Izazov klimatske neutralnosti europskog kontinenta do 2050. smo prihvatili, ali otvorena su pitanja tko će se sve nositi s tim izazovima i odakle će se to platiti, usuglasili su se predstavnici vodećih energetskih kompanija u regiji na 7. Međunarodnoj energetskoj konferenciji Jadranskog naftovoda (JANAF) pod nazivom "Nova energetska paradigma EU: jesmo li za spremni za promjene".
- Ciljevi se često olako postavljaju, netko izradi matematički izračun što bi trebalo napraviti za net-zero scenarij, ali ne izradi tko bi to trebao napraviti, kako i tko će sve to platiti - ocijenio je na središnjem panelu konferencije predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, kojeg su u izrečenome podržali i ostali sudionici panela: član Uprave Jadranskog naftovoda Vladislav Veselica, predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay, član Odbora izvršnih direktora poljskog energetskog giganta Orlen Energy Maciej Romanow i Nela Vlahinić iz mreže za promicanje žena u energetskoj tranzicije Xenergy. Maciej Romanow je zahtjevnost zelene tranzicije energetskih kompanija ilustrirao na primjeru Orlenova ulaganja u dvije punionice zelenog vodika za automobile u Češkoj.
- U početku smo imali cijenu zelenog vodika od 10,11 eura za kilogram. Već tri mjeseca kasnije morali smo povećati cijenu za 100 posto, ali ni to nije bilo dovoljno, još nismo pokrili troškove proizvodnje - otkrio je Romanow, ocijenivši kako će se efikasnost proizvodnje zelenog vodika teško postići te da je vodikova budućnost u skladištenju.
Nela Vlahinić zauzela se za 2030., umjesto 2050., kao referentnu godinu ispunjenja ciljeva klimatske neutralnosti Europe.
- Već od prošle godine članice Europske unije moraju ostvariti udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora od 45 posto. Vrlo relevantne institucije procjenjuju da će potrošnja električne energije u EU do 2030. porasti za 60 posto. To bi sve trebala biti zelena energija, ali neće je biti bez, među ostalim, ogromnih ulaganja u prijenosnu mrežu vrijednih 600 milijardi eura - istaknula je Nela Vlahinić, dodavši i označeni cilj EU da se samo proizvodnja iz vjetroelektrana poveća do 2030. sa sadašnjih 400 gigavata na tisuću gigavata. Upozorila je kako nisu usamljena mišljenja da će Europa teško ostvariti spomenute ciljeve.
Govoreći o primjeni ciljeva europske zelene tranzicije kompanija, Vladislav Veselica upozorio je kako "svaka kompanija i svaka uprava kompanije ima prije svega cilj reducirati operativni rizik".
- JANAF ima velike ciljeve u energetskoj tranziciji i postupno ih ostvaruje. S druge strane, možete vi imati jako dobre poslovne planove, ali ako nema infrastrukture za provedbu tih planova, imate problemu. Tu mislim, prije svega, na prijenosno-distributivnu mrežu HEP-a, gdje će biti potrebna velika ulaganja - rekao je član Uprave JANAF-a.
Gordan Kolak nadovezao se podsjećanjem kako i kompanije sebi mogu postaviti nerealne ciljeve koje onda moraju korigirati i za to platiti cijenu. Osvrnuo se i na pitanje postizanja energetske samodostatnosti Hrvatske.
- Svijet je previše povezan da bi pitanje samodostatnosti bilo relevantno. Uz to struktura proizvodnje električne energije, primjerice u Hrvatskoj, iz godine u godinu varira, pa je potrebno uvoziti energiju ovisno o situaciji. Nijedan obnovljiv izvor energije nije stabilan. Matematički, cijena vodika u proizvodnji ne može biti isplativa, ali može biti isplativo skladištenje energije pomoću vodika. Mi već imamo akumulacijska jezera kao velik skladišni izvor, ali ih tako ne koristimo - komentirao je Kolak.
Zsuzsana Ortutay podsjetila je da je Ina podredila svoje poslovanje postizanju cilja o klimatskoj neutralnosti 2050. i skrenula pozornost na nedavno potpisani ugovor o gradnji postrojenja zelenog vodika u riječkoj rafineriji, kao i ugovor o proizvodnji biometana u Sisku.
- Naša strategija je kontinuirano ulaganje u nove tehnologije s ciljem transformacije poslovanja. Pripremamo daljnju gradnju solarnih elektrana te početak istražnih radova za geotermalnu energiju - naznačila je predsjednica Uprave Ine.
Kada su u pitanju ulaganja najvećih svjetskih i kompanija u regiji u zelenu tranziciju, prema podacima koje je iznijela Lucija Šikić iz tvrtke Deloitte savjetodavne usluge, samo je jedna od najvećih globalnih energetskih kompanija Shell u niskougljična rješenja uložila 5,6 milijardi dolara. Dodala je i podatak da je Exxon Mobile u iste svrhe za investicijsko razdoblje između 2022. i 2027. pripremio 20 milijardi dolara. Upozorila je i na rezultate Deloitteove ankete među najviše pozicioniranim menadžerima u svjetskoj energetici o zelenoj tranziciji.
- Šezdeset posto anketiranih menadžera navodi da bi ulagali u projekte s niskim emisijama ugljika ako interna stopa povrata (IRR) tih projekata premašuje 12 do 15 posto. S druge strane, IRR velikih projekata obnovljive energije manji je od osam posto - navela je Lucija Šikić. Upozorila je i da menadžeri prognoziraju pad ulaganja u energetiku dođe li do smanjenja dividendi u njihovim tvrtkama.
