ZADARSKA

Hrvatska zajednica županija
 Hrvatska zajednica županija

Kulturna baština Zadra i regije, od najstarijih vremena do nedavne prošlosti, bogata je i vrlo vrijedna. U Zadru se mogu pronaći ostaci iz stare antike, starokršćanskog pa sve do ranog srednjeg vijeka. Gospodarstvo Zadarske županije temelji se na takozvanoj „plavoj ekonomiji“ koja počiva na tri temeljna stupa: marikulturi i ribarstvu, brodarstvu te turizmu. Uzgajivači bijele ribe i tune u Županiji čine čak 72% ukupne hrvatske marikulture dok je u Zadru također sjedište najveće brodarske tvrtke koja čini 40% nosivosti trgovačke flote u zemlji.

Posebnost Zadarske županije vidljiva je upravo iz beskrajno razigrane prirode, razvedenosti obale i fenomena krša. Pogled prema unutrašnjosti prikazuje beskrajne šume koje se miješaju s pejzažima maslina i vinograda dok se na obali križaju brojne neokrnjene plaže i uvale s pogledom na stotine otočića, nacionalnih parkova i parkova prirode. Uz bogate riblje menije koji se mogu naći duž restorana i konoba, jedan okus svakako ostaje prepoznatljiv, a to je upravo- paška janjetina.

Osobna karta

Površina: 276,23 četvornih kilometara

Broj stanovnika: 170.017

Najveći gradovi: Zadar, Pag, Biograd na Moru, Benkovac, Obrovac, Nin

Geografska obilježja: Zadarska županija geografski je položena tako da obuhvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje Ravnih Kotara, Bukovice, Pozrmanja i Južne Like. Zadarsku županiju s morske strane okružuju cresko-lošinjska, kornatska, žutsko-sitska te murterska otočna skupina dok je kopnena strana okružena planinskim lancem Dinarida, odnosno masivom Velebita.

Zanimljivost: Otočić "Galešnjak" u Pašmanskom kanalu jedan je od četiriju otoka na svijetu prirodno srcolikog oblika; Vransko jezero je najveće jezero u Hrvatskoj sa 30,2 četvornih kilometara. U prsten oko Pozdrava suncu upisani su zadarski sveci, imena blagdana na koji se slave, deklinacija i visina Sunca te trajanje sunčeve svjetlosti na taj dan i na tom mjestu.

Župan: Božidar Longin

NE PROPUSTITE

Najveći hrvatski i srednjoeuropski sajam plovila na moru ove godine slavi 21. obljetnicu. Sajam se održava u Biogradu, u impresivnim objektima koji uključuju marinu Kornati, restorane, Ilirija hotele i brojne zabavne sadržaje. Brojna poslovna I društvena događanja te posebna atmosfera sajma privlače velik broj izlagača i posjetitelja iz susjednih zemalja što doprinosu razvoju turizma, ali i definira Biograd kao zanimljivo mjesto za sve ljubitelje nautike na Jadranu. Za vrijeme sajma odvija se mnogo popratnih predavanja i seminara s temama iz poslovnog svijeta, obrazovanja, društva, sporta i rekreacije.

Predivan zalazak sunca označava i završetak dnevnog programa sajma nakon čega se lokacija pretvara u centar vrhunske gastronomije i odlične zabave koja se odvija nedaleko od same marine i traje do kasnih noćnih sati. Bogat sadržaj i vrhunska usluga sajma do sad su rezultirali snažnom reputacijom među poslovnjacima i ljubiteljima nautike i pomorskog načina života, ali i brojnih ostalih posjetitelja.

Hanza Media

Upoznajte i ostale županije

NAŠ NAJVEĆI ADUT U BUDUĆNOSTI

Najsuvremenija luka na istočnoj obali Jadrana

Projekt vrijedan:

170 milijuna eura

Luka se prostire:

250.000 m²

Grad Zadar je jedno od najsnažnijih jadranskih prometnih čvorišta u kojem se međusobno prožimaju pomorski, kopneni i zračni putevi. Dosadašnja Putničko-trajektna luka smještena je u samoj jezgri grada na vrlo skučenom prostoru dužine 900 metara obale. Strategijom prometnog razvitka Hrvatske za putničku luku Zadar je utvrđeno da nedostatnost prostora u luci uvjetuje premještanje trajektnog prometa iz gradske luke u novu putničku luku Gaženica.

Kompleks luke Gaženica najveća je državna investicija u Zadar i Zadarsku županiju koja će donijeti veliki iskorak, kako za turizam tako i za ovdašnje gospodarstvo. Luka Gaženica najsuvremenija je putnička i trajektna luka na istočnoj obali Jadrana. Njezin potencijal je izniman, a u idućih nekoliko godina cilj je postati generatorom razvoja cijele regije. Izgradnjom projekta omogućuje se reorganizacija stare luke u kojoj će se otvoriti više mjesta za brzobrodske linije u lokalnom i međunarodnom prometu, manje brodove na kružnim putovanjima, luksuzne jahte, ribarice i turističke brodove. Dodatno, ovaj projekt omogućava rasterećenje baštine Poluotoka od štetnih utjecaja prometa, kao i dodatnu kvalitetu uz nove sadržaje za putnike. Gosti s kruzera koji dolaze u Gaženicu obilaze ne samo Zadar, već i obližnje nacionalne parkove poput Krke, Plitvičkih jezera i Kornata, što na konkretnim primjerima pokazuje značaj ovog projekta i za susjedne županije. Osim dolazaka kruzera, luka je izuzetno važna zbog budućeg razvoja teretnog i ro-ro prometa, kao i za ribarsku infrastrukturu. Isto tako, važna je i za otočno stanovništvo koje je dobilo moderan putnički terminal za svoja putovanja na kopno.

Lučka uprava Zadar

Luka Gaženica donosi neograničenu mogućnost razvoja Zadra i šireg zadarskog područja u smislu povećanja prometa i otvaranja novih radnih mjesta te izvrsnu povezanost terminala s autocestom, željeznicom i zračnom lukom.

ZVIJEZDA ŽUPANIJE

Jedan od najistaknutijih zapovjednika u Domovinskom ratu

Hanza Media

Ante Gotovina (12.10.1955.)

  • Umirovljeni general Hrvatske vojske
  • Zapovjednik operacije oluja, kolovoz 1995.
  • 2015. godine postaje član vijeća Domovinske sigurnosti
  • Nakon umirovljenja postao poslovni čovjek

Umirovljenog generala Hrvatske vojske, stanovnici Zadarske županije ponosno navode kao naistaknutiju javnu ličnost i najzaslužnijeg građanina te županije. Ante Gotovina rođen je na otoku Pašmanu u mjestu Tkon. Otac mu je bio ribar, a s četiri godine Gotovina je izgubio majku, koja je poginula štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini njihove kuće lomio kamen. Gotovinin otac se nakon smrti supruge preselio u Pakoštane sa sinom Antom i njegovim bratom Borom. Već sa 17 godina Ante Gotovina otišao je od kuće. Ukrcao se na brod i više se nije javljao kući, niti se tamo vraćao. Radio je kao mornar, a onda se 1973. godine prijavio u Legiju stranaca, nabasavši na njihov regrutacijski centar u Marseillesu. Gotovina se 1991. godine, čim je počeo rat, vratio se u domovinu kako bi svojim znanjem, koje je stekao dugogodišnjim služenjem u Legiji stranaca i francuskoj vojsci (za što je čak dobio i francusko državljanstvo), pomogao svojoj državi u ratu. Priključio se Zboru narodne garde i postao načelnik 1. gardijske brigade Hrvatske vojske, a uskoro i zapovjednik njihove izvidničke satnije. Gotovina se borio i u zapadnoj Slavoniji, gdje je bio i ranjen. Postao je zapovjednik postrojbe u Glavnom stožeru Oružanih snaga, a potom i zapovjednik HVO-a Livno. Bio je jedan od vodećih osoba zaduženih za organizaciju vojnih akcija koje su kasnije dovele do Oluje i oslobođenja Knina. Tada je Gotovina već bio general pukovnik, te je sudjelovao u daljnjim akcijama oslobađanja hrvatskog teritorija. Nakon završetka rata, optužen je za navodne zločine tijekom Oluje te je u Haagu proveo 7 godina. Kada je 2012. konačno proglašen nevinim izlazi iz pritvora te postaje poslovni čovjek, koji se danas bavi uzgojem tune.

SKRIVENI BISER

Ostaci templarskog grada s okusom baklave i crne turske kave

Površina:

2.000 km²

Izgrađen:

U 17. stoljeću

Han Jusufa Maškovića, najveći je spomenik turskoga graditeljstva u Hrvatskoj i najzapadnija građevina islamske arhitekture na tlu nekadašnjeg turskog carstva. Maškovića Han prostire se na površini od 2000 četvornih metara, a nalazi se na samo 15 ak minuta udaljenosti od Pakoštana te u neposrednoj blizini Vranskog jezera.

Gradnju je 1644. pokrenuo turski templar Jusuf Mašković, rodom s područja Vrane koji je vrhunac karijere postigao kao kapudan-paša, glavni zapovjednik i admiral turske flote. Han je trebao služiti kao njegova rezidencija nakon što se povuče iz aktivne službe. No, Mašković je početkom 1645. stradao na turskom dvoru pa je gradnja 1646. prekinuta i nikada nije završena prema izvornom projektu. Ministarstvo kulture, 2009. godine dobilo je poticaj iz fondova Europske unije te je Han preuređena u hotel koji danas ugošćava posjetitelje iz cijelog svijeta.

Osim predivne prirode i zidina koje pričaju svoju povijesnu priču, posjetitelji mogu izazvati svoja nepca i okušati se u bogatoj gastronomskoj ponudi koju nudi restoran unutar zidina. Lokalni pršut, panceta, vranski kravlji sir, domaći kruh i autentična salata kao što je štucanj samo su neke od domaćih delicija koje osvajaju turiste. Rezidenti Hana najponosniji su na svoju baklavu s višnjama i pistacijom uz koju poslužuju tursku kavu u znak bogate povijesti zamka.

OTVORENI PRORAČUN

ShutterStock

Izdvojeno za sufinanciranje smještaja u privatnim domovima za starije i nemoćne osobe:

2.300.000,00 kn

Osigurano za pomoć novorođenčadi:

3.357.000,00 kn


Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske zajednice županija u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2024 07:06