BELGIJSKI KARIKATURIST

PIRAT NA KUPI Trump je moj najbolji prijatelj, uz njega mi inspiracije ne manjka. Ujutro vidim kakvu je glupost napravio i krenem crtati...

    AUTOR:
    • Matija Boltižar

  • OBJAVLJENO:
  • 02.07.2018. u 21:00

Sisak, 290618. Rectoren Bijela Ladja.
Ladjarska ulica.
Luc Descheemaeker, belgijski ilustrator i karikaturist.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Luc Descheemaeker, belgijski ilustrator i karikaturist

 

Tko je Luc Descheemaeker? Djeca iz vrtića u kojemu radi njegova žena poznaju Luca kao pirata s Kariba koji s njima izrađuje zastave i kostime. Američki predsjednik Donald Trump vidi ga kao svog ljutog kritičara, a belgijska kraljica zapamtila ga je kao izvrsnog redatelja. Brojne obitelji u Bangladešu u njemu vide humanitarca koji im je pomogao sagraditi više od 2400 kuća, a njegovi se bivši učenici na spomen tog imena sjete svog umirovljenog profesora umjetnosti koji im je kao model dovodio svoju 90-godišnju majku. Ipak, osebujnog Belgijca ostatak svijeta najbolje poznaje po jednom drugom imenu - O-sekoer. Za njih to ime predstavlja ilustratora i karikaturista koji je u tri desetljeća rada skupio više od 150 nagrada na brojnim međunarodnim natjecanjima. I mi smo prije ovog razgovora percipirali Luca samo kao 63-godišnjeg svjetski poznatog plavokosog crtača koji je u Sisak došao kao počasni gost 4. Međunarodne izložbe karikatura MIKS “Black Sails” 2018. To jest, percipirali smo ga tako sve dok na intervju nije došao u gusarskom odijelu s plastičnim mačem, povezom preko oka i pozdravljajući nas s “Aaarrghh”.

Pobjednik ovogodišnjeg izdanja festivala je Rus Igor Smirnov

 

- Piratski kostim napravio sam prije nekoliko godina kada su u ženinu vrtiću tema bili gusari. Otada ga imam i povremeno dolazim u vrtić da bih razveselio djecu, ali kad sam vidio da su glavna tema MIKS-a gusari, morao sam ga izvaditi iz ormara i ponijeti sa sobom - objašnjava Luc svoj izgled.

Nakon što smo riješili misterij gusara u Sisku, mogli smo ići dalje, na priču o tome tko je zapravo O-sekoer i kako je već sa četiri godine objavio svoj prvi “javni” crtež.

- U vrtiću smo imali veliku ilustraciju vuka na zidu. Više puta sam govorio odgojiteljici da to nije vuk, nego pas pa mi je ona jednog dana rekla da onda sam nacrtam vuka. Obojili su zid u bijelo, dali mi bojice i nacrtao sam ga - govori Luc o svojim počecima.

Kraljevsko priznanje

Nakon toga su svi u njegovu susjedstvu pričali kako mali Luc zna lijepo crtati. Ipak, prva prava pohvala došla je tek u osnovnoj školi. Profesorica ga je zamolila da nacrta slike za školski list, što je on i napravio. Ona je bila toliko oduševljena da je njegove slike nosila od razreda do razreda, pokazujući svima što je napravio.

- Tada je u meni nešto kliknulo - veli Luc i kaže da je poslije toga sve išlo u smjeru crtanja.

Upisao je akademiju i postao profesor umjetnosti u srednjoj školi Sint-Jozefs u Torhoutu, gradu 60 kilometara od Antwerpena. Svoje znanje i viđenje umjetnosti prenosio je učenicima, potičući ih da pronađu kreativnost u sebi. Nije im samo govorio o crtanju. Kaže da je tome posvetio samo jedan sat u semestru. Pričao im je o svemu, od glume do kuhanja, tražeći nove načine kako da ih privuče umjetnosti. I to je radio 40 godina, sve dok se nije umirovio prije dvije godine. Njegov rad je prepoznala i belgijska kraljica Paola Ruffo di Calabria, koja mu je uručila kraljevsko priznanje za predstavu o holokaustu za djecu, napravljenu prema glasovitom crtanom romanu “Maus” Arta Spiegelmana.

Negdje na tom putu rodio se i O-sekoer.

- Prije 30 godina prijavio sam se za svoje prvo natjecanje u karikaturi. Šef mi je rekao da je moje ime predugo i da se ne mogu tako potpisati pod sliku. Morao sam osmisliti pseudonim i tako je nastao O-sekoer - kaže Luc.

Riječ je fonetskoj verziji francuske riječi “au-secours” koja znači “pomoć”. Naime, Luc ne radi humoristične ilustracije ili karikature. Njegove su slike u pravilu uvijek povezane s nepravdom u društvu. Uzmimo za primjer njegov crtež koji je napravio za ovogodišnju Međunarodnu izložbu karikatura MIKS “Black Sails”. U prvom je planu bijela zastava, čije rupe izgledaju kao svjetski kontinenti, a u pozadini crna zastava s gusarskom mrtvačkom glavom. Ključni detalj je mali crni pauk koji se penje po jarbolu dviju zastava.

- Pauk predstavlja sve loše u svijetu i on se polako penje do zastave svijeta kako bi je uništio - objašnjava Luc taj sitni detalj.

Najbolji prijatelj Trump

Uništenje svijeta česta je tema njegova rada, a za tu priliku ima jednu nepresušnu inspiraciju. Naime, u posljednje dvije godine na većini je njegovih karikatura američki predsjednik Donald Trump. Štoviše, upravo je zahvaljujući njemu osvojio prvu nagradu na ovogodišnjem World Press Cartoon 2018 Caldas da Rainha u Portugalu. Za taj festival prijavio je crtež ribe koja nalikuje na Trumpa, a ispred sebe ima mobitel koji bljeska. Crtež se zove “Selfish”.

 

- Trump je moj najbolji prijatelj, zahvaljujući njemu inspiracije mi ne manjka. Ujutro otvorim neki portal, vidim kakvu je glupost napravio i krenem crtati. Skoro svaki dan mi ponudi nešto novo - kaže Luc i dodaje da ne mora uvijek koristiti njegovo lice u karikaturi.

Ponekad je to njegova žuta kosa, drugi put je crvena kravata, a u posljednje ga vrijeme sve više stavlja u popularne diskurse. Povijesni politički susret između Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una nacrtao je u maniri kultne scene iz Titanika. Kako je Jack držao Rose na rubu broda, tako je kod njega Trump držao Kima na rubu nuklearne bombe. Trumpa je utrpao i u “Ratove zvijezda”, horor Stephena Kinga “IT”, ali i na brk Adolfa Hitlera.

Ipak, Luc ističe da je Trump samo dio problema. Jednako važna tematika u njegovim je djelima i pitanje izbjeglica, tj. odnosa Europske unije prema njima, ali i svi sukobi koji se događaju na Bliskom istoku.

- Rat i mir, nažalost, bezvremenska su tema. U svakom trenutku postoje sukobi u svijetu, sukobi koje treba osuditi. Zato ima nekoliko festivala godišnje gdje je tema upravo rat. Riječ je o univerzalnoj temi, ali i najboljoj, jer kroz nju autor može izraziti najjače emocije - objašnjava.

 

Za njega je crtež najjači medij. Kako kaže, pjesma traje tri minute, film dva sata, knjiga jedan ili dva dana, a crtež postoji samo nekoliko sekundi. I u tom kratkom vremenu autor mora ispričati jednaku priču kao i ostali umjetnici kroz svoje medije.

Protiv nepravde

- Posebnost crteža jest u tome što se ureže u podsvijest gledatelja. On zapamti poveznicu koju je autor povukao i sljedeći put kada vidi tu osobu ili situaciju, sjetit će se te poveznice i više neće moći gledati na tu osobu ili događaj istim očima - kaže Luc i odmah spominje jedan svoj rad. Riječ je o crtežu majice na kojoj piše “I Love Paris”, gdje je riječ “love” zamijenjena krvarećim propucanim srcem. Taj je crtež napravio nekoliko sati nakon terorističkog napada u pariškoj dvorani Bataclan, u kojemu je poginulo 129 ljudi.

U karijeri je napravio tisuće crteža kroz koje je osuđivao svjetske lidere i prozivao društvenu nepravdu. Njegova djela obišla su cijeli svijet, ali kaže da je i dalje imao osjećaj kao da čini premalo pa je 2000. godine otišao u Bangladeš, gdje je pomogao u restauraciji uništene bolnice. Tamo je tek shvatio koliko ljudi živi u siromaštvu i bijedi.

Prizor broda punog imigranata koji će transparent dobrodošlice moći pročitati tek kad se brod prevrne primjer je O-sekoerove bolno precizne satirične oštrice, kao što je nagrađena karikatura “Selfish”, već u samom naslovu briljantna ideja, raskrinkavanje egocentričnosti političkih vođa

 

- Morao sam im pomoći - kaže. Zato je prije pet godina osnovao humanitarnu organizaciju Banglabari kroz koju je uz pomoć donacija sagradio više od 2400 kuća za siromašne bangladeške obitelji. Rad u organizaciji sada je njegova budućnost, kao i crtanje. I oboje imaju jednaki cilj - iskorijeniti nepravdu u društvu.

Izdvajamo