Piše Daria Bertek
Pretpostavimo da 1000 kuna stavite na štedni račun uz garanciju od 2 posto godišnje kamatne stope. Na račun ne stavljate više nikakav novac niti ga povlačite (banka ne računa nikakvu naknadu). Koliko će na računu biti novca nakon jedne godine nakon što je uplaćena kamata?
Svaki drugi ispitanik u istraživanju* Maje Vehovec, znanstvene savjetnice s Ekonomskog instituta, na ovo je pitanje odgovorio netočno.
Točan odgovor je 1020 kuna.
Šezdeset posto njih u istom je istraživanju izjavilo da veće zadovoljstvo nalaze u trošenju novca nego u dugoročnoj štednji, a njih samo polovica postavlja dugoročne financijske ciljeve i nastoji ih dostići.
Da Hrvatima financijska pismenost nije najjača strana, dokazala su brojna istraživanja. Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) predstavile su 2016. godine istraživanje provedeno prema metodologiji OECD-a prema kojem je prosječna ocjena financijske pismenosti hrvatskih građana 11,7 od mogućeg 21 boda.
Zašto ne znamo baratati novcem?
Kako stojimo kada se u obzir uzmu druge zemlje, pokazalo je istraživanje agencije Standard & Poor's na uzorku od 140 zemalja svijeta. Hrvatska je zauzela 35. mjesto s 44 posto financijski pismenih odraslih osoba, dok se u zemljama pri vrhu ljestvice, Danskoj, Norveškoj i Švedskoj, ta brojka penje na 71 posto.
Zašto Hrvati ne znaju baratati financijama možda objašnjava činjenica da je tek prošle godine predmet financijska pismenost ušao u srednje škole, i to samo kao izborni predmet. A upravo ti mladi će vrlo brzo izaći na tržište rada, vjerojatno dići kredit, baratati svakodnevnim budžetom i suočiti se s izdvajanjima za mirovinske fondove.
Zaključak svih istraživanja o financijskoj pismenosti Hrvata bio je da moramo uvesti strukturne promjene i reforme te početi što prije razgovarati o novcu. Velika je odgovornost na obrazovnom sustavu koji bi se trebao ugledati na onaj u Velikoj Britaniji, gdje u državnim školama postoji predmet financijska pismenost, ali i na roditeljima koji bi svojoj djeci trebali pružiti dobar primjer baratanja novcem. No, što kada roditelji nisu dovoljno financijski pismeni da isto prenesu djeci? Osim samostalnog informiranja, važnu ulogu mogu imati i njihovi poslodavci, kojima bi svakako trebalo biti u cilju imati motivirane i financijski obrazovane zaposlenike, koji će donositi bolje poslovne i privatne odluke.
- Poslodavci mogu u sklopu svojih poslovnih politika i u sklopu upravljanja ljudskim resursima, zaposlenike uključiti i u edukacije o osobnim, odnosno obiteljskim financijama - vođenje budžeta, vrste financijskih proizvoda i usluga i slično. Neke tvrtke imaju i psihologe kojima se zaposlenici mogu obratiti ako upadnu u financijske poteškoće, što je svakako dobra stvar. Sve dodatne vještine zaposlenika, pa tako i vještine vođenja budžeta, utječu na bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života - poručuju iz Hrvatske udruge banaka koja radi zaista puno na financijskom opismenjavanju mladih, roditelja i nastavnika.
Dobar primjer u Hrvatskoj
Kao jedan takav poslodavac u Hrvatskoj se istaknula tvrtka Ericsson Nikola Tesla.
- Za naše zaposlenike osigurali smo širok spektar edukacija, uključujući razne tečajeve iz područja financija. Na taj način stvaramo dobar temelj da naši zaposlenici mogu pri donošenju poslovnih odluka kvalitetno sagledati financijske aspekte i posljedice tih odluka na poslovni rezultat, što nam je veoma važno. Ta znanja i kompetencije sigurno im pomažu i u privatnom životu da mogu kvalitetnije donositi financijske odluke kada je riječ o ulaganjima ili brizi za starost - smatra Marijana Đuzel, direktorica Sektora upravljanja ljudskim resursima i organizacijom u Ericssonu Nikola Tesla.
U novim uvjetima na tržištu rada, kada se za svakog talentiranog radnika treba izboriti, poslodavci traže još opcija koje mogu ponuditi uz stimulativna i redovna primanja, plaćene prekovremene sate, bonuse po projektima, a na cijeni je sve više, posebno kada je riječ o mlađim generacijama koje tek izlaze na tržište rada, imidž tvrtke.
- Za nas nedostatno iskustvo mladih ljudi, koje posljednjih godina kontinuirano primamo, nije problem jer imamo dobro razvijen i definiran proces njihova uvođenja u posao. Čak 30 posto naših zaposlenika su mlađi od 32 godine, a njih 26 posto ima do dvije godine radnog staža. U kompaniji zajedno rade četiri generacije i njihovo iskustvo, znanje, energija, ambicije i entuzijazam stvaraju sjajnu sinergiju visokog učinka - kaže Marijana Đuzel iz Ericssona Nikola Tesla i dodaje da će, prema njezinu mišljenju, u budućnosti poslodavci morati još više raditi na boljim uvjetima rada i razvoja karijere budućih zaposlenika da bi ih privukli i zaposlili u svojoj kompaniji.
Američka istraživanja su pokazala da postoje tri ključna benefita za poslodavce koji misle na financijsku pismenost svojih zaposlenika - individualna i ekonomska korist, bolji korporativni imidž i povećana produktivnost zaposlenika.
Kao jedan od najraširenijih načina financijske brige o zaposlenicima među hrvatskim se poslodavcima istaknulo ulaganje u dobrovoljni mirovinski stup jer time dokazuju da im je stalo do osoba koje rade za njih čak i onda kada više neće imati izravnih koristi od njih
Poslodavci i treći mirovinski stup
U Hrvatskoj je, prema podacima Hanfe, registrirano 28 dobrovoljnih mirovinskih fondova, od čega je 8 otvorenih i 20 zatvorena, koje su kompanije otvorile za svoje zaposlenike. Svojim zaposlenicima su štednju za mirovinu omogućili HEP, Hrvatska pošta, Nestle, Fina, Zagrebački holding i drugi, a prema posljednjem mjesečnom izvješću Hanfe, onome iz kolovoza 2019. godine, zatvoreni fondovi imaju neto imovinu od 1.004.174 milijuna kuna.
Među prvima je, još 2005. godine, zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond za svoje zaposlenike otvorio i Ericsson Nikola Tesla. Odlučili su se na to zbog krize mirovinskih sustava koja je pogodila je cijeli svijet, pa tako i Hrvatsku. Niska stopa nataliteta, povećanje udjela starije populacije u ukupnom stanovništvu, nesklad između uplata mirovinskih doprinosa i rastućih potreba sve dugovječnijih umirovljenika, siva ekonomija, samo su neki od problema koji su dugoročno značajno ugrozili hrvatski mirovinski sustav. U sklopu reforme mirovinskog sustava otvorile su se mogućnosti dodatne dobrovoljne štednje u trećem stupu.
- Nakon informiranja zaposlenika o svim aspektima mirovinske reforme i mogućnostima štednje u trećem stupu kroz dobrovoljne mirovinske fondove, većini naših zaposlenika postalo je jasno da im ulaganje samo u obavezno mirovinsko osiguranje (prvi i drugi stup) ne može jamčiti financijsku sigurnost i stabilnost u starosti. Treći mirovinski stup, odnosno ulaganje u taj vid štednje za starost, postao je interesantan našim zaposlenicima koji su smatrali da je učlanjenje i uplata u zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericssona Nikole Tesle ispravna i dugoročno isplativa odluka. Naime, iznos mirovine iz trećega stupa ovisi isključivo o visini ušteđenih sredstava samog člana, načinu isplate mirovine, propisanih državnih poticaja i prinosa fonda. Ujedno, sredstva na osobnom računu fonda osobna su imovina i predmet su nasljeđivanja. Da bismo dodatno stimulirali naše zaposlenike na učlanjenje i štednju u Zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, svim zaposlenicima koji su se učlanili u Fond tijekom upisnog roka kompanija je uplatila jednokratni mirovinski doprinos. Na taj način uspjeli smo potaknuti zaposlenike da, u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama, započnu štednju koja će im jednoga dana osigurati isplatu dodatne mirovine - ispričala je Snježana Bahtijari, direktorica marketinga, komunikacija i društvene odgovornosti u Ericssonu.
- Zahvaljujući upravo trudu i zalaganju, sadašnjih i bivših zaposlenika, Ericsson Nikola Tesla danas ima istaknuto mjesto ne samo u Hrvatskoj, gdje smo pozicionirali kao najveći hrvatski izvoznik znanja već i regionalno gdje smo vodeća kompanija u ICT sektoru te globalno gdje u okviru korporacije Ericsson, čiji smo pridruženi član, gradimo poziciju snažnog razvojno-istraživačkog centra, kao i drugih globalnih i regionalnih centra izvrsnosti. Dugi niz godina razvijamo pozitivnu praksu privlačenja i zadržavanja najkvalitetnijih stručnjaka na čijem znanju i zalaganju temeljimo svoj poslovni uspjeh. Veliku važnost u stvaranju takve percepcije među mladima ima naša poticajna i kreativna kompanijska kultura kao i stimulativni sustav nagrađivanja i vizualizacije najkvalitetnih zaposlenika. Zahvaljujući takvom pristupu uspijevamo privući talente te smo jedan od najpoželjnijih poslodavaca u zemlji - dodaje Snježana Bahtijari.
3 ključna benefita ulaganja u financijsku pismenost zaposlenika
1. Individualna i ekonomska korist: iako financijska pismenost ne može riješiti ključne ekonomske probleme poput nedostatka radnika ili golemog vanjskog duga, može naučiti ljude da opreznije barataju svojim novcem i budu štedljiviji te spremniji na moguće krize. Što više ljudi nauči baratati svojim financijama i financijama kompanije u kojoj rade, to će ekonomija cijele države biti jača.
2. Korporativni imidž: radnici traže sve veća prava i sve bolje uvjete, a jedan od načina na koji se to može relativno lako i jeftino ispuniti jest ponuditi im dodatnu edukaciju na polju financija ili omogućiti ulaganje u treći mirovinski stup iz osnovne plaće koju dobivaju.
3. Povećana produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika: oni koji su manje opterećeni vlastitim financijskim nedaćama biti će produktivniji, kreativniji i angažiraniji na svom radnom mjestu. Naime, jedno istraživanje u SAD-u je pokazalo da 39 posto zaposlenika provodi čak 3 sata tijekom svog radnog vremena brineći se oko vlastite financijske situacije, a ne radeći svoj posao. Osim što brinu o vlastitim problemima iz kojih ne vide izlaz jer uglavnom nisu dovoljno financijski pismeni, takvi su zaposlenici skloniji dati otkaz zbog ponude s najmanjim mogućim povećanjem plaće bez razmišljanja o dugoročnim posljedicama te odluke.
* Maja Vehovec, Edo Rajh, Ivona Škreblin Kirbiš (2015.) Financijska pismenost građana u Hrvatskoj. Privredna kretanja i ekonomska politika. 24(1): 53-76
Želiš doznati više o nezaboravnim iskustvima i kako ih ponoviti? Klikni OVDJE!
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
