Splitsko-Dalmatinska županija temelji svoje gospodarstvo na turizmu, no tradicionalno su se kroz povijest zadržale i ostale grane poput: maslinarstva, vinogradarstva, stočarstva, ribarstva, brodogradnje te kamenoklesarstva. Klima Splitsko-dalmatinske županije je pretežito blaga mediteranska, koju u primorskom pojasu zamjenjuje oštrija, submediteranska a u kopnenim predjelima i planinska što uvelike doprinosi razvoju gospodarstva u županiji.

Splitsko-Dalmatinska županija srce je obale gdje se Hrvatska povijest čita bolje od ikoje knjige, no prava ljepota može se isčitati iz lanac planina, među kojima je i jedna od najviših u Hrvatskoj, koje dijele kontinentalna obilježja Zagore od mediteranskog ugođaja plaža, među najljepšima je na svijetu. Tu su morski plićaci i otvorena pučina, divlji brzaci i mirna korita rijeka, najljepši otoci Mediterana i sure hridi s endemskim vrstama usred pučine, duboka jezera i još neistraženo bogatstvo podzemnih spilja, dok tijelom prolaze trnci od okusa i mirisa domaće dalmatinske- pašticade.

Osobna karta

Površina: 14.106,40 četvornih kilometara

Broj stanovnika: 455.242

Najveći gradovi: Split, Kaštela, Solin, Makarska, Sinj, Imotski

Geografska obilježja: Splitsko-dalmatinska županija graniči: na sjeveru s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovačko-neretvanskom županijom, a na jugu se prostire do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Zaobalje, u kontinentalnom dijelu županije, ispresijecano je planinama koje se pružaju paralelno s obalom dok priobalje čini uski pojas uz more između planinskih lanaca i mora. Otočno područje Županije sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena.

Zanimljivost: Sa 2715 sunčanih sati, Hvar je najsunčaniji otok u Europi.

Župan: Blaženko Boban

 

NE PROPUSTITE

Uoči dana Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i grada Komiže, svake godine tradicionalno se održava regatta “Sv. Nikola za samce” koju mještani i organizatori vole nazivati “jednom sasvim drugačijom regatom”. Regata je jedinstvena po tome što se na jedrlici nalazi samo jedan čovjek koji mora što prije odjedriti rutu koja traje i više od jednog dana bez ičije pomoći. Uobičajena ruta regate je Split – Blitvenica – Palagruža – Komiža u dužini 160 nautičkih milja. Obzirom na uglavnom nepovoljne vremenske uvjete karakteristične za ovo doba godine, regata je vrlo zahtjevna. Nakon regate svi natjcatelji sudjeluju u poznatoj procesiji povodom praznika pomoraca Sv.Nikole koja se odvija ispred istoimene crkve u Komiži.

Ova stara crkva od milja zvana Sv.Mikula ostavila je dubok trag u prošlosti otočana čiji su životi ovisili o moru i brodovima. Tako Komižani zajedno sa sudionicima ove regate i danas njeguju drevni običaj paljenja drvenog broda kod crkve kao simboličnu žrtvu za spas svih brodova i mornara koji plove diljem svijeta. Ovaj jedinstveni obred otočane i jedriličare podsjeća na sjedinjenje duše s brodom dok plove i ovise jedan o drugome.

 

 

Upoznajte i ostale županije

NAŠ NAJVEĆI ADUT U BUDUĆNOSTI

Zaštita pomorskih dobara

 

Jedan od najznačajnijih projekata za budućnost Splitsko-Dalmatinske županije je projekt „Pomorsko je dobro» koji se vodi s ciljem odgovornijeg upravljanja pomorskim dobrima kao i njihovom zaštitom i očuvanjem. Osmišljavanjem i realizacijom ovog projekta, Splitsko-dalmatinska županija napravila je veliki iskorak - uvođenje online digitalnog registra s pretraživačem svih koncesija i koncesijskih odobrenja za gospodarsko korištenje pomorskog dobra uz mogućnost online prijave njihove eventualne zloporabe ili nezakonite devastacije. Prema podacima Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinska županija, dodijelila je 50 koncesija na rok od 10 do 20 godina od čega se 49 odnosi na plaže, dok je istodobno dodijeljeno preko 1.200 raznih koncesijskih odobrenja. U projektu "Pomorsko je dobro" sudjeluju sve pomorske jedinice lokalne samouprave područja županije - 22 grada i 10 općina - dostavom podataka o koncesijskim odobrenjima koja su u njihovoj nadležnosti.

iStock
 

Web stranica projekta "Pomorsko je dobro" koncipirana je informativno i edukativno s ciljem prevencije i pravodobnog sprječavanja eventualnih devastacija, kao i zloupotreba koncesija i koncesijskih odobrenja zbog čega su u prošlosti stvoreni ogromni problemi i negativna slika javnosti o cjelokupnom upravljanju pomorskim dobrom na području Splitsko-dalmatinske županije. Na novoj mrežnoj stranici projekta mogu se pronaći odgovori na pitanja što je to pomorsko dobro, kako se određuju granice pomorskog dobra, kako prijaviti devastaciju pomorskog dobra, što je koncesija, koja je razlika između koncesije i koncesijskog odobrenja te što je sve potrebno za dobivanje koncesijskog odobrenja. Ovaj projekt od velikog značaja je za budućnost cijele županije,a posebno priobalja koje već godinama pati od devastacije od strane nezakonitih korisnika.

 

 

ZVIJEZDA ŽUPANIJE

 

Hanza Media

Oliver Dragojević (1947.-2018.)

  • 1957. Odradio je prvi javni natup
  • U svojoj karijeri izdao je 23 studijska albuma
  • Prvi instrument zasvirao je sa 5 godina - usnu harmoniku
  • 15.10.2017. održao se njegov posljednji nastup u sklopu humanitarnog koncerta „Vjeruj u ljubav“

„Uvik kad sam s tobom, ja sam ka i dite, zaboravim odmah svoje kose side. I godine ove ča bi bile teže, da me lipa mladost uz tebe ne veže“... Njegovo ime bilo je i ostat će sinonim za kvalitetnu i vrhunsku glazbu, a njegove ploče su među najprodavanijima. Oliver Dragojević ima posebno mjesto u srcima svih naraštaja, a posebice u Dalmaciji gdje je posthumno imenovan počasnim građaninom. Ovaj poznati glazbenik svojim radom obogatio je Hrvatsku glazbenu scenu, a već na prvom nastupu 1961. godine vidjelo se da je Hrvatska scena dobila vokal za vječnost.

Na Korčuli je proveo velik dio svog djetinjstva, a školovanje je nastavio u Splitu gdje je pohađao glazbenu školu. Prvo je učio svirati na klaviru, a nakon toga na klarinetu i gitari. U Splitu je završio Srednju glazbenu školu. U svojoj glazbenoj karijeri osvojio je velik broj festivalskih i diskografskih nagrada, a osim toga je bio laureat prve dodjele Hrvatske diskografske nagrade Porin, koja je najviše prošla u znaku Gibonnijeve “Cesarice”. Oliver je osvojio 8 Porina kao i odličja Reda Danice s likom Marka Marulića. Album “Dvi, tri riči” iz 2000. godine dosegao je platinasto izdanje s više od 50.000 primjeraka. Ovo vrijedno priznanje dodijeljeno mu je 8. srpnja 2001. godine na proslavi 40-e obljetnice uspješnog rada Zdenka Runjića.Oliver iza sebe ima brojne svjetske nastupe. Nastupao je u londonskom Royal Albert Hallu, Carnegie Hallu u New Yorku i Sydneyu.

Oliver je preminuo 29. srpnja 2018. godine, a na njegovom „posljednjem morskom putovanju“ pratio ga je cijeli Split. U splitskoj luci se okupilo i više stotina plovila, koji su Olivera pozdravljali sirenama i bakljadom. Uz njih, bila je i Hrvatska ratna mornarica s dvije raketne topovnjače. Oliverove pjesme obilježile su hrvatsku glazbenu scenu, a kroz svoje stihove i note, on živjet će vječno.

 

 

SKRIVENI BISER

Skriveni biser Dalmacije do kojeg mogu doći samo najuporniji

Ovo je vjerovatno najposebniji skriveni spomenik na cijeloj obali, no put to ovog jedinstvenog pogleda nije jednostavan. Dva su načina za dolazak do same pustinje, jedan je brodom preko Popove Vale nakon čega se pješači oko otprilike 45 minuta, a drugi je autom u smjeru Vidove gore kojim se putuje 20-ak minuta po šljunku te se potom pješači preko napuštenog sela Dragovode hodajući nizbrdo otprilike narednih 30 minuta.

Naziv ove pustinje, koja to zapravo nije, došao je od njenih nekadašnjih stanovnika- ljudi koji su živjeli u potpunoj samoći, takozvanih- pustinjaka. Pustinjaci su došli s prvom pojavom kršćanstva. Iako su živjeli u osami daleko od drugih sela i mjesta, s vremenom su stvorili ovakve zajednice u kojima su dijelili životni prostor sa istomišljenicima, posvećeni duhovnom životu i molitvi.

Pustinja Blaca osnovana je u 16. stoljeću, kada ovamo dolaze poljički svećenici glagoljaši. Naime, oni su bježali pred osmanskom vojskom koja je tijekom tog vremena pokušavala osvojiti što veći dio dalmatinske obale. Izbjegli svećenici svoje su sklonište pronašli u kamenjem pregrađenoj pećini. Prvotnoj pećini prvo su dodavani osnovni objekti kao što su podrum, kuhinja i razne peći. Crkvica je izgrađena 1588. godine, a kasnije je izgrađen i samostan ali i, za ono vrijeme, velebne višekatnice.

Hanza Media

 

Pustinjaci su se bavili proizvodnjom meda i vina, astronomijom i tiskanjem knjiga, a upravo ovdje svojevremeno se nalazio i vrlo poznati opservatorij. Svojim samozatajnim životom i radom stvorili su gospodarstvo koje je bilo poznato u cijelom Mediteranu, a pustinja Blaca danas stoji kao jedinstveni kulturno-povijesni spomenik na cijelom otoku Braču.

OTVORENI PRORAČUN

U sklopu projekta „Pomorsko je dobro“ Planirana ulaganja Splitsko-dalmatinske županije za 2019. godinu

Nives Radoš / Hrvatska zajednica županija

Za projekte razvoja obalne infrastrukture:

12 mil. Kn

Za projekt uređenja obalnog pojasa:

2 mil. Kn

Za kupnju defribrilatora na plažama:

200 000 kn

         

ShutterStock

Sveukupna ulaganja u zdravstvo:

200 milijuna kuna

         

Ivana Jerčić / Hrvatska zajednica županija

Za projekte uređenja luka na području SDŽ:

4 mil. Kn


Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske zajednice županija u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista


Izdvajamo

Najčitanije