Dolina Neretve najpoznatija je po uzgoju citrusa i lubenica. Jagode su, s druge strane, zaštitni znak vrgoračkog kraja, no posljednjih se godina taj omjera snaga sve više mijenja. Naime, od pandemije koronavirusa uvelike se povećala proizvodnja jagoda na plantažama od Opuzena do Ušća nakon što su brojni poljoprivrednici uvidjeli profit u uzgoju prvog sezonskog voća.

Pokazuju to i brojke. ENNA Fruit, vodeća tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju te preradu svježeg voća i povrća na području Hrvatske i regije, lani je otkupila 260 tona jagoda iz doline Neretve, dok im je ove godine u planu otkupiti više od 300 tona, potvrdio nam je Dragan Crnomarković, direktor otkupnog centra Opuzen.

- Proizvodnja jagoda u Neretvi raste zadnjih godina. Procjena je da je u Neretvi ove godine zasađeno oko 40 hektara ili 1.600.000 sadnica jagoda, a očekivani urod je oko 800 tona. U proizvodnji ima više različitih sorti, ali još uvijek je najzastupljenija Clery – istaknuo je Crnomarković.

Dragan Crnomarković, direktor otkupnog centra ENNA Fruit u Opuzenu

Paun Paunovic/Cropix

Usporedbe radi, u Vrgorcu i okolici ima između 25 do 30 hektara zasađenih površina jagode, a prema procjeni Udruge Vrgoračka jagoda, ovogodišnji urod iznosit će između 500 i 600 tona.

Jedan od neretvanskih poljoprivrednika koji se okušao u proizvodnji crvenog bobičastog voća jest Matko Babić Bagurić. Njegova se obitelj već više od 30 godina bavi poljoprivredom te uzgajaju čitav niz kultura, od lubenica, tikvica, mandarina i raznih kupusnjača. S uzgojem jagoda krenuli su prije četiri godine, prvenstveno kako bi popunili prazninu u tom periodu proizvodnje te zadržali domaću radnu snagu.

- Tek smo na početku berbe, no zasad je urod zadovoljavajući, iako nam vremenske prilike ne idu baš u prilog. Berbu planiramo do polovice lipnja, a osim radne snage koju imamo kroz čitavu godinu, u ispomoć dolazi i još nekoliko radnika iz susjedne BiH – govori Babić Bagurić.

Matko Babić Bagurić

Paun Paunovic/Cropix

U sadnju ih je povukla i isplativost jer, ovisno o godini, znaju biti profitabilnije od lubenice ili mandarine, iako je problem što zahtijevaju puno više posla i troškova u proizvodnji. Zbog potonjeg razloga su ove godine smanjili svoju plantažu s jagodama s 2,5 hektara na 1,5 hektara. Naime, kultura se sadi krajem kolovoza i početkom rujna zbog čega postoji opasnost da visoke temperature uzrokuju sušenje sadnice. Nadalje, tijekom jeseni moraju tri puta skidati zaperak, a u veljači treba očistiti sve stabljike od viška listova te ih prekriti agrotekstilom. Berba pak počinje krajem travnja ili početkom svibnja i traje do sredine lipnja, s time da im u tom razdoblju prijeti kišovito te vjetrovito vrijeme. Još jedan specifični problem neretvanskog kraja jest i navodnjavanje jer voda potrebna za zalijevanje često zna biti zaslanjena.

Ipak, dolina rijeke Neretve također nudi i niz prilika za uzgajivače. Klima je jako pogodna za uzgoj, a neretvanske jagode se čak i prije beru zbog čega znaju stići na tržište i desetak dana prije vrgoračkih.

- Jagoda iz doline Neretve prepoznata je na domaćem tržištu. Za to je zaslužna dobra kvaliteta, bogatstvo okusa i izrazito intenzivan miris koji naša jagoda ima. Spoj dobre mikroklime, zemljišta i predanog rada naših proizvođača daje jedinstvenost ovom našem proizvodu – objašnjava Crnomarković iz tvrtke ENNA Fruit.

Domaće vs. inozemne

Oba naša sugovornika se slažu kako su domaće, pogotovo neretvanske jagode, puno kvalitetnije od uvoznih. Babić Bagurić kaže kako je najveća prednost hrvatskih jagoda što dolaze iz strogo kontroliranog uzgoja te je period od berbe do stavljanja u prodaju maksimalno 24 sata. Upravo se u tom faktoru može najviše prepoznati razlika u trgovini između domaćih i uvoznih jagoda.

Paun Paunovic/Cropix

- Razlika se primijeti u boji peteljke. Uvozna je uglavnom stara oko pet dana kada dođe na policu te se peteljka zbog toga osuši. Uz to, u većini slučajeva su uvozne jagode kalibrirane, znači sve su iste veličine u košarici, dok domaća nije – navodi Babić Bagurić, no dodaje da se teško mogu boriti s inozemnom konkurencijom iz Grčke, Španjolske i Italije.

Strani uzgajivači imaju, kaže, velike proizvodnje i skrivene poticaje te koriste širi spektar sredstava za zaštitu. Babić Bagurić ističe da bi upravo zbog potonjeg razloga nadležno Ministarstvo poljoprivrede trebalo strože kontrolirati količinu pesticida na uvoznim jagodama jer je poznato da koriste mnoga sredstva koja su kod nas zabranjena.

Veliki problem, kaže, leži i u lažnom deklariranju jer se sve češće događaju situacije da u ožujku na tržnicama i štandovima pronađemo „domaće“ jagode, iako one tek stižu u drugoj polovici travnja.

Pavlova torta

Paun Paunovic/Cropix

Za kraj ostaje svakako pitanje mogu li hrvatski proizvođači samostalno snabdijevati Hrvatsku jagodama. Crnomarković ističe kako prostora za povećanje proizvodnje svakako ima, pogotovo u dolini Neretve, no isto tako napominje da su ulaganja u proizvodnju jagoda izrazito velika, s time da je cjelokupni proizvodni ciklus opterećen s dosta rizika.

– Potrebno je osigurati određene programe i potpore kako bi proizvođači lakše mogli ulaziti u proizvodnju i smanjiti proizvodne rizike prvenstveno kroz proizvodnju u zatvorenom prostoru. Također, zadnjih godina je pravi izazov naći dovoljan broj sezonskih radnika za berbu jagode tako da je to jedan od limitirajućih faktora u budućem širenju proizvodnje jagode u dolini Neretve – kaže Crnomarković.

Da je jagoda izazovna kultura, potvrdio nam je i Babić Bagurić. On trenutno ne planira povećati proizvodnju, ponajviše zbog velikog poskupljenja proizvodnje, kao ni zbog uvozne konkurencije koja prodaje bobičasto voće po puno nižim cijenama.

- Hrvatska može sigurno proizvesti dovoljno jagoda za svoje građane, međutim, kao i u drugim kulturama, čim krene domaća jagoda tržište preplavi uvozna po dampinškoj cijeni – navodi.

Proizvođačima u toj borbi svakako mogu pomoći otkupljivači. Babić Bagurić ističe da od početka sve svoje jagode predaje u ENNA Fruit i da nema problema s plasmanom, što mu puno znači za planiranje poslovanja.

Paun Paunovic/Cropix

Crnomarković također potvrđuje da ENNA Fruit sa svojim stručnim djelatnicima kroz edukaciju, ulaganja u opremu nakon berbe i ugovorenu proizvodnju osigurava kooperantima kontinuirani otkup jagoda pratećih ih pri tome sa svim potrebnim resursima.

- Sezona jagode je jako kratka i glavnina berbe završi u nekih 15 do 20 dana, što iziskuje visoki nivo organiziranosti u otkupu, pakiranju i otpremi proizvoda. Naš plan je zajedno s našim kooperantima intenzivno raditi na povećanju proizvodnih količina, osiguranju kvalitete i kontinuitetu isporuka prema našim kupcima – zaključuje Crnomarković.

---

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Energia naturalis

Bila kiša, sunce ili snijeg, mi smo u polju. Obrađujemo ga, plijevimo, beremo plodove, vrlo često i po 12 sati dnevno. Sve smo uložili u taj posao, tako da za nas radno vrijeme ne postoji – govori Hrvoje Stanišić, 23-godišnji poljoprivrednik koji plodove svoga rada skuplja još od malih nogu.

Hrvojeva obitelj već se više od 20 godina bavi uzgojem voća i povrća u Vukosavljevici, naselju u Virovitičko-podravskoj županiji. U posljednjih šest godina Hrvoje se pridružio obiteljskom biznisu u kojem radi sve poslove – od rada na zemlji, berbe, prijevoza pa do administracije i marketinga. Za razliku od mnogih svojih vršnjaka koji se ne vide u fizičkom poslu, on je odmalena provodio vrijeme s roditeljima u polju.

Hrvoje Stanišić

Ustupljena Fotografija

Od poljoprivrede se, kaže Hrvoje, može živjeti, ali priznaje da to nije lak posao. Ne odnosi se to samo na zahtjevan fizički rad, nego i na sve češća izazovna vremena koja svaki puta donose neke nove probleme. Neki od njih su i nepredvidive vremenske prilike, ali i nestabilna financijska situacija u domaćoj proizvodnji zbog pojačanog uvoza.

No, da bi njihovi proizvodi bili dostupniji potrošačima, u distribuciji im mnogo pomažu otkupljivači. Među njima je i ENNA Fruit, vodeća tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju te preradu svježeg voća i povrća na području Hrvatske i regije. Riječ je o tvrtki koja surađuje s više od 1000 domaćih kooperanata te kroz skladištenje, sortiranje i pakiranje u svojim otkupnim centrima dodaje vrijednost, osigurava kvalitetu i kontinuitet isporuka kupcima, velikim trgovačkim lancima.

Imanje obitelji Stanišić prostire se na 17 hektara, a tamo se može pronaći zaista svačega. Od povrća uzgajaju krastavce, mahune, paprike, butternut i hokaido tikve, salatu, blitvu i mladi luk, a od voća breskve, šljive, trešnje, nektarine, mini lubenice, dinje i jagode. Iako su najpoznatije vrgoračke i one iz doline Neretve, nasadi obitelji Stanišić očit su dokaz da uspijevaju i u sjevernijim krajevima.

Ovo je mnogima omiljeno proljetno voće, a okus domaćih jagoda zaista je nešto posebno. Iako nemamo svi mogućnost posaditi jagode na velikim površinama, one uspješno rastu i u manjim vrtovima pa čak i u teglama na balkonima. Kako bismo svake godine uživali u sočnim, crvenim plodovima iz vlastitog uzgoja, Hrvoje nam je dao zlata vrijedne savjete o sadnji, održavanju i svim ostalim koracima za što bolji rezultat.

Kako odabrati sortu?

Prvo što je važno znati jest da se jagode mogu uzgajati iz sjemena, ali Hrvoje napominje da je za sadnju na malim površinama praktičnije posaditi ih kao mladice. Prodaju se s golim korijenom ili kao biljke jagoda u posudi. Iznimno je važno da su sadnice zdrave, s tri do pet listova te da im je razvijeno korijenje.

Ustupljena Fotografija

Kada je riječ o odabiru sorte, za manje vrtove i balkone, kaže Hrvoje, najbolji su izbor one koje ranije dozrijevaju poput sorte Kviki i koje nisu toliko zahtjevne. Upravo nju naš sugovornik uzgaja na svom OPG-u, ali ima i kasniju sortu Jolie. Naravno, kako bi plod bio što kvalitetniji, birajte one sorte koje dobro odgovaraju klimi u kojoj se nalazite.

Iako su jagode sezonski plod, njihov korijen može preživjeti zimu, što znači da u plodovima možete uživati više godina ako ih pravilno zaštitite i prije prve sadnje temeljito pripremite tlo.

Priprema tla

Tlo za uzgoj jagoda trebalo bi biti čim bogatije humusom, napominje Hrvoje. Kako je jagodama potrebna dobra drenaža, struktura tla bi trebala biti pjeskovito-ilovasta. Također, treba paziti da u zemlji u koju planirate posaditi jagode nisu posađene neke druge biljke poput graška, rajčice ili kukuruza. Naime, postoji mogućnost da jagode napadnu isti nametnici koji štete navedenim biljkama.

Ako je vaše tlo pjeskovito, možete ga učiniti pogodnim za sadnju jagoda tako da prvo uklonite korov i pomiješate ga sa slojem komposta ili stajskog gnojiva. Taj korak će vam omogućiti da smanjite količinu dodatnog gnojiva. Osim toga, tlo je potrebno izravnati i dovoljno navlažiti.

Priprema tla kod uzgoja jagoda u posudama ista je kao i za sadnju u vrtu.

Sadnja

Jagode se mogu saditi u proljeće ili na ljeto, ovisno u kojem dijelu zemlje živite. Iako je sadnja u proljeće karakteristična za kontinentalnu Hrvatsku, Hrvoje jagode sadi u kolovozu. Ako želite jagode posaditi ranije, pričekajte da se tlo potpuno odmrzne, osuši i počinje zagrijavati. Proljeće je varljivo pa postoji rizik da nagli naleti neočekivane hladnoće oštete biljke. Zato je važno pratiti vremensku prognozu i stanje tla.

Shutterstock

Prije samog umetanja u tlo, sadnicama se skraćuju žile te je njima potrebno vrlo nježno rukovati. Također, treba paziti da se sadnice prije sadnje drži u hladu i da su vlažne. A sad sama sadnja: iskopajte rupu duboku šest do sedam centimetara, u nju položite sadnicu i zatrpajte korijen zemljom. Nakon toga, pritisnite zemlju da se ostvari kontakt između korijena i zemljišta.

- Optimalni razmak između sadnica je 25 centimetara, ali neće im smetati ni manji. Svakako pazite da sadnice posadite na osunčano mjesto jer što više sunca dobivaju, jagode su slađe - kaže Hrvoje Stanišić.

Navodnjavanje

Nakon sadnje, biljke jagode potrebno je zaliti s 0,5 do jedne litre vode. Ovo voće obožava vlagu pa je ne treba manjkati, no pretjerivanje isto tako nije dobro. Najbolje vrijeme za zalijevanje jagoda je jutro, kada sunce još nije zapeklo. Hrvoje na svom polju jagode zalijeva obilno jednom u dva tjedna za vrijeme jakih vrućina te koristi sistem navodnjavanja kap-na-kap. Vodi dodaje prihranu, odnosno gnojivo, koje zajedno s vodom puštaju kroz sustav. Važno je da se biljka dobro drenira kako bi se spriječilo propadanje korijena, a u tome može pomoći malčiranje tla borovim iglicama, slamom ili usitnjenim lišćem.

Zimi se jagode rijetko zalijevaju jer im vodu osiguravaju jake oborine te biljka ulazi u fazu mirovanja. Tijekom te faze jagode usporavaju rast kako bi preživjele nepovoljne uvjete.

Održavanje i zaštita

Hrvoje nam je ispričao da jagode uzgaja u plastenicima kako bi ih zaštitio od vremenskih nepogoda, od kojih su vjetar i kiša najveći problem. No, ako nemate mogućnost za izradu plastenika, možete ih osigurati mrežama za zaštitu od vjetra ili postavljanjem ograde oko sadnica. Malč će ih zaštititi od mraza i hladnoće, a u istu svrhu koristi se i agrotekstil koji se čvrsto pričvrsti na zemlji.

Berislava Picek/Cropix

Prije zime potrebno je očistiti prostor oko biljke od korova i lišća koje privlači štetnike. Neki od najčešćih su uši i grinje, a od bolesti pepelnica, siva plijesan, antraknoza plodova i lisna pjegavost. Ovisno o vrsti bolesti, biljke jagode se prskaju specijaliziranim sredstvima protiv nametnika kod kojih treba paziti na deklaraciju i smiju li se uopće koristiti. Preventivno liječenje zasada obavlja se u jesen, a s prskanjem se staje pred berbu. Od ostalih prijetnji, poput puževa i buba, jagode možete zaštititi mrežom za ptice, a sadnja kadifa u blizini jagoda spriječit će zečeve da se njima oslade.

Za razliku od ostalih bobica, jagode nije potrebno redovito obrezivati. No, kada izrastu prvi cvjetovi, oni se režu kako bi biljka usmjerila svu snagu u ukorjenjivanje. Također, izdanci koje pušta mogu se ukorijeniti u tlo pa ih je potrebno ukloniti kako ne bi oduzimali energiju biljci.

Što se tiče prihranjivanja, ono se vrši specijaliziranim gnojivima svakih mjesec dana tijekom vegetacije. Ako jagode uzgajate u posudama, smjestite ih na toplo mjesto s dovoljno sunca i dobrim protokom zraka. U slučaju da ih držite na direktnom suncu, češće ih zalijevajte.

Berba

I na kraju, ono što svi čekamo – berba! Jagode se preporučuje brati nakon jutarnje rose ili poslijepodne kada je sunce slabije. Vrijeme berbe također ovisi o sorti koju uzgajate pa se tako one s mekanim plodovima beru dok još nisu zrele, a one s čvršćim kada dosegnu potpunu zrelost.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Energia Naturalis.

Šefe, koliko jagoda smijemo ponijeti u Zagreb?

- Moreš uzet ovi red. Ma i oni ondje, manji. Al‘ pola, ne više – kaže nam Tomo i odjuri dalje, preskačući zelene listove jagoda kao da su prepone na trkačkoj stazi.

Svi ga ovdje oslovljavaju sa „Šefe“, pa smo i mi te food blogerica Mateja Krvarić Zobec, mnogima znana kao Uvijek gladna, usvojili njegovu titulu. Da je on glavni, shvatili smo odmah pri dolasku na suncem okupanu plantažu obitelji Babić Bagurić u dolini rijeke Neretve. Njega se pita za svaku sitnicu vezanu uz posao - jesu li jagode dovoljno slatke, ide li berba kako treba, hoće li vrijeme poslužiti još nekoliko dana, samo su neka od upućenih pitanja.

Matko Babić Bagurić i njegov sin Tomo

Paun Paunovic/Cropix

Na neka odgovori, na preostala samo kimne glavom. Nema on sada vremena ćaskati kad vidi da tamo u jednom redu treba privesti kariole ili donijeti dodatnu kašetu. To što ima samo sedam godina i baš je došao iz škole, ne sputava ga nimalo u poslu. Vidi se da jednostavno uživa u životu dok trči ususret proljetnom vjetru, a jagode se poput crvenih zvončića njišu pored njegovih nogu.

Njegov otac Matko ne dijeli sinov poletan korak, no i njega se može pronaći u svakom kutku hektar i pol zemlje. Njegove noge usporavaju brige o nepredvidljivom vremenu, berbi tikvica koja je paralelno u tijeku, kao i stanju lubenica na nekoliko kilometara udaljenoj plantaži. No, unatoč napornom ritmu, nepredvidljivoj prirodi posla i konstantom poskupljenju materijala, stariji Babić Bagarić kaže nam da i dalje, nakon skoro 30 godina, ima ljubavi u poljoprivredi.

Paun Paunovic/Cropix

- Fino je tu, bolje nego vani. Uostalom, svugdje treba raditi, pa zašto ne ovdje, na svome – kaže nam.

Prilika koja se ne propušta

Upravo smo k njemu došli na plantažu kako bi saznali više o prvom sezonskom voću i mnogima omiljenoj prirodnoj slastici, ali i kako bi od njegovih jagoda s Matejom napravili Pavlovu, najpoznatiju tortu s beze korama.

Na put smo se uputili u četvrtak, prvi dan nakon što su kišni oblaci popustili svoj obruč oko svibanjskog proljeća. Nakon četiri i pol sata vožnje stigli smo u Opuzen gdje je berba već bila u punom jeku. Osamnaest radnika, što mlađih, tako i starijih, marljivo je ubiralo jagode, držeći u rukama toranj prozirnih plastičnih košarica, ostavljajući pritom iza sebe one koje se dupkom pune crvenih slatkih plodova.

Food blogerica Mateja Krvarić Zobec

Paun Paunovic/Cropix

Ovo je tek prva od dvadesetak berbi koliko će ih biti na plantaži. Kako nam je objasnio gazda Matko, jagode se beru svaka dva do tri dana, od sredine travnja pa sve do sredine lipnja. Naravno, svoj glas u određivanju rasporeda ima i vrijeme koje, nažalost, ne poštuje uvijek planove poljoprivrednika. No, danas je sunce s nama i takva se prilika u dolini Neretve ne propušta.

Stoga smo čučnuli između zelenih linija i ubirali svoj dio jagoda za izradu Pavlove. Dok mali Šef ne gleda, uzmemo koju i prinesemo je usnama. Slatka je, i topla. Ako sunčeve zrake mogu imati okus, ovako bi ga zamislili.

- Bolje su od vrgoračkih, je l‘ tak? – dobacuje nam Matko, no na pitanje odgovaramo s osmijehom malo zamrljanim crvenim mrljama. Između dva susjedna kraja postoji jedno malo natjecanje, no, iako su vrgoračke mrvicu poznatije, neretvanske su svakako brojnije. Procjena je da je u Neretvi ove godine zasađeno oko 40 hektara ili 1.600.000 sadnica jagoda, a očekivani urod je oko 800 tona. Usporedbe radi, u Vrgorcu i okolici ima između 25 do 30 hektara zasađenih površina jagode, a prema procjeni Udruge Vrgoračka jagoda, ovogodišnji urod iznosit će između 500 i 600 tona.

Jedinstveni proizvod

Proizvodnja u Neretvi pritom raste posljednjih godina. ENNA Fruit, vodeća tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju te preradu svježeg voća i povrća na području Hrvatske i regije, lani je otkupila 260 tona jagoda iz doline Neretve, dok im je ove godine u planu otkupiti više od 300 tona, potvrdio nam je Dragan Crnomarković, direktor otkupnog centra Opuzen. Klima u ovom kraju je, naime, jako pogodna za uzgoj, a neretvanske jagode se čak i prije beru zbog čega znaju stići na tržište i desetak dana prije vrgoračkih.

Dragan Crnomarković, direktor otkupnog centra ENNA Fruit u Opuzenu

Paun Paunovic/Cropix

- Jagoda iz doline Neretve prepoznata je na domaćem tržištu. Za to je zaslužna dobra kvaliteta, bogatstvo okusa i izrazito intenzivan miris koji naša jagoda ima. Spoj dobre mikroklime, zemljišta i predanog rada naših proizvođača daje jedinstvenost ovom našem proizvodu – objašnjava Crnomarković iz tvrtke ENNA Fruit.

Realnost jest da su obje, i vrgoračke te neretvanske, odlične te puno, puno ukusnije od uvoznih. Razlika je čak vidljiva okom, i to po boji peteljke. Uvozna je uglavnom stara oko pet dana kada dođe na policu te se peteljka zbog toga osuši. Uz to, u većini slučajeva su uvozne jagode kalibrirane, znači sve su iste veličine u košarici, dok domaća nije.

Tijekom berbe, do nas dopire glazba s kariola koje gura Hrvoje Popović, kum obitelji Babić Bagurić. Na njegovom mobitelu sviraju dalmatinske šansone, dok nas s njegove majice gleda lik Marka Livaje. On je prije radio u Irskoj, no vratio se u svoj rodni kraj zbog nostalgije prema svojoj dragoj zemlji. A i zato što je Hajduk ušao u finale hrvatskog nogometnog kupa.

Paun Paunovic/Cropix

- To se ne propušta – veli nam, dok nosi zadnju rundu kašeta s polja.

Kako se bliži 14 sati, tako se približava i kraj današnje berbe. Prošli su pola plantaže, sutra će drugu polovicu. Onda jedan dan odmora i opet ispočetka. Ako vrijeme dopusti, naravno.

I dok se posljednje kašete utovaruju u kamion, mi uzimamo naše pomno odabrane košarice i krećemo prema Zagrebu. Vrijeme je da od slatkih neretvanskih jagoda napravimo najpoznatiju tortu s beze korama na svijetu.

Jagode i tajni sastojak

Po dolasku u Zagreb, Mateja nas je ugostila u svojem domu u Velikoj Gorici. Dok je pripremala teren za Pavlovu, otkrila nam je zašto su joj jagode omiljeno voće u desertima.

- Osim što su bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima, jagode upotpune svaki kolač i to ne samo kao ukras na vrhu. Kako imaju savršen balans slatkoće i kiseline, kolačima daju svježinu i posebnu aromu. Ja ih najviše volim svježe u desertima i u kombinaciji s bazgom te jednim posebnim aromatičnim začinom – otkriva Mateja, dok u nama raste znatiželja.

Biljana Blivajs/Cropix

Riječ je o tonki, plodu južnoameričkog drva, čiji okus bi se mogao opisati kao nešto između vanilije i cimeta. Mateja nam daje da je na brzinu pomirišimo dok nije nestala. Naime, njome će obogatiti tortu i dati joj neodoljivu aromu. Osim Pavlove, Mateja u proljeće voli pripremati (i jesti!) i druge deserte od jagoda. Najdraži su joj lažni tiramisu, panna cotta te sve kombinacije čokolade i ovog neodoljivog crvenog voća. No, poseban joj je gušt sjesti na terasu i uživati u vrlo jednostavnoj poslastici – kuglici sladoleda koju je upotpunila svježim jagodama.

No, jagode ne moraju biti dio samo slastica jer su izvrsne i u slanim jelima, posebice salatama. Mateja obožava salatu od jagoda i špinata, uz dodatak balzamskog octa i maslinovog ulja. Aceto balsamico, baš kao i jagode, ima slatkasto-kiselkasti okus te se zbog toga dobro slaže s ovim voćem. Može se koristiti i kao marinada za meso ili povrće pa običan obrok pretvara u vrlo aromatično jelo.

Vino i voće idealan su par, ali uz jela s jagodama, napominje Mateja, ipak ne ide svako.

- Intenzitet okusa treba biti ujednačen kako aroma voća ne bi nadjačala vino ili obrnuto. Vino bi, dakle, trebalo imati sličnu ili nešto kiseliju aromu od jagoda. Najbolji izbor u ovom slučaju su prošek ili pjenušac – objašnjava i paralelno temeljito miksa bjelanjke za Pavlovu.

Biljana Blivajs/Cropix

Iako u javnosti vlada mišljenje da je ovu tortu vrlo teško za pripremiti, Mateja kaže da to uopće nije tako. Treba samo pažljivo slijediti recept.

- Najvažnije je da se šećer dobro rastopi i da je bjelanjak sobne temperature. U cijelom postupku najizazovnije su kore, čije vrijeme sušenja ovisi o tipu pećnice. Bolje je da se suše duže na nižoj temperaturi, nego kraće na višoj jer postoji mogućnost da bjelanjak dobije žućkastu boju – napominje food blogerica.

Naime, Pavlova treba biti snježno bijele boje, ali to nije pravilo kojeg se treba striktno držati. Za ljubitelje čokoladnih deserata bjelanjcima se dodaje kakao, a jagode se mogu zamijeniti i drugim voćem, primjerice citrusima.

Ono što je još važno pripaziti kod pripreme Pavlove torte jest tip kreme koja bi trebala biti što laganija.

- Uz sve deserte na bazi meringe radije biram kreme kojima je baza slatko vrhnje ili slatko vrhnje i mascarpone sir. Bez obzira na to što su bjelanjci lagani i pjenasti, meringa je jako slatka jer joj se dodaje dosta šećera kako bi držala formu – zaključuje Mateja.

Recept – Pavlova torta

Biljana Blivajs/Cropix

Sastojci

Beze kora:

• 5 velikih bjelanjaka
• 250 g šećera
• 1 žličica soka od limuna
• 1 žličica kukuruznog škroba

Preljev od jagoda:

• 300-400 grama narezanih neretvanskih jagoda
• 2 žlice šećera
• 1 mahuna tonka začina
• 1 žličica kukuruznog škroba

Krema:

• 300 g slatkog vrhnja
• 1 burbon vanilin šećer
• + Svježe jagode za ukras

Priprema:

Za početak pripremite beze koru. Bjelanjke pjenasto umiksajte te im postepeno dodajte šećer. Temeljito miksajte dok ne dobijete glatku, sjajnu smjesu te dok se šećer potpuno ne rastopi. Da biste to provjerili, stavite malo smjese između dva prsta; šećer se ne smije osjetiti. Smjesi potom dodajte sok od limuna i škrob te još jednom sve kratko promiksajte.

Biljana Blivajs/Cropix

Zagrijte pećnicu na 120 °C ili 100 °C s ventilacijom. Protvan obložite papirom za pečenje te na sredini nacrtajte krug promjera oko 20 cm. Svu smjesu rasporedite unutar tog kruga i formirajte Pavlovu špatulom, tako da vanjski rubovi budu viši i deblji, a središnji dio malo tanji. Na sredini je zagladite i napravite malu udubinu za punjenje.

Biljana Blivajs/Cropix

Smjesu od bjelanjaka sušite u pećnici 1 sat i 30 minuta. Kada je kora gotova, ostavite je u ugašenoj pećnici da se ohladi.

U međuvremenu pripremite preljev od jagoda. Narezane jagode stavite u lonac, dodajte im šećer i naribanu tonku te kuhajte dok ne puste sok i omekšaju. Potom ih izmiksajte štapnim mikserom, dodajte škrob koji ste pomiješali s malo vode i zakuhajte do vrenja. Preljev ostavite da se ohladi.

Biljana Blivajs/Cropix

Kad su se beze kora i preljev ohladili, pripremite kremu. Istucite slatko vrhnje s vanilin šećerom u šlag. U udubinu Pavlove rasporedite kremu, prelijte je preljevom od jagoda i na vrh složite svježe jagode.

Biljana Blivajs/Cropix

Jedva smo dočekali zaroniti zube u ovaj savršen proljetni desert i - oduševili se! Kombinacija prhke kore od bjelanjaka, laganog šlaga s ugodnom notom vanilije i preljeva od sočnih neretvanskih jagoda bili su pun pogodak za završetak ove priče. Ah, da bar jagode traju cijele godine!

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Energia naturalis.