Izvanredno povoljan geoprometni položaj (raskrižje važnih europskih kopnenih i morskih putova) utjecao je na to da se stanovništvo već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more. Zato se ovo područje, a posebno Rijeka kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje.
Primorsko-goranska županija je ekološki čisto područje bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa te sjajne turističke ponude i aktivnog odmora zahvaljujuć neprocjenjivom spoju otoka, mora i gorja. Bogata povijest županije seže još iz prapovijesnog doba te svaki njezin kutak priča posebnu priču, dok bogata gastronomska ponuda nudi recepte od divljači do plodova mora, ali poseban okus svakom nepcu ostavit će poznati- kvarnerski škampi.
Osobna karta
Površina: 3.588 četvornih kilometara i 1.065 km morske obale
Broj stanovnika: 296.195
Najveći gradovi: Rijeka, Opatija, Crikvenica, Delnice
Geografska obilježja: Primorsko-goranska županija na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu s Istarskom županijom, na istoku s Karlovačkom i Ličko-senjskom županijom, a na jugoistoku u Kvarnerskim vratima ima morsku granicu sa Zadarskom županijom. Županiji pripada i dio obalnoga mora s državnom granicom udaljenom 22 km jugozapadno od otoka Suska. Prostor Primorsko-goranske županije dijeli se na tri dijela - goransko područje, primorsko i otočno područje - i obuhvaća površinu od 6,3% državnoga teritorija.
Zanimljivost: Županija s 55 otoka od kojih su dva najveća na Jadranu, Krk i Cres. Područje Primorsko-goranske županije jedno je od rijetkih u Europi gdje žive tri velike zvijeri, ris, vuk i medvjed. Dolina Kupe naziva se i "dolinom leptira" jer u njoj obitava preko 500 vrsta. U Primorsko-goranskoj županiji jedini je pješčani otok na Sredozemlju i jedan od samo dva na svijetu- Susak,a Platak je jedino europsko skijalište s čijeg se vrha vidi more.
Župan: Zlatko Komadina
NE PROPUSTITE
U srednjem vijeku kronike spominju Lovran kao grad pomoraca, ribara i trgovaca voćem. Lovranci su najviše trgovali svojim čuvenim marunima iz voćnjaka na padinama Učke. Lovranski maruni glase za jednu od najkvalitetnijih vrsta kestena na svijetu. Lovranci su na svoje marune izuzetno ponosni pa su im u listopadu posvetili manifestaciju nazvanu Marunada koja se već četiri desetljeća održava u Lovranu te obližnjim selima Lignju i Dobreću. Na Marunadi se nude proizvodi spravljeni od kestena, tradicionalnih pečenih maruna i od njih sastavljenih jela.
U kavanama i slastičarnama spravljaju se kolači, slastice i torte, a u konobama i restoranima, mogu se kušati originalna domaća jela i jela na bazi maruna. Uz delicije od kestena posjetitelji mogu uživati i u domaćim medicama, rakijama na bazi meda, kao i u domaćem mladom vinu, a vikendima se priređuju fešte od maruna koje obuhvaćaju zabavne i sportske sadržaje.
Upoznajte i ostale županije
NAŠ NAJVEĆI ADUT U BUDUĆNOSTI
Zdravstveni turizam
Projekt vrijedan više od:
300 milijuna eura
Primorsko-goranska županija je zahvaljujući izuzetno povoljnim klimatskim karakteristikama, prometnoj dostupnosti i ljepoti vrlo rano počeo s razvojem zdravstvenog turizma kojem treba zahvaliti i prve turističke korake. Klimatska lječilišta u Opatiji, Crikvenici, Velom i Malom Lošinju, na Rabu te u gorskokotarskim središtima Skradu i Delnicama izgrađena su već potkraj 19. i početkom 20. stoljeća. Prva u Republici Hrvatskoj, još 2014.godine, Primorsko-goranska županija pokrenula je osnivanje Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera u kojem su članice i sve županijske zdravstvene ustanove. To je prva asocijacija ove vrste na hrvatskim prostorima koju posebno odlikuje sinergija javnog i privatnog zdravstvenog sektora kao i uključenost akademske zajednice po čemu je Primorsko-goranska županija, prerastavši nacionalne okvire, postala jedinstvena i prepoznatljiva na međunarodnoj razini. Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera osnovan kao udruga koja će okupljati zdravstvene, turističke, ali i obrazovne institucije i tvrtke ima za cilj i podizanja kvalitete zdravstvenih ustanova. Klaster trenutno okuplja 29 članica te je do sada je ostvario zapažen uspjeh, primjerice suorganizacijom jedne od najvećih zdravstveno - turističkih konferencija na svijetu (IMTJ Medical Travel Summit) koja se prije dvije godine održala u Opatiji. Na konferenciji je sudjelovalo preko 200 sudionika iz 26 zemalja uz 23 pozvana predavača iz područja zdravstvenog turizma. Primorsko-goranska županija svojim povijesnim lječilišnim destinacijama, nastoji se pozicionirati kao vodeća cjelogodišnja turistička destinacija.
ZVIJEZDA ŽUPANIJE
Sven Maričić, doc.dr.sc. (12.10.1955.)
- Pionir 3D printa u Hrvatskoj
- Izradio prvu hrvatsku 3D slikovnicu za slijepe
- 3D printer, najbolji start up projekt 2017.
- Izradio model 3D lubanje za vježbe endoskopskih zahvata
Riječki znanstvenik i pionir 3D printa u Hrvatskoj doc. dr. sc. Sven Maričić dobitnik je državne nagrade za znanost, koju je zavrijedio nizom uspješnih projekata što ih je vodio tijekom protekle godine. Profesor i pomoćnik rektora Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i voditelj Centra za biomodeliranje i inovacije u medicini na Medicinskom fakultetu u Rijeci bio je komentor startup projekta “Braille Riddles” koji je osvojio inovacijsku nagradu Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore za najbolji startup u 2017. godini, a izrada prvog hrvatskog 3D printanog mikroskopa rezultirala je izborom za najbolji start - up projekt u 2017. godini u domeni socijalnih inovacija. Maričić je uz nekoliko suradnika uspio 3D printerom napraviti model lubanje na kojem liječnici mogu vježbati zahtjevne endoskopske zahvate, a kojem je preciznost prikaza bitno veća od bilo kojeg postojećeg modela u svijetu. Primorsko-goranska županija 2015. Godine, dodijelila je godišnju nagradu dr. Maričiću za izniman doprinos popularizaciji znanosti svojim postignućima u znanstvenim inovacijama. Njegova stručnost,svestranost i inovativnost, prepoznata je i izvan granica Hrvatske, rezultira novim znanstvenim iskoracima, te je poticaj i drugim mladim ljudima u pomicanju granica mogućeg.
SKRIVENI BISER
Oaza mira u Gorskom Kotaru
Površina:
252 ha
Nadmorska visina:
302 – 650 m
Nedaleko od Skrada smještene su dvije prirodne zanimljivosti sjedinjene u jedinstveno zaštićeno područje – značajni krajobraz Vražji prolaz i Zeleni vir. Izletište Zeleni vir, zaštićeni je rezervat prirodnih vrijednosti u Hrvatskoj, čarobno izletište nedaleko Skrada gdje posjetitelji mogu uživati u raznolikosti darova prirode. Zeleni vir dobio je upravo ime po zelenkastoj boji vode u jezercu koje nastaje u spilji. Ponad izvora u jezero se ruši i potok stvarajući predivan slap. Njegove vode, zahvaćene manjom branom, ulaze u podzemni kanal kojim odlaze do hidrocentrale, izgrađene 1921. godine, koja je ujedno i prva hidrocentrala sagrađena u Gorskom kotaru.
U neposrednoj blizini hidrocentrale nalazi se lijepo uređen izletnički dom s restoranom koji nudi domaća goranska jela, jela od divljači, slastice od borovnica i drugog voća te nadaleko poznatu skradsku štrudlu. Izletnički dom Zeleni vir osim ugostiteljske ponude nudi i smještaj u lijepo uređenim sobama u potkrovlju. Šetnica uz Zeleni vir, uz visoke stijene i potok vodi posjetitelje prema Vražjem prolazu, jednom od najljepših kanjona u Gorskom Kotaru dužine oko 800 metara.
Vražji prolaz posljedica je djelovanja vode koja je tisućama godina izjedala kamen i prokrčila sebi ovaj neobični put. Kroz njega prolazi potok Jasle, što je ime i cijeloga obližnjega šumskog kompleksa. Duž kanjona vodi pješačka staza, ponekad usječena u stijenama iznad potoka, a ponekad sačinjena od umjetno postavljenih mostića i stubišta. Na kraju Vražjeg prolaza, 14 metara iznad potoka Jasle, otvor je u stijeni. To je ulaz u špilju Muževa hišica. Dužine je dvjestotinjak metara, a na njezinom kraju nalazi se dvorana s jezercem. Ovo izletište idealno je mjesto za spajanje s prirodom.
OTVORENI PRORAČUN
Zdravstvo:
2017.:
401.182.742 kn
2018.:
433.940.694 kn
2019. plan.:
480.597.858 kn
Obrazovanje:
2017.:
118.872.047 kn
2018.:
148.932.113 kn
2019. plan.:
141.251.336 kn
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske zajednice županija u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
