Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle jer su ulagače ohrabrile mjere kineske središnje banke usmjerene na zaustavljanje oštrog pada tečaja juana i odljeva kapitala s tamošnjeg tržišta.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,9 posto, ojačavši drugi dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu ojačale između 0,3 i 1,3 posto.
Podršku tržištima pružaju novi napori kineske središnje banke usmjereni na zaustavljanje trenda slabljenja juana, koji traje od početka trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.
Tako je jutros središnja banka povećala zahtjeve za rezervama na neke terminske valutne pozicije, što je poskupilo 'oklade' protiv kineske valute i izazvalo njezin oporavak s najniže razine u 14 mjeseci.
To je ohrabrilo ulagače na financijskim tržištima.
„Potezi protiv slabljenja juana su važni jer rapidno slabljenje valute izaziva rizik od odljeva kapitala i destabilizacije domaćih cijena imovine. Smatramo da će kineska središnja banka poduzeti daljnje mjere ako se slabljenje juana nastavi ili povećaju pritisci na odljev kapitala”, pišu analitičari JPMorgan banke u bilješci klijentima.
A napetosti na američko-kineskom trgovinskom planu ne popuštaju. Peking je u petak objavio listu više od 5.200 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara na koje kani uvesti carine od 5 do 25 posto.
To je bio odgovor Kine na poruke Washingtona polovicom tjedna da planira uvođenje 25-postotnih, a ne 10-postotnih carina, kako je prijetio prije, na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 200 milijardi dolara.
Ukupno su dosad SAD i Kina jedna drugoj uveli carine na uvoz roba u vrijednosti od 34 milijarde dolara s obje strane.
Washington bi uskoro mogao uvesti carine na još 16 milijardi dolara uvoznih proizvoda iz Kine, a Peking je najavio protumjere istog intenziteta.
Kina je dosad ili uvela ili najavila uvođenje carina na ukupno 110 milijardi dolara vrijedne američke proizvode, gotovo sav uvoz iz SAD-a. U prošloj je godini, naime, ukupan izvoz iz SAD-a u Kinu iznosio 130 milijardi dolara.
Od početka svibnja Kina i SAD održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no bez rezultata.
Jedan visoki kineski diplomat kazao je Reutersu da sumnja da će se u razgovorima s Washingtonom riješiti trgovinski spor. Kineski državni mediji poručuju, pak, da su protumjere Pekinga „racionalne” i optužuju Washington za ucjenu.
Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je, pak, u nedjelju da njegova strategija uvođenja carina na kineski uvoz „djeluje bolje nego što je bilo tko očekivao”, navodeći kao dokaz gubitke na kineskim tržištima dionica.
Poručio je, također, da bi američka tržišta mogla dramatično porasti kada se dogovori trgovinski sporazum s Kinom.
A na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta dodatno ojačao, nakon što je prošloga tjedna osvojio 0,5 posto.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je jutros daljnjih 0,1 posto, na 95,26 bodova, najvišu razinu u dva tjedna.
Pritom je cijena američke valute prema japanskoj porasla sa 111,25 jena, koliko je iznosila u petak na zatvaranju tržišta, na 111,35 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1560 dolara, najnižu razinu u više od pet tjedana, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 1,1570 dolara.
Cijene su nafte, pak, porasle, nakon što su prošloga tjedna pale. Jutros je cijena barela na londonskom tržištu ojačala za 40-ak centi, na 73,60 dolara, nadoknadivši dio prošlotjednog gubitka od 1,5 posto.