IZBORI U PODRAVINI

VIDEO: BOLJE KANALIZACIJA NEGO DEMOKRACIJA Kako su se načelnik općine i lokalni Romi dogovorili da im manjinski izbori nisu neophodni

    AUTOR:
    • Tomislav Kukec

  • OBJAVLJENO:
  • 05.05.2019. u 19:21

Boris Kovačev / HANZA MEDIA

 

Mala podravska općina Drnje, smještena na samo nekoliko kilometara cestom od Koprivnice prema mađarskoj granici, ovih dana suočila se s neobičnim problemom kako, u uvjetima u kojima žive, ispoštovati zakone i demokratska načela.

Zakon, naime, kaže da bi u svakoj općini, gradu ili županiji valjalo provesti manjinske izbore ako u toj jedinici lokalne samouprave postoji barem jedan i pol posto onih koji čine manjinu. A u Drnju, općini od oko 1700 duša, gotovo je četiri posto Roma. Žive u “ciganskom naselju Autoput”, kako ga nazivaju mještani, i po zakonu bi trebali imati svoje Vijeće romske nacionalne manjine.

Ozbiljno su oni shvatili ovaj posao, pa krenuli selom tražiti tko bi htio u politiku. U čitavom naselju nema više od 70-80 osoba i nije bilo lako pronaći one koji bi se htjeli prihvatiti tog nezgodnog posla. Jer problema je mnogo, a rješenja, blago je reći, premalo. Na jedvite jade “sklepali” su listu i baš što su je htjeli predati lokalnom izbornom povjerenstvu, nastao je golem problem. Lokalni su mediji, naime, ustanovili kako lista baš i ne predstavlja one najbolje u zajednici - nekoliko ih je netom izašlo iz zatvora, a jedan je navodno pod istragom da je prodavao vlastito dijete. Jedan od problema je i što Romi iz ovog naselja mahom nisu obrazovani, pa je listu predvodio najškolovaniji među njima, a taj ima samo četiri godine osnovne škole.

 

Zaključili su tako da bi najbolje bilo odustati od cijele te ideje demokracije i, umjesto toga, novac potrošiti pametnije. U dogovoru s načelnikom Drnja, 26-godišnjim Petrom Dombajem koji je vlast osvojio kao nezavisni kandidat grupe birača, odlučili su da će lista biti povučena. Izračunato je, također, da bi sami izbori stajali oko pedeset tisuća kuna, a rad Vijeća u iduće četiri godine još oko 200 tisuća (valja osigurati prostor, naknadu za rad, osobu koja poznaje romski...), pa su se dogovorili da je za taj novac pametnije obnoviti općinsku infrastrukturu.

Boris Kovačev / HANZA MEDIA

Načelnik općine Drnje Petar Dombaj

 

Ne baš najbolji susjedi

- Riječ je o naselju starom barem šezdeset, neki kažu i devedeset godina. Tu žive Romi koji, moramo reći, nisu baš najbolji susjedi. Nitko se tim ljudima nije bavio godinama. Imamo mnogo problema. Novac dobiven od raznih socijalnih naknada i dječjeg doplatka troše na alkohol, a javne radove, kojima smo ih htjeli zaposliti, odbijaju jer bi im to donijelo manje prihoda od ‘socijale’. Žalili su nam se da nemaju struju, dali smo im stanice koje su u kratkom roku demontirane i prodane u otpadni metal. Preko županijskog proračuna osigurali smo im drva za ogrjev, no oni ga prodaju za alkohol, a onda, kada dođe zima, ispile tuđi štagalj i na to se griju. Naselje je puno pasa koji napadaju ljude, sad su počeli držati i staforde koje uopće ne znaju odgajati, a kad im dođe naknada, sve je još gore. Ljudi piju, psi jedu čokolade, ne zna se gdje je kraj. Glasna glazba po cijele noći, obiteljsko nasilje, tučnjave i pijančevanje... Zanemaruju odgoj djece, skloni su krađama, a problem je što im ni policija ništa ne može. Evo vam primjera. Policija nekad na istom mjestu intervenira i po deset puta jedne noći. Dođu njih dvoje, a Roma se okupi trideset. I što da naprave? Ne daj Bože ako je u patroli žena policajka... Kada stvarno izgube kontrolu, policajci pozovu interventnu. A oni kao da su to jedva dočekali, pa vade mobitele i provociraju reakciju kako bi mogli tužiti radi odštete. Naši su mještani u strahu. Mnogi od njih ogorčeno prijete da će se iseliti, među njima je i jedan veliki autopoduzetnik koji zapošljava dvadesetak ljudi. Za ovako malo mjesto poput našeg, nije baš svejedno izgubiti dvadeset radnih mjesta - govori načelnik Dombaj.

Boris Kovačev / HANZA MEDIA

U naselju nema struje, pitke vode ni kanalizacije

 

Objašnjava nam zašto se u Drnju odustalo od manjinskih izbora.

- Svi koji su bili na toj listi kao kandidati za to buduće vijeće, nažalost, nisu primjeri kakav bi jedan vijećnik trebao biti i štete samoj zajednici. Zanemaruju djecu, bave se kriminalnim radnjama, ne služe na čast i naš je stav bio da takvi ljudi nisu primjer kakav bi jedan član takvog vijeća trebao biti - kaže.

Na prvu, njegove riječi mogle bi zazvučati strašno ksenofobično. Vjerojatno bi neka udruga procijenila da je riječ o čovjeku kojeg treba odmah goniti. Treba, ipak, uzeti u obzir da je riječ o mladiću koji se uhvatio problema koji mnogi njegovi prethodnici nisu uspjeli riješiti. Cilj mu je da se Romi uklope jer, kaže, želi postići društvo u kojem nitko ne gleda na to tko je manjina, a tko većina te da svi poštuju ista pravila. Kaže kako su za njega Romi ljudi kao i svi drugi te da u svojoj općini nikada neće praviti razlike.

- Ne želim da nas itko ikada dijeli. Svi ljudi u Drnju uvijek će imati ista prava - uvjerava nas.

Tko god želi raditi, kaže, ovdje će lijepo živjeti, bez obzira na to bio Rom, Hrvat, Srbin, Makedonac ili Sirijac, no ne vidi zašto bi se novac trošio na one koji očigledno ne žele doprinositi društvu.

Pokušava uspostaviti red u mjestu gdje je, bilo nam je jasno čim smo došli, vrag odavno odnio šalu, a baš tim se terminom poslužio i načelnik.

Izvan svake civilizacije

- Problem je što ljudi na vlasti ne shvaćaju da je stanje ovdje neodrživo, a bez političke volje i podrške države mi smo ovdje sasvim nemoćni - zaključuje. Dodaje kako nitko nije vidio smisao u tome da se puste tisuće kuna spiskaju na izbore kada je “jasno da među njima ne postoje ljudi koji bi mogli donositi bilo kakve odluke”.

Stoga je, u dogovoru s romskim predstavnicima, odlučeno kako je bolje novac umjesto za izbore potrošiti na nešto što je “svima korisnije”.

- Ne znamo još što će to biti. Radimo na uređenju mosta, cesta, groblja, energetskoj obnovi škola, voljeli bismo zaposliti još jednog odgojitelja, imamo niz projekata i sigurno je da će taj novac biti pametno potrošen, a pogotovo ako se uloži u njihovo naselje u kojem nema struje, pitke vode, kanalizacije..

U romskom naselju dočekuje nas Franjo Horvat, predsjednik udruge Korak po korak koja zastupa Rome u čitavoj Koprivničko-križevačkoj županiji, a koji je i krojio sada odbačenu listu. On nam kaže kako su medijski napisi o “kriminalcima” na listi malo pretjerani, no slaže se da u naselju Autoput postoje problemi.

- Činjenica je da su neke osobe koje su se našle na listi nanijele štetu cijeloj romskoj zajednici i slažem se da je listu trebalo povući, što smo i učinili u dogovoru s načelnikom. Što se optužbi o prodaji djeteta tiče, da bi to navodno napravio jedan od stanovnika naselja, to je potpuna neistina i u tijeku je istraga koja će to dokazati. No mi smo odlučili povući listu kako bi sve bilo čisto i kako nam nitko ne bi mogao ništa prigovoriti. Gledajte, u svakom narodu ima problematičnih pojedinaca. Ali nije u redu da ako jedan Rom nešto napravi, sve Rome gledamo kao problematične. Naravno da uvijek ima takvih, i među Romima i među Hrvatima, no zašto bi zbog nekoliko takvih trpjelo cijelo naselje? - pita nas Horvat. To je kao da, dodaje, svi Romi Hrvate gledaju kao monstrume na temelju međimurskog slučaja mrtve žene u zamrzivaču, aludirajući na slučaj koji je sledio regiju.

Koprivnica, 020519.
Reportaza o neodrzavanju izbora za clanove Vijeca romske nacionalne manjine u Opcini Drnje.
Na fotografiji: romsko naselje Autoput u Opcini Drnje. Franjo Horvat, predsjednik udruge Korak po korak u drustvu mjestana naselja Autoput.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Franjo Horvat, predsjednik udruge Korak po korak u društvu mještana romskog naselja Autoput u općini Drnje

 

Kaže da je naselje Autoput, koje je to ime dobilo jer se na tom području uz Dravu uvijek vadio šljunak za autoceste, naselje “izvan svake civilizacije”, koje je, prema njegovim spoznajama, među romskim naseljima s najlošijim uvjetima u Hrvatskoj.

- U dogovoru s općinskim načelnikom ja sam, kao predlagatelj liste, nju povukao i izbora neće biti, a dogovoreno je da novac utrošimo na infrastrukturne projekte. Tamo nema struje, pitke vode, kanalizacije... Bilo bi idealno kada bismo, a na tom rješenju upravo radimo, te ljude mogli iseliti na neku civiliziraniju lokaciju. Vijeće romske manjine ima smisla samo ako netko ima kapacitete obavljati tu dužnost, a u ovom naselju toga nema - objašnjava Horvat.

U samom naselju imamo se priliku uvjeriti u bijedu koja ovdje vlada. U ruševnim potleušicama žive mnogobrojne obitelji, a “pitkom” se vodom opskrbljuju iz pumpe iz koje uglavnom izlazi gotovo žitka, žuta tekućina. U vrijeme našeg posjeta sunčano je i toplo, no ne možemo ni zamisliti kako to izgleda kada krenu jesenje kiše i zimski snjegovi.

- Djeca su nam prljava dok dođu do škole, a nemamo asfaltiranu cestu. I onda kažu da smo ih mi poslali prljave u školu. Strujni kabeli svako malo se zapale i moram ih gasiti. Ovdje nema života i svatko samo gleda kako bi otišao - govori nam Alen Balog koji je trebao nositi listu romskog naselja Autoput.

Ako nema liste, nema izbora

Naše je prvo pitanje mještanima ovog nesvakidašnjeg naselja slažu li se da se, umjesto zakonskih procedura, ovdje provede odluka po kojoj neće imati svoje vijeće, ali će taj novac biti uložen u infrastrukturu.

- Apsolutno! - govore uglas. Nisu im bitni političari, nije im bitna procedura, nego ono osnovno.

Podsjećamo - struja, voda, cesta, kanalizacija...

- Bitno je samo da taj novac ne ode u vjetar, nego da se stvarno uloži u ono što je ovom naselju potrebno - kažu nam.

Završavajući ovaj članak kontaktirali smo Ministarstvo uprave, u potrazi za odgovorom prijete li ovoj općini sada kakve sankcije jer su se oglušili o zakon. Ondje su nam dali dosta jasan odgovor.

- Zakon je nedvosmislen i kaže da, ako nema predložene kandidacijske liste, nema ni izbora - rekli su nam u Ministarstvu.

Drugim riječima, ako pojedina jedinica lokalne samouprave odluči umjesto na manjinske izbore novac radije utrošiti na nešto pametnije, sankcije ne postoje, a dovoljno je samo da se nitko ne kandidira.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li još koja općina slijediti ovaj primjer, a pogotovo će biti zanimljivo doći u Autoput za godinu, dvije i vidjeti što je točno napravljeno s novcem koji je trebala “pojesti” demokracija.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo