Svima je jasno zašto Hrvati još nisu navalili na električna vozila - skupa su i za njih nema infrastrukture. Razgovarali smo s vodećim stručnjacima na području e-mobilnosti o trenutnom stanju i promjenama koje trebamo napraviti
Hrvatska je propustila sve prilike da privuče investicije u autoindustriji proteklih 25 godina, istaknuo je to Mate Rimac na nedavno održanom Croatia E-Mobility forumu, no još ima šansu u novoj eri automobilizma - električnim vozilima.
- Trendovi pokazuju da će brojni automobili do 2030. postati autonomni, svi će biti povezani na internet, dogodit će se jača elektrifikacija te će se u znatnijoj mjeri pojaviti i dijeljenje automobila - istaknuo je Rimac.
Prema tvrdnjama osnivača i izvršnog direktora Rimac Automobila, velika je to prilika jer će današnji udio od tri posto električnih automobila u prodaji skočiti na 60-ak posto u sljedećim desetljećima. Prema posljednjim podacima Centra za vozila, iz veljače ove godine, u Hrvatskoj je registrirano 459 električnih automobila i 3717 hibridnih vozila. To je znatno manje od jedan posto.
Bruno Židov iz energetskog sektora instituta "Hrvoje Požar" smatra da će u Hrvatskoj prodor električnih automobila ipak biti nešto sporiji nego u drugim europskim zemljama.
- Do 2030. godine očekuje se penetracija električnih vozila čiji udio u ukupnoj putničkoj aktivnosti u cestovnom prometu dostiže između 2,5% i 4,5%, sa sadašnjih gotovo zanemarivih 0,1%. No, nakon toga se očekuje znatan porast udjela električnih vozila u ukupnom broju novoregistriranih vozila u Hrvatskoj, a dominantan udio električne mobilnosti u ukupnoj putničkoj aktivnosti očekuje se do 2050. godine - tvrdi Bruno Židov.
Svima je jasno zašto Hrvati još nisu navalili na ekološka vozila - skupa su, a za njih još nema ni infrastrukture. U Hrvatskoj gospodarskoj komori zagovaraju postupni prelazak na vozila novog doba i to kupnjom onih na stlačeni i ukapljeni plin, kao neku vrstu međukoraka.
- Stlačeni prirodni plin bio bi dobra prethodnica za laka vozila, a ukapljeni prirodni plin za teška teretna vozila i brodski promet. No, dok nema infrastrukture, ne može se očekivati ni masovnija primjena alternativnih goriva, ali dok se na punionicama za električna vozila itekako radi, stlačeni prirodni plin nepravedno je zapostavljen u javnom i prijevozu općenito. Ukapljeni naftni plin ima dobro razvijenu mrežu punionica, ali se nepravedno zanemaruje - smatra Igor Grozdanić iz Sektora za energetiku HGK.
No, na infrastrukturi se radi punom parom, trenutačno na svakih pet automobila dolazi jedna punionica. Najveći je problem u visokoj cijeni baterija električnih automobila i neučinkovitom oporezivanju vozila po kriteriju emisija CO2, smatra Dino Novosel, voditelj programa e-mobilnosti Hrvatskog Telekoma.
- HT je dosad, u suradnji sa svojim partnerima, postavio i pustio u pogon 125 javno dostupnih punionica na kojima je 170 mjesta za punjenje. Ove godine planiramo otvoriti minimalno 50-ak novih punionica. Osim na komercijalnim mjestima, vlasnik punionice može postati svatko tko posjeduje vlastito parkirališno mjesto. Mi ćemo mu isporučiti visoko prilagođeno rješenje i omogućiti prilagodbu poslovnog modela - istaknuo je Dino Novosel.
Također, Hrvatski Telekom pomaže jedinicama lokalne samouprave i poduzetnicima da privuku sredstva iz Europske unije iz fonda "Sveobuhvatna mreža koridora s brzim punjenjem u jugoistočnoj Europi". Projektom se planira otvoriti čak 69 brzih i četiri ultrabrze e-punionice na ukupno 31 lokaciji na koridorima kroz Hrvatsku i Rumunjsku.
Iz državnog proračuna svake se godine izdvaja određen iznos, ove godine riječ je bila o 17 milijuna kuna, kojim se građani potiču na prelazak na ekološke alternative. Pojedinačne subvencije od 80.000 kuna za električne automobile, 40.000 kuna za plug-in hibride i 5000 kuna za električne automobile i bicikle, dodjeljuju se metodom najbržeg prsta, a običnu planu već u nekoliko minuta. Dakle, možemo zaključiti da su Hrvati voljni mijenjati svoje automobile, samo kad bi ih država malo potpomogla.
- Država radi nešto, ali to baš i ne radi najbolje. Prvo, mislim da se svi poticaji ne bi trebali stavljati u istu kategoriju jer je ovako više od 50 posto iznosa otišlo na električne bicikle, mopede i četverocikle, a ne na električne automobile. I to ne bi bio toliki problem da bicikli ne podliježu registraciji, što znači da njihovi vlasnici neće dio novca vratiti u državni proračun. Drugo, mogu ih slobodno preprodati nakon godinu dana od kupnje, a poticaje spremiti u svoj džep. Mislim da bi trebala postojati odredba prema kojoj oni koji su uzeli poticaje trebaju zadržati vlasništvo najmanje tri godine, a ne godinu dana kao što je sada - smatra Branko Kondić, izvršni direktor LMG autokuće, koja je generalni distributer automobila Mitsubishi za Hrvatsku.
Dodaje da takva vrsta poticaja zapravo odmaže autoindustriji, a prema njegovu mišljenju, država bi trebala poticati prelazak na električna vozila suptilnijim prednostima - besplatnim parkiranjem, omogućenom vožnjom po žutoj traci ili smanjenim porezima.
Budućnost poticaja za električna vozila vjerojatno će se preispitati, nagovijestio je to i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš na Croatia E-mobility forumu koji i sam smatra da Fond ne bi trebao biti sudionik elektrifikacije Hrvatske.
Prema nekim izračunima, električni automobili u prosjeku su isplativiji od konvencionalnih u roku od osam godina iako im je cijena u početku gotovo dvostruko veća. Itekako su toga svjesni Norvežani, gdje je 60 posto svih novih vozila električno ili hibridno. Predvodnici elektrifikacije već su se pozdravili s naftom, potražnja pada iz dana u dan, a Vlada želi da do 2025. sva osobna vozila budu električna. Kako bi uspješno došli do tog cilja, vlasnicima ekoloških automobila pripremili su brojne pogodnosti - ne plaćaju jednokratne namete, oslobođeni su godišnje naknade za održavanje cesta, plaćanja javnog parkirališta, cestarina i trajekata, a dobili su i pravo vožnje po žutoj traci za javni prijevoz.
Jeste li spremni za Smart City revoluciju? Kliknite OVDJE i transportirajte se u budućnost.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
OMOGUĆAVA HRVATSKI TELEKOM