JAVNA USTANOVA

SKANDAL NA TEHNIČKOM VELEUČILIŠTU U ZAGREBU Bivšoj dekanici, njenom sinu, nećaku i najbližim suradnicima nezakonito isplaćeno 14 milijuna kuna

Split, 090513.
Sljedeca tri dana na Medicinskom fakultetu odrzava se Medjunarodna konferencija Europskog udruzenja visokih ucilista - EURASHE.
Simpozij je otvorio Andreas G.Orphanides koji je ujedno i predsjednik EURASHE.
Na fotografiji: Slavica Cosovic Bajic (VVIVS).
Foto: Duje Klaric / CROPIX
Duje Klaric / CROPIX

Slavica Ćosović Bajić

TVZ se svake godine financira sa 25 milijuna kuna iz državnog proračuna, a iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nam je potvrđeno da je podnesena prijava DORH-u

Bivša dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Slavica Ćosović Bajić u četiri godine isplatila je više od 12.200 dodataka na plaće u bruto iznosu od ukupno 29,6 milijuna kuna. To je oko 14 milijuna kuna više nego što je Zakon dopuštao.

Dio tog novca isplatila je, među ostalima, i sebi. Kao dodatke na plaću te autorske honorare u bruto iznosu isplaćeno joj je u četiri godine oko 1,3 milijuna kuna. Šefica računovodstva primila je tijekom istog razdoblja za istu svrhu također dodatak u bruto iznosu od oko 853 tisuće. Sinu, danas umirovljene dekanice, inače nastavniku, tijekom te iste četiri godine isplaćeno je oko 753 tisuće kuna bruto, a ni nećak bivše dekanice, također nastavnik, nije ostao bez dodataka. Njemu je uvećanjem plaće i autorskih honorara isplaćen iznos od oko 540 tisuća kuna tijekom spomenute četiri godine.

Na listi najvrednijih djelatnika dekanice Ćosović Bajić bilo je više od 25 ljudi, nastavnog i nenastavnog osoblja; neki su sjedili u srednjoj upravljačkoj strukturi, a drugi u stručnom vijeću u kojem je bilo 30-tak ljudi. Oni su birali dekana, no bivša dekanica ipak nije uspjela doći do trećeg mandata.

Detaljna analiza

Svi ovi podaci detaljno su opisani u Financijskom vještačenju koje je provedeno za razdoblje od 2014. do 2018. godine, a koje je naručio novi dekan TVZ-a Goran Malčić, uz suglasnost novog Upravnog vijeća. S isplatama raznih dodataka i stimulacija na plaće na TVZ-u u međuvremenu se počela baviti i zagrebačka policija, iz koje su nam odgovorili kako “provode kriminalističko istraživanje u svezi poslovanja jedne od institucija za visoko obrazovanje”.

Sa svime je upoznato i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, iz kojeg kažu kako je nova uprava naručila uslugu revizije, odnosno analize poslovanja.

“Na temelju nalaza revizije, uprava TVZ-a je, uz suglasnost Upravnog vijeća, naručila uslugu financijskog vještačenja. Uvidom u taj nalaz, TVZ je Županijskom državnom odvjetništvu RH podnio kaznenu prijavu zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela”, navode u odgovoru iz Ministarstva.

Novi dekan Malčić o svemu ne želi govoriti jer su u tijeku istražne radnje. “Nemam komentara”, bilo je sve što je rekao.

I njega se ranije u javnosti prozivalo da je zaposlenicima ukinuo dodatke na plaće, a sebi da ga je, pak, isplatio. Dekan Malčić na to uzvraća kako je to već javno demantirano, odbija bilo kakav daljnji razgovor na tu temu.

Tehničko veleučilište u Zagrebu osnovano je 1998. godine, a riječ je o politehničkom učilištu koje pruža izobrazbu iz različitih struka te zapošljava oko 150 profesora i asistenata. Veleučilište je javna ustanova koja se financira iz Državnog proračuna te iz školarina. Primjerice, 2018. godine prihod TVZ-a iznosio je 51 milijun kuna - od čega je 22,6 milijuna kuna ostvareno od školarina, a 25,3 milijuna kuna isplaćeno je iz državnog proračuna.

Nedjeljni Jutarnji list došao je u posjed dokumenta, odnosno samog Financijskog vještačenja, kao i kaznene prijave koja je u svibnju poslana Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Sudski vještak za financije na gotovo 150 stranica detaljno je analizirao isplate brojnih dodataka na plaće te autorske honorare koji su određenim ljudima isplaćivani tijekom te četiri godine, i to u prilično izdašnim iznosima, među kojima i su i oni za samu dekanicu, njezina sina, nećaka, te drugo nastavno i nenastavno osoblje.

“Značajan broj zaposlenika, osim osnovne plaće, primao je različite dodatke kojima se plaća uvećavala i isplaćivala iz vlastitih sredstava TVZ-a. Od rujna 2014. do rujna 2018. godine isplaćeno je više 12.200 različitih dodataka i stimulacija, kojima su se uvećavale plaće zaposlenika iznad plaće koju bi primali na temelju pripadajućeg koeficijenta, u ukupnom iznosu od oko 29,6 milijuna kuna”, stoji u tom vještačenju.

Zakonski okvir, navodi se nadalje, propisuje da se “zaposlenicima sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama... moglo po osnovi natprosječnih rezultata u radu isplatiti najviše do tri mjesečne plaće godišnje”, a da je “...na temelju različitih stimulativnih dodataka i uvećanja koeficijenata iz vlastitih sredstava TVZ-a tijekom četiri godine isplaćeno više od 14 milijuna kuna iznad dopuštene tri plaće godišnje”, navodi se u vještačenju.

Dokument vještačenja prepun je zanimljivosti iz kojih je vidljivo kako je novac isplaćivan bez nekog sustavnog reda.

“Za svaku godinu donosile su se odluke zbog povećanog opsega posla, i za razdoblje tijekom kolektivnog godišnjeg odmora. Za period kolektivnog godišnjeg odmora dodjeljivale su se i stimulacije pojedinim zaposlenicima. Primjera radi, za obračun plaća u kolovozu isplaćivane su neto stimulacije od 6 tisuća kuna”, navodi se u vještačenju.

U njemu se u konačnici utvrdilo i da je od 2014. do 2018. TVZ primjenjivao poprilično složene modalitete obračuna plaća zaposlenika i niz uvećanja, ali “bez jasno definiranih kriterija uvećanja plaća”.

“U razdoblju od siječnja 2015. do rujna 2018. ukupan udio troškova plaća te autorskih honorara i ugovora o djelu u vlastitim prihodima TVZ-a iznosio je 79 do 90 posto”, navodi se u vještačenju.

Iznimno je zanimljivo da je vještačenje utvrdilo kako za neke autorske ugovore ne postoje ni dokazi o realizaciji.

“Od analiziranih 199 ugovora o autorskom djelu, sklopljenih sa zaposlenicima bruto vrijednosti od 2,4 milijuna kuna, za 139 ugovora u nalogu za plaćanje nisu priloženi dokazi o realizaciji i prihvaćanju autorskog djela, u ukupnom iznosu od dva milijuna kuna”, navodi se dalje.

Boris Kovačev / CROPIX
 

Dodatak za položaj

Među pojedinačnim isplatama u vještačenju su posebno analizirane isplate koje su išle prema bivšoj dekanici.

“Njezina osnovna plaća financirala se iz državnog proračuna (riječ je o bruto iznosu od ukupno 1,4 milijuna kuna tijekom četiri godine). Osim isplata osnovne plaće, primala je kontinuirano uvećanja plaće na ime položajnog dodatka, postotnog dodatka na plaću, dodatak za znanstvenu izvrsnost te autorske honorare. Iznos troška na temelju uvećanja plaće i autorskih honorara iznosio je bruto oko 1,3 milijuna kuna kroz 103 obračunskih uvećanja plaće ili autorskih honorara.

Za 4 dodatne isplate - stimulacije u dokumentaciji postoje posebne odluke Upravnog vijeća kojima se odobrava plaćanje jedne mjesečne plaće za uspješno poslovanje prethodne godine. Položajni dodatak isplaćivan je na temelju odluke Upravnog vijeća iz 2011. Za autorske honorare i bilo koje isplate, izuzev za uspjeh u prethodnoj poslovnoj godini, u dokumentaciji koja je dostavljena vještaku, ne postoje odluke Upravnog vijeća za isplate dekanu, niti punomoći za potpis ugovora s dekanom koje bi Upravno vijeće dalo opunomoćeniku za sklapanje ugovora.

Iznos dodataka kojima se uvećavala plaća, a koji prelaze iznos tri mjesečne plaće u razmatranom razdoblju, iznosi oko 480 tisuća kuna”, navodi se u vještačenju.

Sin dekanice, navodi se dalje, također je “osim osnovne plaće”, primao uvećanje plaće na ime položajnog dodatka, uvećanje koeficijenta - razlika plaće, postotnog dodatka na plaću i jednokratnih dodataka za koje se u odlukama navodi da je riječ o povećanom opsegu posla, a primao je i autorske honorare.

“Trošak dodataka na plaću i autorskih honorara iznosi bruto oko 753 tisuće kuna kroz 160 obračunskih uvećanja plaće ili autorskih honorara. Iznos koji prelazi tri mjesečne plaće u razmatranom razdoblju je oko 336 tisuća kuna”, stoji u vještačenju.

I nećak dekanice primao je, osim osnovne plaće, “kontinuirano uvećanje plaće na ime položajnog dodatka, postotnog dodatka na plaću, razlike u plaći i jednokratnih dodataka te autorske honorare”.

“Iznos troška na temelju uvećanja plaće i autorskih honorara iznosi bruto oko 540 tisuća kuna kroz 77 obračunska uvećanja plaće i autorskih honorara. Iznos dodataka na plaću koji prelaze iznos od tri mjesečne plaće godišnje u te četiri godine iznosi stotinjak tisuća kuna”, piše vještak.

Isplate bez odluke dekanice

Lista nastavnog i nenastavnog osoblja koje je tijekom te četiri godine primalo razne dodatke na plaće uistinu je dugačka. Isplaćenim iznosom dodataka ističe se, pak, još jedan nastavnik kojem je “na temelju uvećanja plaće i autorskih honorara isplaćen bruto iznos veći od 900 tisuća kuna kroz 186 obračunskih uvećanja plaće ili autorskih honorara. Iznos dodataka na plaću koji prelazi tri mjesečne plaće u tom razdoblju iznosi više od 440 tisuća kuna”, stoji u vještačenju.

Zanimljivost je također da su isplate jednom nastavniku isplaćivane, a da za njih nije ni postojala odluka dekanice. Isto tako, zanimljivo je da je šefica računovodstva primala dodatke.

“...kontinuirano su isplaćivani stimulativni dodaci na plaću. Iznos dodataka je bruto oko 853 tisuće kuna kroz 177 obračunskih dodataka. Iznos koji prelazi tri mjesečne plaće u te četiri godine iznosi oko 700 tisuća kuna”, stoji u vještačenju. Bivša dekanica također je donosila i odluke o povećanju koeficijenta složenosti poslova, pa je tako šefica računovodstva prema odluci iz lipnja 2018. godine imala novoutvrđeni koeficijent od 1,843, dok je prema Ugovoru o radu imala koeficijent 1,552.

“Koeficijentom 1,843 ona je izjednačena s profesorom visoke škole, docentom ili znanstvenim suradnikom, te višim revizorom. Također, postoji odluka o povećanju koeficijenta na 2,50, što bi se prema Uredbi o koeficijentima primjenjivalo, primjerice, na pročelnika kliničkog odjela primarijusa ili na znanstvenog savjetnika. Obje odluke donesene su zbog povećanog opsega posla”, navodi se u spomenutom dokumentu.

**

Pokušali smo od bivše dekanice Ćosović Bajić dobiti konkretne odgovore za spomenute isplate, pa i objašnjenja, a posebno za one isplate koje je zapravo odobrila samoj sebi, te smo joj ponudili konkretno poslati upite o isplatama, no rekla nam je kako ne želi ništa komentirati. Od ljudi bliskih njoj doznajemo da ona smatra kako je taj novac isplaćivan iz sredstava koja je TVZ sam uprihodovao vlastitim projektima te da su dodaci i autorski honorari isplaćivani upravo onim ljudima koji su “stvarali taj dodatni prihod”.

Također drži da su spomenuta revizija, a i financijsko vještačenje tzv. komercijalni dokumenti, odnosno da se ne radi o reviziji koju je proveo Državni ured za reviziju, te kako je manjkava jer ne daje “širu sliku”. Za razgovor za Jutarnji list ovih dana nije bila raspoložena ni šefica računovodstva.

“Nemojte me više zvati”, poručila je.

Treba svakako napomenuti da su za “ispravnost financijskog poslovanja odgovorni dekan i prodekan za nabavu, investicije i financije te za sastavljanje financijskih izvještaja i rukovoditelj financijsko-računovodstvene službe”.

Od njih je jedini bio voljan dati komentar bivši prodekan za financije, nabavu i investicije Časlav Dunović, koji je kazao kako je bio upoznat s isplatama dodataka na plaću, međutim osim položajnih dodataka, nije imao nikakav uvid u kriterije za dodjeljivanje stimulacija. Također kaže kako nije znao koliko su se pojedincima isplaćivali autorski honorari, niti mu je bilo poznato za koja su autorska djela ti honorari isplaćivali.

“To je bilo direktno u nadležnosti dekanice, osobno bih tek na kraju godine vidio kumulativni izračun. Nisam imao uvid u konkretne isplate, pa ni iznose autorskih honorara. Osobno sam bio zadužen za ulazne i izlazne račune dobavljača i investicije te mogu odgovarati samo za ono što sam potpisivao. Ugovore za autorske honorare potpisivala je uglavnom dekanica”, kazao je bivši prodekan za financije Dunović, koji je, dodaje, osobno u jednom trenutku, čak, pismeno upozorio Stručno vijeće TVZ-a da će ako se nastavi s tolikim zapošljavanjem na teret Veleučilišta stanje postati financijski neodrživo.

Borba dvije struje

O novom dekanu TVZ-a Malčiću već se pisalo kada se grupacija od trinaest djelatnika, ovo ljeto pobunila protiv novog Statuta.

Upute za izmjenu Statuta dalo je Ministarstvo, kojim se ograničavaju mandati i ukida dio upravljačke strukture, a u Stručno vijeće uključuje sve nastavnike, njih oko 130, um jesto dotadašnjih 30.

Ipak u srpnju ove godine, 13 djalatnika podnijelo je sudski postupak za poništenje novog Statuta pri Visokom upravom sudu.

Među tom grupacijom bilo je onih koji smatraju da je novu upravu postavila politika, odnosno HNS, koji zapravo, neslužbeno govore, želi “ovladati TVZ-om” jer u Upravnom vijeću koje po novom Statutu bira dekana sjede predstavnici resornog Ministarstva.

“Ministrica koja je iz redova HNS-a imenovala je tri člana u upravno vijeće, a zanimljivo je i da Željko Uhlir, HNS-ov državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva, pokušava pokrenuti studij na TZV-u”, govori nam sugovornik s TZV-a.

Iz drugog izvora s TZV-a, pak, doznajemo kako spomenuti takozvani Uhlirov studij odlukom stručnog vijeća graditeljskog odijela nije pokrenut ove godine.

“Nastavni plan i program za taj studij poslan je na doradu”, kaže nam naš izvor.

Ivica Levanat, član Radničkog vijeća i predstavnik radnika u Upravnom vijeću, kaže, pak, kako većina nastavnika i asistenata, kojih ima oko 130, nije primila nikakve ili da su primali neznatne dodatke na plaću od 2014. do 2018. godine.

“No zanimljivo je da to, dakako, nije slučaj s onih 13 podnositelja prijave protiv novog Statuta. Grupu podnositelja čine dosadašnji pročelnici odjela, dosadašnji član Upravnog vijeća te još osam članova stručnog vijeća u prethodnom sazivu”, kaže Levanat.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo