikad, praćena rekordno niskim količinama leda. U veljači je arktički led pokrivao oko 14 milijuna četvornih kilometara Zemljine površine, što je oko 160 tisuća četvornih kilometara manje od prošlogodišnjeg najnižeg rekorda.
Evo još jednog nevjerojatnog podatka iz Arktičkog kruga: meteorološka stanica na rtu Morris Jesup, udaljenom samo 740 km od Sjevernog pola, u veljači je zabilježila više od 60 sati temperature iznad ništice. Zamislite ovo - 24. veljače ove godine mogli ste prošetati tim ledenim komadom Zemlje, u potpunom mraku, noseći kratke hlače i T-shirt, sve na “ugodnih” 6 Celzijevih stupnjeva.
Činjenica da pritom ne biste umrli od smrzavanja je prilično začuđujuća, s obzirom na to da prosječne temperature u veljači ondje inače padaju na kakvih -30 Celzijevih stupnjeva i niže. Sveukupno, od 30 različitih vremenskih stanica na Arktiku, pola je zabilježilo 5,6 Celzijevih stupnjeva veću temperaturu od uobičajene u ovo doba godine. Obratili smo se akademiku Mirku Orliću, profesoru na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, stručnjaku za fizičku oceanografiju koji je u svojoj je karijeri istraživao i fizikalne procese u atmosferi i unutrašnjosti Zemlje.
Recimo i kako je intenzivno proučavao čuveni El Niño, putovao Pacifikom američkim istraživačkim brodom Sproul, ali i teoretizirao o tsunamiju u Jadranskom moru. Prvo što me zanimalo jest utvrditi može li se govoriti o - kako je svojedobno propagirao Donald Trump - običnom mitu ili situacija ipak jest alarmantna.
- Globalno zatopljenje je stvarno i to se vidi jako dobro ako pogledate prosječne godišnje temperature u svijetu. Od deset najtoplijih godina ikad izmjerenih, devet ih je u razdoblju nakon 2005. godine. Tri najtoplije su 2016., 2015. i 2017. godina, upravo tim redom. Trend zagrijavanja postoji, tu nema diskusije i to je zabilježeno. Ono o čemu se može raspravljati jest koliki je čovjekov utjecaj na takvo stanje.
Gdje se Zemlja zagrijava?
- Globalno zatopljavanje je varijabilno u prostoru. Na Sjevernom polu zabilježeno je vrlo jako zagrijavanje, puno jače nego na ekvatoru. Razlika temperature između ekvatora i pola se smanjuje. Naravno, ekvator je i dalje topliji u prosjeku. Zbog svega logično je da dolazi i do smanjivanja količine leda, u površini i debljini.
Zašto se led topi?
- Udžbenici klimatologije kažu da se u slučaju Arktika radi o pozitivnoj povratnoj vezi. Kad imate led koji pluta na površini mora, on dobro odbija sunčevo zračenje, malo ga odlazi u more. Ako se smanji količina leda, više topline ulazi u more, ono se dodatno grije i topi ostali led. Run down effect, to je po mnogima ono što se sada zbiva na Arktiku. Sve je u međuigri između količine leda i efekta odbijanja sunčeva zračenja, kaže Orlić. Kažem mu da je ove godine po prvi puta dosad, jedan brod plovio Arktičkim oceanom sjeverno od Rusije tijekom zime. Masivni ledolomac nije imao većih problema.
- Zimski maksimum površine leda u zimi 2017. bio je debelo ispod prosjeka zimskog maksimuma leda dugogodišnjeg prosjeka (1981. - 2010.). Razlika je ukupno oko 10%, silazni trend neupitno postoji. Sve je manje leda u području Arktika. Ali vidite, globalno zatopljenje nije nužno samo loša stvar, nešto bi se moglo i promijeniti nabolje, primjerice prometna povezanost.
Hoće li biti vodene apokalipse ako se otopi sav arktički led?
- Arktik je led koji pluta morem, nije kopno, iako tako možda izgleda. Jasno treba reći: otapanje tog leda neće dovesti do porasta razine mora jer led koji se otopi u moru ne podiže njegovu razinu, samo minimalno, zbog razlike u gustoći. Led se mora nalaziti na kopnu da bi podigao razinu mora. Opasan je, primjerice, led na kopnu Grenlanda, gdje se također dižu temperature. Kada se i ako zbog tih procesa to počne ubrzano otapati, imat ćemo problem. Kada bi se cijeli Grenland otopio, razina mora bi se podigla za 7 metara. Problem su i ledenjaci koji postoje na planinama, na tisuće i tisuće njih u svijetu. Kada bi se svi oni otopili, razina mora bi se podigla za jedan metar. Zagrijavanje utječe na njih i oni se smanjuju.
Što se događa na Antarktici?
- Antarktika je druga priča, to je kontinent koji ima puno leda, drugačija je dinamika i ona nije pod utjecajem ovakvih procesa. Kad bi se cijeli tamošnji led otopio, razina mora bi se podigla za 57 metara, ali nije realno da će se to skoro dogoditi.
Kako sve ovo što se događa utječe na Zagreb ili Beč?
- To jako izraženo zagrijavanje u području Arktika, a malo u području ekvatora, odnosno smanjenje temperaturnih razlika između njih, dovodi do promjene u atmosferskoj cirkulaciji u srednjim geografskim širinama.
Kako to utječe na vrijeme?
- Klimatske promjene utječu na promjenu mlazne struje i njezinu valovitost, odnosno mijenjaju atmosfersko strujanje vrlo velike brzine koje puše oko cijele Zemlje u smjeru zapad - istok. Zbog diferencijalnog zagrijavanja Zemlje dolazi do promjena u dinamici mlazne struje i njezini valovi se povećavaju, dolazi do određenih anomalija. Tamo gdje je brijeg tog atmosferskog vala je toplo, a tamo gdje je dol je hladno. Sjećate se požara u prosincu u Kaliforniji, snijega na Floridi? Zato je u Zagrebu ove zime bio debeli minus, dok je u Reykjaviku na isti dan zabilježeno 6 stupnjeva.
Ima li spasa civilizaciji?
- Globalno zatopljenje ovisi o emisijama stakleničkih plinova, a nastavimo li ih emitirati ovim tempom, moglo bi se dogoditi da prije sredine ovog stoljeća ljeti na Arktiku nema leda. No tu je Pariški dogovor, radi se na kontroli emisije. Kao što znate, Sjedinjene Američke Države su, kao drugi svjetski proizvođač, izašle iz tog važnog dogovora. A oni su po tri od četiri pokazatelja rekorderi u emisiji stakleničkih plinova.
Vrlo je važno po tom pitanju što Amerika radi. Globalno zatopljenje je realno i ozbiljno i ako se ništa ne promijeni, Zemlja će se u idućih stotinjak godina zagrijati 4,5 Celzijevih stupnjeva. Ako se stvari iskontroliraju, temperatura će se povećati za 3,5, a u najboljem scenariju za 2 Celzijeva stupnja. Klimatski sustav je trom. Kad zakočite automobil, on odmah stane, a ovo je kao da kočite brodom.
Pitanje je što će biti s vodom u Hrvatskoj, Mediteran generalno ide prema sušnom razdoblju. Cijeli efekt zagrijavanja daje dulja sušna razdoblja, pa izrazito kišna, ne nužno na istim mjestima. Pa dugotrajnije i intenzivnije toplinske valove. To je budućnost na koju bi dobro organizirana zemlja trebala biti spremna.
I, ako me pitate, neke svjetske vlade možda idu u krivom smjeru kad je u pitanju odnos prema klimi i klimatskim promjenama, ali ima pojedinaca, filantropa, koji će iznijeti akciju i koji bi svojim bogatstvom, utjecajem i moći mogli utjecati na opće stanje i razumijevanje klimatske problematike. Nadam se da će tako biti, za one koji dolaze iza nas.
Brzi vodič kroz osnovne pojmove: Pariški sporazum, mlazne struje, klima i vrijeme...
FIZIČKA OCEANOGRAFIJA istražuje svojstva morske vode, među ostalim i salinitet, temperaturu, tlak, morske struje i razinu mora te njihov utjecaj na živi svijet. Također istražuje gibanja u moru, odnosno njegove fizikalne zakonitosti. Znanja iz područja fizičke oceanografije primjenjuju se pri pokušajima ovladavanja i ublažavanja djelovanja prirodnih pojava kao što su tsunamiji ili klimatske promjene, kao i pri analizama iskorištavanja morskih resursa i potencijala.
MLAZNA STRUJA je atmosfersko strujanje vrlo velike brzine koje puše oko cijele Zemlje u smjeru zapad - istok. Nalazi se u sloju tropopauzi (između troposfere i stratosfere) na visini 10 - 15 km iznad Zemljine površine. Postoje četiri mlazne struje koje stalno pušu oko Zemlje (dvije na sjevernoj Zemljinoj polutki, a dvije na južnoj). Na sjevernoj polutki se sjeverna mlazna struja naziva polarna mlazna struja, dok se južna naziva suptropskom.
Ljudi mlazne struje pragmatično koriste u zračnom prijevozu (zračni prijevoz u smjeru zapad - istok zbog mlazne se struje može odvijati mnogo brže i uz manji trošak goriva). Mlazne struje postižu brzine u središtu između 200 do 500 km/h. Iznad Japana je 1970. izmjerena do danas najveća brzina mlazne struje od 650 km/h.
PARIŠKI SPORAZUM je u prosincu 2015. godine u Parizu potpisalo gotovo 200 zemalja i to je prvi svjetski akcijski plan za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i zadržavanje porasta globalne temperature na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Sporazum praktički predviđa da svijet okrene leđa fosilnim gorivima, i to do sredine stoljeća, a države su se obvezale dekarbonizirati svoja gospodarstva i pomoći siromašnim zemljama u prijelazu na ekološki prihvatljive oblike energije.
Sjedinjene Američke Države su se pod vodstvom Donalda Trumpa odlučile povući iz sporazuma jer smatraju kako je on štetan za američko gospodarstvo.
KLIMA/VRIJEME
Termin “vrijeme” podrazumijeva stanje u atmosferi u kraćem periodu, dok se termin “klima” odnosi na to kako se atmosfera “ponaša na duže staze”.
------------------------
Donald Trump je skepsu spram klimatskih promjena tweetao čak 115 puta prije nego što je izabran za američkog predsjednika. Evo nekih od tweetova:
“Palo je više od deset centimetara snijega protekli vikend u New Yorku. Još uvijek je listopad. Toliko o globalnom zatopljenju!” (2011.)
“Ljudi su u dvadesetim godinama prošlog stoljeća bili zabrinuti oko ledenog doba - nikada se nije dogodilo. Sada ih brine globalno zatopljenje. Poštedite me!” (2012.)
“Smrzavam se u New Yorku, i ovdje sniježi - treba nam malo globalnog zatopljenja” (2012.)
“Idemo nastaviti uništavati konkurentnost naših kompanija i gospodarstva na račun borbe protiv mitskog globalnog zatopljenja. Kina je presretna!” (2012.)
“Koncept globalnog zatopljenja kreirali su Kinezi kako bi učinili Sjedinjene Američke Države nekonkurentnima” (2012.)
“Ledena oluja ide iz Teksasa prema Tennesseeju - ja sam u Los Angelesu i prehladno je. Globalno zatopljenje je totalna laž, i to vrlo skupa laž!” (2013.)
“Trenutno prolazimo kroz najhladnije vremenske uvjete u posljednjih dva desetljeća. Mnogi se ne sjećaju da je bilo ovoliko hladno. Globalno zatopljenje?” (2014.)
“Sniježi u Teksasu i Louisiani, temperature su rekordno niske u cijeloj Americi i šire. Globalno zatopljenje je laž, i to vrlo skupa laž!” (2014.)
“Vani je toliko hladno, kažu da imamo ledeni val koji je uranio više od nekoliko tjedana. Čovječe, dobro bi nam došla velika doza globalnog zatopljenja!” (2015.)
“Vidite, ja mislim da su klimatske promjene vrlo skup oblik oporezivanja. Mnogo ljudi na klimatskim promjenama zaradi jako puno novca” (2016.)
Alarm je već oglašen, mogli bismo se probuditi u filmu katastrofe
Tko je gledao hollywoodski blockbuster “Dan poslije sutra” iz 2004. godine nije mogao ostati ravnodušan na vijest da Golfska struja i dalje slabi. I to mnogo većom brzinom nego što se dosad mislilo. Štoviše, studija objavljena u vodećem znanstvenom časopisu Nature pokazala je da je Golfska struja, koja je važna za klimatske prilike u sjevernoj i zapadnoj Europi te uz sjevernu američku obalu Antarktika, trenutačno najslabija u posljednjih 1600 godina.
Zbog globalnog zagrijavanja arktički se led topi, zbog čega sjeverni Atlantik postaje manje slan, što, pak, slabi Golfsku struju. Stoga bi uslijed slabljenja Golfske struje zime u zapadnoj Europi i sjevernoj Americi mogle biti mnogo hladnije nego sada. Međutim, slabljenje Golfske struje samo je jedan od pokazatelj klimatskih promjena u čiju nas je ekstremnost uvjerila i protekla zima. Dok smo u siječnju uživali u toplom i sunčanom, gotovo proljetnom vremenu, krajem veljače okovao nas je val polarne hladnoće, u medijima nazvan “zvijer s Istoka”.
Uzrok toga ekstremnog vremenskog događaja bio je snažan upad toplog zraka s velikom količinom vlage na Sjeverni pol, što je dovelo do loma polarnog vrtloga te prodora iznimne hladnoće u Europu. I dok smo posljednjeg dana veljače mjerili temperature duboko ispod ništice, na Arktiku je bilo rekordno toplo, toplije nego u većini Europe. I što je još gore, upozoravaju nas da će uslijed globalnog zagrijavanja još češće dolaziti do loma polarnog vrtloga i prodora sibirske hladnoće u naše krajeve.
Zli jezici sada bi mogli primijetiti kako će akademik Vladimir Paar, koji neumorno najavljuje novo ledeno doba, konačno doći na svoje. Ipak, nadajmo se da će mjere predviđene Pariškim sporazumom, čiji je cilj zadržati globalni rast temperature ispod dva Celzijeva stupnja ipak polučiti rezultate te se nećemo jednog dana, kao u filmu, probuditi zarobljeni ledom. (Tanja Rudež)