ŠPILJA SHANIDAR

ZNANSTVENICI U EKSTAZI Pelud kraj kostura starog 70.000 godina je možda ključni dokaz da u doba neandertalaca nije bilo sve tako mračno i brutalno

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 19.02.2020. u 11:44

, Image: 480516160, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Andrew Beck / Alamy / Alamy / Profimedia
Andrew Beck / Alamy / Alamy / Profimedia

 

Kostur neandertalca otkriven u špilji Shanidar u Iraku, otprije poznatoj po fosilima izumrlih rođaka naše vrste, nov je dokaz da su i oni pokapali svoje mrtve te da su tijekom takvih rituala koristili cvijeće, objavili su znanstvenici.

U špilji smještenoj u poluautonomnoj regiji Kurdistan u sjevernom Iraku, godine 1960. otkriven je dobro očuvan gornji dio tijela odrasloga neandertalca koji je živio prije 70.000 godina.

Procjenjuje se da je neandertalac koji je nazvan Shanidar Z bio u četrdesetim ili pedesetim godinama, no njegov je spol ostao neutvrđen.

Špilja je je predstavljala ključnu lokaciju za arheološka istraživanja i saznanja polovinom 20. stoljeća.

Prije 60 godina ondje su pronađeni ostaci 10 neandertalaca, sedmero odraslih i troje djece, što je pružilo nov uvid u njihova fizička obilježja, ponašanje i u način prehrane.

Cvjetni pelud

Tada je na nalazištu, u blizini jednog kostura otkrivena i veća količina cvjetnog peluda, što je znanstvenike potaknulo na to da istraže jesu li i neandertalci pribjegavali posmrtnim ritualima pokapanja svojih mrtvih uz cvijeće.

Hipoteza je pridonijela tomu da se promijeni dosad uvriježeno stajalište po kojemu je doba u kojemu su živjeli neandertalci bilo mračno i brutalno.

Kritičari su iznijeli svoje sumnje, među kojima je i pretpostavka po kojoj pelud možda potječe od modernih ljudi koji rade u špilji, ili od glodavaca i insekata.

Kosti Shanidar Z, a čini se da je riječ o gornjem dijelu kostura otkrivenog 1960., pronađene su u sedimentu koji sadrži drevni pelud i ostale mineralizirane ostatke biljaka, što je ponovno u prvi plan iznjedrilo mogućnost da se radilo o pokopima s cvijećem.

Kognitivna sofisticiranost

Znanstvenici već godinama raspravljaju o tomu jesu li neandertalci pokapali svoje mrtve uz pogrebne rituale, kako to čini naša vrsta, a u sklopu šire debate o razini njihove kognitivne sofisticiranosti.

"Ovdje je ključna nakana koja se krije iza pokopa. Tijelo se, naime, može pokopati iz sasvim praktičnog razloga - da biste izbjegli opasne lešinare ili da biste eliminirali neugodan miris. No kada izostavimo praktične elemente, ovo je značajno jer upućuje na kompleksniji, simbolički i apstraktan način razmišljanja, suosjećanje i skrb za mrtve, a možda i osjećaj žalosti i gubitka", smatra znanstvenica sa Sveučiilišta u Cambridgeu, Emma Pomeroy, glavna autorica istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Antiquity".

Znanstvenici vjeruju da je Shanidar Z namjerno smješten u jamu iskopanu u dubljim slojevima zemlje, koja je bila namijenjena za još četiri tijela.

Kostur leži na leđima s lijevom rukom ispod glave i savijenom desnom rukom ispruženom u stranu.

Neandertalci su bili krupnije građe od homo sapiensa i imali su gušće obrve. Naseljavali su područje Euroazije i atlantske obale do Urala u razdoblju od prije 400.000 godina do otprilike prije 40.000 godina, kad su nestali i kada se naša vrsta doselila u to područje.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo