- Budućnost je već tu, tehnologija je već razvijena, samo moramo pronaći način kako ju iskoristiti - poručio je Joe-Max Wakim, zamjenik direktora za zdravstvo na Institutu za studije budućnosti u Kopenhagenu, na međunarodnoj konferenciji Future Tense kojoj je u fokusu budućnost poslovanja, a koja se 10. i 11. svibnja održava u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.
Konferencija je okupila nekoliko stotinja poslovnjaka koje je zanimalo kako svjetski predavači zamišljaju budućnost tehnologije, zdravlja, medija, edukacije... Osim što je predstavila nove ideje i perspektive, konferencija je na istom mjestu spojila ljude različitih profesija koji su se u pauzama između predavanja i panela družili, a možda i sklapali buduće poslovne suradnje. Wakimovo predavanje o zdravstvu popunilo je gotovo sva mjesta, a nije bilo osobe koja je odlučila otići prije završetka.
Jedna od ključnih teza koje je iznio je da problem u zdravstvu nastaje ako ne gledamo dovoljno daleko u budućnost pa fokus umjesto na prevenciju bolesti stavljamo na njihovo liječenje.
- Zdravi, mladi ljudi manje troše od onih koji pred kraj života koji postaju bolesniji, pa samim time nisu jednako zanimljivi farmaceutskim kompanijama i istraživačima. To treba promijeniti - smatra Wakim.
U zdravstvenom sustavu svakodnevno se događaju greške. Krivo liječenje, lijekovi ili nekoordinirano osoblje dovode do toga da, prema podacima koje je iznio, jedna od deset osoba doživi neugodnost tijekom bolničkog liječenja.
- Tehnologija nam može pomoći da smanjimo količinu tih grešaka tako što će provjeravati je li sve učinjeno kako treba - uvjeren je. Umjetna inteligencija može pomoći radiolozima jer ubrzava uočavanje abnormalnosti. Baš tako tijekom online konzultacija s liječnikom, umjetna inteligencija može brže uočiti promjene na licu ili ekspresijama i tako pomoći u postavljanju dijagnoze.
Wakim je svjestan da je promjena u zdravstvu spora dijelom i zbog toga što tehnološka spremnost u medicini ne znači samo da je tehnologija dostupna, već njezinom korištenju prethodi istraživanje, edukacija, dijagnostika, klinički rad, predviđanje terapijskih postupaka i procesa oporavka.
- Ne bismo se trebali natjecati tko daje najbolju medicinsku skrb, već bi ona trebala biti dostupna svima - istaknuo je potpredsjednik Instituta.
Funkcionalna cjelina
Digitalizacija će, smatra on, potaknuti kompletnu transformaciju zdravstvenog sustava time što će pomoći da pojedini dijelovi postanu funkcionalna cjelina. Prikupljanje podataka i stvaranje personaliziranih profila mogli bi, ako se dobro koriste, učiniti razliku. Podacima koji su povezani i dostupni svim zdravstvenim djelatnicima omogućili bi da se, primjerice, unaprijed provjeri kako je određena terapija djelovala kod nekog pacijenta prije nego se primjeni kod drugog.
- Osobno mi je vrlo uzbudljiva ideja da u budućnosti možemo replicirati digitalne verzije sebe te da se na njima mogu raditi istraživanja - rekao je Wakim.
Svoje viđenje budućnosti na konferenciji je predstavio i futurist Nikolas Badminton.
- Veliki je izazov iskoristiti sve mogućnosti tehnologije u vremenu osiromašene imaginacije - smatra.
Trebali bismo biti znatiželjni istraživači koji će imati na umu pitanje "Što ako?". Prema Badmintonu, pogrešno je o budućnosti razmišljati iz perspektive sljedeće tri godine - bolje je imati perspektivu od 25 godina. Za sebe kaže kako je ovisnik o tehnologiji i zanimljivo mu je pratiti razvoj umjetne inteligencije, no ne brinu ga negativne implikacije koje bi taj razvoj moglo imati
- To su sve naša poboljšanja i alati, a ne zamjene. Umjetna inteligencija će eventualno zamijeniti one koji vole baze podataka i tablice, ali ostaje nezamjenjiva naša mogućnost pretvaranja podataka u informacije, znanje i naposljetku mudrost - rekao je Badminton.
Dodao je da ljudi trebaju pripaziti je da tehnologiju ne slušaju bez razmišljanja jer ljudsko iskustvo i inteligencija ipak nema premca. Tehnologija može olakšati proces, ali ju trebamo aktivno preispitivati i odluke donositi sami. Istaknuo je primjer Ubera koji će ponekad izabrati dulju rutu samo zbog smjera iz kojeg dolazi vozač, iako bi polukružno okretanje uštedjelo mnogo vremena.
- Ono što se dosad pokazalo je da se mogućnosti tehnologije kratkoročno procjenjuju, a dugoročno podcjenjuju. No ne mora biti tako ako razmišljamo o mogućnosti - poručio je.
