Delta Holding, najveća kompanija u Srbiji i jedan od lidera u ovom dijelu Europe u trgovini, poljoprivredi i nekretninskom biznisu, ugasila je jedinu tvrtku preko koje je poslovala u Hrvatskoj. Ugašena je, kako nam je danas potvrđeno u Delti, tvrtka Delta agrar d.o.o. s sjedištem u Zagrebu, osnovana 2018. za trgovinu žitaricama i uljaricama.
- Riječ je o poslovnoj odluci kompanije Delta Agrar da ugasi neprofitabilnu firmu koja nije imala, od svog osnivanja, značajne aktivnosti na tržištu žitarica i uljarica, a za te potrebe je bila i osnovana – pojašnjavaju u Holdingu čiji je vlasnik Miroslav Mišković, najveći poduzetnik u Srbiji i jedan od najvećih u jugoistočnoj Europi.
Budući je Mišković u više navrata dovođen u vezu s privatizacijskim natječajima i preprodajama tvrtki i biznisa (hotel Esplanada, zemljište Zagrepčanke, dijelovi imovina posrnulog Agrokora) u Hrvatskoj, ali nikada ništa nije realizirano, gašenje jedine Deltine tvrtke s ove strane Dunava moglo bi se protumačiti kao njegovo definitivno odustajanje od hrvatskog tržišta.
- Tržište Hrvatske ostaje u domenu interesa za buduće poslovne prilike, bez obzira na ovo gašenje, ne samo Delta Agrara, već celokupnog sistema Delta Holdinga – poručili su nam iz Delte Holdinga.
Posljednji put hrvatska ulaganja Miroslava Miškovića, koji se ljetos povukao iz operativnog upravljanja Deltom, medijski su obrađivana u rujnu 2019. kada je na prezentaciji Delta Holdinga u Zaječaru objavio da njegova kompanija u narednim godinama planira investirati 600 milijuna eura, većim dijelom u regiji. Tom prilikom za Delta agrar d.o.o. s sjedištem u Zagrebu moglo se čuti da dobro surađuje s malim hrvatskim proizvođačima žitarica i uljarica, ali da se ne radi o velikom prometu u okviru Delta Agrara čiji je godišnji prihod oko 240 milijuna eura. Godišnji prihod spomenute zagrebačke tvrtke kretao se oko deset milijuna kuna, a u 'korona' 2020. zabilježila je gubitak od 300 tisuća kuna.
Najsnažniju potvrdu neispunjenih poslovnih planova Miroslava Miškovića u Hrvatskoj dosada ipak ima propali plan objedinjavanja trgovačkog biznisa Delte, Mercatora i Agrokora. Mišković je u svojoj knjizi 'Ja tajkun' izdanoj 2018. prvi put javno potvrdio i opisao duge pregovore s Ivicom Todorićem i bivši ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem koji je kontrolirao Mercator, vođene prije svjetske ekonomske krize 2009. o stvaranju zajedničkog trgovačkog lanca. Dogovor je, prema istome izvoru, propao zbog različitih pozicija i motivacija iz kojih su trojica pregovarača ušli u pregovore, ali i konkretnih različitih pogleda Todorića i Jankovića na budućnost Mercatora.
Što se kasnije događalo s Agrokorom i Mercatorom, odnosno s Todorićem, Jankovićem i Miškovićem dobro je poznato. Sva tri sudionika propalih pregovora su se, među ostalim, suočili s kaznenim progonom zbog sumnji na gospodarski kriminal, a njihovi trgovački lanci praktički su prešli u strane ruke, s tom razlikom što je Mišković svoj Maksi prodao belgijskom Delhaizeu za gotovo milijardu dolara, dok su Todorić i Janković izvlašteni ili sklonjeni (Janković) iz strukture odlučivanja.
Što god netko mislio o spomenutim planovima zajedničkog balkanskog trgovačkog lanca, nema sumnje da su Mišković, Todorić i Janković postigli dogovor, ekonomska povijest ovih prostora bila bi sasvim drugačija, jer je dogovor, kako je otkrio Mišković, trebao uključivati i zajednički pristup proizvodnji hrane i upravljanju praktički najvrijednijim nekretninama u trima državama. I taj dio 'kolača' dijeljenog na pregovorima Miškovića, Todorića i Jankovića, polako ali sigurno prelazi u ruke stranaca, barem kada je riječ o Hrvatskoj i Sloveniji.