Kreativna radionica

OMOGUĆAVA FORTENOVA GRUPA

Piše: Vid Barić

Kreativna radionica je ključan moment u procesu rebrandinga. Tu se događa svašta: od izrezivanja kolaža, zapisivanja ideja na ploču koje prati i hrpa post it papirića pa sve do neprestane komunikacije kreatora OmoLaba, koji tijekom radionice iznova promišljaju svoj brand.

CROPIX

ŠTO O TOME MISLIM?

Nikola Žinić (B&Ž&G): Bitno je u ovim kreativnim procesima izbaciti van sve što mislite, i to bez ikakve cenzure, kako bi mi kasnije, kroz jednu sintezu, sklapali te dijelove i došli do nekog rješenja. Ove radionice nam neće odmah pružiti konkretne i opipljive rezultate, no rastavit će Omo labovu priču na sastavne dijelove, što će nam poslužiti u konačnom procesu rebrandinga.

Vanja Andrić (OmoLab): Radionica prolazi odlično, ovi alati mi se čine baš korisni. Izbacili smo sve iz sebe, a ja sam u jednom trenutku čak pomislio kako bi nakon ovoga mogli čitanje olakšati i vanzemaljcima! Šalu na stranu, jedva čekam vidjeti što će sve ispasti iz ovoga.

- Danas nećemo doći do nekog konkretnog rezultata na kraju dana, ali ćemo probati rastaviti vašu priču na sastavne dijelove, da bi onda kasnije to mogli opet sastaviti i pronaći novi smisao koji će nam pomoći da rebrandiramo vaš proizvod - započinje Nikola Žinić, kreativni direktor i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey, ekipi iz OmoLaba na drugom njihovom sastanku u Bruketa&Žinić&Grey uredima na zagrebačkoj Zavrtnici.

Nakon što su pomno poslušali OmoLabovu priču, stručnjaci iz sfere marketinga i komunikacija opet su se našli s njima kako bi kroz niz različitih zadataka tijekom kreativne radionice uočili što OmoLab ekipa doista očekuje od svog branda i kakvim ga vide danas, a kakvim u budućnosti, jednom kada bude lansiran na veliko tržište, dominantan u svojemu polju i svjetski priznat. Osim ekipe iz Bruketa&Žinić&Grey reklamne agencije, tu su i predstavnice Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri. Svi oni, zapravo, promatraju i bilježe, dok OmoLab ekipa pod vodstvom Petra Reića rješava niz kreativnih zadataka koji ih tjeraju da kroz igru iznova promišljaju vlastiti brand.

- Proći ćemo hrpu alata. Nakon toga ćemo biti umorni, emotivno prazni, ali bitno je u ovim procesima baciti van sve što mislite, i to bez ikakve cenzure, kako bi mi kasnije kroz jednu sintezu sklapali te dijelove – nastavio je Žinić, nakon što je ekipi pokazao jedan video-clip gdje se automobil rastavlja na dijelove, koji svaki za sebe imaju funkciju drugačiju nego kada su sklopljeni skupa u automobil. Tijekom radionice OmoLab ekipa je morala uključiti obje strane možda, lijevu i desnu, intuitivnu i racionalnu. Prije same radionice, Nikola Žinić, koji ih je vodio kroz procese, pokušao je na najplastičniji način pojasniti što je to, zapravo, brand.

Kako definirati brand

- Brend je osoba. On ima neke karakteristike koje ima svaka osoba. Kako znamo, svatko od nas ima svoju osobnost, ali je na van percipiran na jedan drugačiji, poseban način. Uzmimo, recimo, Janu kao proizvod. I ona ima neku svoju osobnost, mogli bi je opisati ženom. Ona živi u šumi, društveno je angažirana. To su, recimo, neke asocijacije koje taj brand projicira i koje dobiva kroz svoje djelovanje – pojasnio je Žinić, citirajući Jeffa Bezosa kako je brend, zapravo, „ono što ljudi pričaju o vama kada vi niste u sobi, kada su najiskreniji”.

- Što da je Jana osoba, koje bi koristila aplikacije, koje bi bookmarke imala na svom web pregledniku? - upitao je OmoLab ekipu okupljenu za stolom.

- Jana nema bookmarka, živi u šumi i nema signala – odgovorio mu je Vanja Andrić, OmoLabov B2C Marketing & Sales Lead. Mnogo je tu još bilo primjera i personifikacija poznatih proizvoda, a sve kako bi marketinški stručnjaci iz Bruketa&Žinić&Grey agencije OmoLabovoj ekipi, koja se opet pojavila u istom sastavu, pokazali kako svaki brand ima svoju neku priču koja je, zapravo, ključna u njegovom pozicioniranju na određenom tržištu.

Tri pitanja su ključna za brand u tom smislu, rekao je dalje Žinić. Zašto (u što vjerujemo), kako (to realiziramo) i što (radimo)? Zatim im je na primjeru Applea, vjerojatno najuspješnijeg i nadefiniranijeg branda u povijesti, pokazao kakvi su njihovi odgovori na navedena pitanja, dodavši kako su vrijednosti branda, kada su jednom definirane, tu da ostanu zauvijek i nikada se ne promijene.

CROPIX

- Na današnjim radionicama bit će svega. Stalno ćemo se vraćati u prošlost, ići u budućnost, bit će to naporno za sve ali moramo odraditi, kako bismo dobili uvid u vaše stanje – rekao im je pokazujući na platnu prilično gust raspored osmosatne radionice.

Maštaonica kao važan alat

Krenuli su Maštaonicom. Bio je to alat s kojim su prvim radili, i koji je uključivao mnogo, doista mnogo post-it papirića s različitim upisima OmoLab ekipe na pitanja zašto, kako i što, a koje su lijepili na velike hamer papire s koncentričnim kružnicama na zidovima prostorije.

CROPIX

- To nam služi da sve u startu bacimo na papir, tako da neopterećeni ulazimo u daljnje alate – rekao je Žinić, dodajući kako će se danas kroz radionicu obraditi ciljne skupine koje OmoLab ima danas, ali i kakve želi imati u budućnosti. Bavit će se i brandom danas, ali i brandom kakav zamišljaju da će biti za dvadeset godina. Super alat kojega je najavio je i onaj koji će OmoLab staviti u poziciju drugog branda, koji bi eventualno želio kupiti OmoLab u dalekoj budućnosti. Što bi oni, ako bi kupovali OmoLab, htjeli od tog branda? Što bi ih tražili da zadrže, a čega da se odreknu? Ekipi će to dati jednu drugačiju ideju i perspektivu na vlastiti brand.

Novi alat na radionici se fokusirao na brand, tko je on i što je. Velika ploča i flomaster. Upisi su se sortirali u dvije skupine; prva je bila nešto očekivano (recimo, upis „tvrtka u kojoj će svi biti sretni”), a druga nešto neočekivano (recimo, upis „svaki će zaposlenik tvrtke voziti Teslu”). OmoLab ekipa je dugo upisivala flomasterom rečenice na različite ploče, kakvih je bilo barem desetak, sve kako bi im ta mapa kasnije poslužila kao inspiracija za nove ideje.

- Sanjajmo, sanjajmo – govorio bi im Nikola Žinić u obilasku.

- Olakšavamo čitanje i vanzemaljcima! - upisao je Vanja Andrić u onaj dio „neočekivano”.

- To je super, ako možemo njima riješiti, možemo svima – komentirao je Petar Reić.

- Najbitnije je da izbacite van sve s čime ste došli danas ovdje – govorio im je Žinić dok su ekipno upisivali rečenice na te ploče.

CROPIX

Mnogo je tu bilo različitih upisa i nedoumica. Sati su u toj, zapravo prilično ozbiljnoj igri brzo prolazili. Je li OmoLab tvrtka ili hub koji okuplja stručnjake i rješava problem disleksije? S kime točno OmoLab surađuje? Što je krajnji cilj proizvoda? Koja je razlika između same tvrtke i proizvoda, postoji li ona uopće? Riječju, bio je to kaos. Kreativni kaos iz kojeg bi kasnije trebala nastati nova brand arhitektura, spremna za konačni rebranding proces te plasman na američko tržište.

- Ono što je najnevjerojatnije u toj našoj priči, jest da su ti alati toliko jednostavni, a nitko to nije do sad napravio. To je ono što je super – ubacivao bi se s vremena na vrijeme i OmoLabov lead investor Ratko Knežević, čovjek s dugogodišnjim investitorskim iskustvom i brojnim uspješnim projektima iza sebe.

- Idemo napraviti još jednu ovakvu kreativnu turu, ali sada za aplikaciju, a ne za tvrtku. Komunikacijsku strategiju ćemo raditi i ciljano, za proizvod, a ne samo za tvrtku. Idemo definirati neke stvari – smirivali bi kreativni zanos iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri.

Zatim opet post-iti, flomasteri, ploče – nova tura kreativnog razmišljanja. Kome se obraća aplikacija?

- Naša ciljna skupina su djeca, ali i odrasli koji imaju problema s čitanjem – odgovorio je Reić.

- Hajdemo dati karakteristike toj djeci – ubacio se Žinić.

- Djeca s disleksijom često imaju fobiju prema čitanju, ne mogu nešto što ostali s lakoćom rade. To je izvor priličnih frustracija. Dodatno ih stigmatizira nerazumijevanje sustava i okoline – nastavio je Reić.

- Djeca su najzadovoljnija, zapravo, kada su im roditelji zadovoljni – poentirao je Vanja Andrić, opet potvrdivši time kako će važna ciljna skupina rebrendiranog OmoLaba biti upravo roditelji.

I tako su prolazili sati, i sati. Marketinški i komunikacijski stručnjaci su sve putem bilježili, a na samom kraju radionice Žinić je na široki stol iznio četrdesetak A4 papira sa životinjama te organizirao možda najintrigantniji zadatak radionice. Što bi bio vaš brend da je životinja, upitao je ekipu. Svaki je papir uz iscrtanu životinju imao napisane tri njezine karakteristike, a onda je ekipa iz OmoLaba pravila kolaže od tih životinja i svoje njihove varijante. Od tri su životinje, naime, mogli napraviti jednu. Radilo se u više grupa, i bilo je mnogo kombinacija i kreatura, koje su tako, pomiješanih karakteristika, mnogo govorile o onome kako svaki pojedinac iz OmoLaba zamišlja svoj projekt.

Tomislav Krišto / Hanza Media

Radionica je tako zaključena u naizgled zaigranom, ali važnom tonu, a stručnjaci su pospremili sve post-ite, sve ispisane ploče i svaku od životinjskih kreatura. Sve će ponijeti u svoje agencije, gdje će promišljati o onome što su vidjeli na radionici, da bi napokon na idućem susretu iznijeli svoje prijedloge rebrandinga i nove brand arhitekture za klijente iz OmoLaba.

Kako je dosad tekao proces rebrandinga pogledaj OVDJE.