TJEDAN U 10 PITANJA

ČELNICA SINDIKATA HRVATSKIH UČITELJA 'Ukupna cijena naših zahtjeva je 450 milijuna kuna. Ljudima to zvuči puno, ali kad se podijeli vrlo je skromno'

Zagreb, 101019.
Zgrada Sindikata.
Tiskovna konferencija Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim skolama Hrvatske i Sindikata hrvatskih ucitelja na temu - Strajk u osnovnim i srednjim skolama.
Na fotografiji: Sanja Sprem. Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Sanja Šprem

Sanja Šprem je predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja govori o štrajku prosvjetara

1. Gospođo Šprem, čestitam na prva dva uspješna dana štrajka. Po čemu se ovaj štrajk razlikuje od posljednjeg, prije pet godina?

- U tome da smo ga modificirali i osigurali dugoročan pritisak na Vladu. Mi u sindikatu učimo na vlastitim pogreškama i svjesni smo da je teško izdržati permanentni štrajk. Iskustva i pokazatelji pada broja zaposlenika u štrajku, koji su se događali iz dana u dan, uvjerili su nas da nešto treba mijenjati. Bilo je više razloga za promjene jer učitelji su uz pritiske bili zabrinuti za svoju egzistenciju, a već trećeg dana štrajka postavljalo se pitanje hoće li štrajk uopće biti plaćen.

2. I dokad mislite da će trajati ovaj model cirkularnog štrajka - generalni pa četiri po četiri županije i tako ukrug?

- Ovaj štrajk još do sada nije viđen u Hrvatskoj, a iskušana je metoda u EU. Mi smo modificirali francuski model, u kojem je štrajk dugoročan i uspješan ako poluči dugotrajan pritisak i veći postotak sudionika u štrajku s minimalnim rizicima, uz razumijevanje roditelja i nastojanje sindikata da ne podlegnu pritiscima. Po ovom sistemu, štrajk traje deset dana, a djeca ne idu u školu samo dva dana jer ona ne smiju biti žrtve štrajka.

3. Kome javnost može vjerovati - podacima Ministarstva o 60 posto odaziva štrajku ili vašima o 88 posto? Gdje nastaje ta razlika?

- Uvijek u svakom štrajku pojavljuju se te razlike od 20-ak posto. Zanimljivo je da ako mi stavimo prvi podatke o odazivu na štrajk, onda znamo da će to u službenim podacima Ministarstva biti manje za 15 do 20 posto. Naše tablice su vrlo precizne, jer ja vjerujem svojim ljudima na terenu. Ako na naš prosvjed dođe 1500 ljudi, službena će procjena bili oko 1000 ljudi. Tako je bilo i za prosvjeda inicijative ‘Hrvatska može bolje’, gdje je na trgu bilo 50.000 prosvjednika, a neki mediji su objavili da je nekoliko stotina ljudi čekalo tramvaj.

4. Je li mirenje sindikata i Vlade propalo zbog premalog povećanja plaća ili zbog toga što su se učitelji uvrijedili zato što su ostali sektori dobili povećanje koeficijenata, a oko njih se cjenkaju?

- Mi smo u mirenje ušli s jasnim zahtjevom koji ima čvrsto uporište. Jasno smo iskomunicirali da od 6,11 posto povećanja kroz koeficijente ne odustajemo. I, da, bili smo svjedoci smo da se za druge javne službe često pronađe dovoljno sredstava, a sustav obrazovanja uvijek je zadnja rupa na svirali. Odlučili smo da to više neće biti tako, kao sindikalni čelnici hrabro smo branili našu poziciju i u mirenju, a ni u štrajku od tog cilja ne odustajemo.

5. Premijer kaže da je štrajk opstrukcija pregovora i ne razumije čemu on ako vi tražite 6 posto, a oni nude 4. Što se krije iza tih brojki?

- Naš zahtjev je povećanje plaća od 6,11 posto. U mirenju je ponuđeno 2 posto sa 1. listopada i 2 posto sa 1. lipnja 2020. kroz dodatke. Dva i dva nikad nije bilo šest, a mi smo rekli da ispod 6,11 ne pristajemo. Oni nisu željeli pregovarati o koeficijentima složenosti poslova, nego o dodacima.

6. To je, dakle, otprilike, da ne kažem ‘prosječno’, 400 milijuna kuna, a njihova je ponuda oko 320 milijuna kuna. Kao da niste naviknuli da je to sitnica za koju se uvijek nađe novca za sanaciju privatnih poduzeća, a za učitelje nema?

- Ukupni efekt naših zahtjeva je oko 450 milijuna kuna, to je prosječno oko 600 kuna bruto, što je oko 400 kuna bruto po učitelju. Te brojke ljudima zvuče strašno puno, ali kada se podijele s pojedincima, vrlo su skromne.

7. Hvalite ministricu Divjak zbog razumijevanja za štrajk. Ne čini li vam se da ni krivi ni dužni opet sudjelujete u političkim prepucavanjima u koaliciji?

- Ja mislim da je ona korektna prema zaposlenicima u sustavu obrazovanja jer ne odustaje od povećanja plaća. Ono što mogu osobno reći je da se u političkim prepucavanjima stavlja fokus na nebitne stvari, a zaboravlja se trenutna borba za status zaposlenika u sustavu. Štrajk traje već drugi dan i nastavlja se sljedeći tjedan. Zaposlenici se bore za svoj materijalni, ali i društveni položaj. Ovo je borba za spas dostojanstva učitelja.

8. Evo, javio se i Bandić, pa nudi 17 posto veću plaću. Kako to komentirate?

- U Hrvatskoj postoji uzrečica: Iz tvojih usta u Božje uši! I to je od mene sve što se tiče Bandića. Možda ga i premijer čuje i kaže mu: Milane, dođi da vidimo tvoj model za učitelje, ha-ha.

9. Iako javnost ima razumijevanja za učitelje, pojavljuju se i analize po kojima je đaka i škola sve manje, a učitelja više. Što kažu vaši podaci?

- Kad se želi staviti u fokus da je zaposlenicima u sustavu obrazovanja sasvim dobro, kad se učitelje želi etiketirati kao neradnike, tada uvijek počinju priče da je učitelja previše, a djece sve manje, te da učitelji sve manje rade, a to, definitivno, nije istina. Kako opada broj učenika, na Zavodu je sve više tehnoloških viškova kao posljedica smanjenja broja đaka. Ove je godine tehnološki višak u Hrvatskoj bilo 477 učitelja - najviše u proteklih pet godina. Zastrašujuće je da taj broj svake godine raste, a pridodaju mu se i učitelji koji zbog manjeg broja škola i đaka nemaju više punu satnicu i smanjuje im se plaća.

10. Kakvu poruku prvašićima šalju učitelji ako prekidaju nastavu na početku reformirane ‘Škole za život’?

- Početkom ‘Škole za život’ učenici su već u prvom razredu imali priliku naučiti kako se u životu treba znati boriti za sebe i svoja prava. Štrajk je ustavno pravo i učenici su imali prigodu sudjelovati u građanskom odgoju na djelu. I prvašići to znaju, ali naša Vlada još ne.

10.a Znači li to da svoju učenicu mogu dovesti k vama kad bude sljedeći štrajk?

- Može. Ja sam ja sam svoje dijete informirala za što se bore njegove učiteljice, pa neka razmijene iskustva.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo